Proračunski deficit prikazan na donjem grafikonu se ubrzano smanjuje od završetka recesije 2014. godine te prelazi u suficit (višak državnih prihoda nad rashodima). 

Crna linija prikazuje ukupan deficit, dok je plavom linijom označen tzv. primarni deficit koji ne uključuje plaćene kamate na dug. Sivo je označen period recesije u Hrvatskoj od 2009. do 2014. godine. 

Prvo, oba su se deficita povećala s početkom recesije 2009. Razlika između dva deficita tijekom krize je postala još veća. Razlog tomu je porast javnog duga, ali i rast troška zaduživanja zbog nepovoljnog kreditnog rejtinga. Drugo, primarni deficit prelazi u suficit mnogo ranije, već sredinom 2015. godine za razliku od ukupnog deficita koji prelazi u plus tek 2017. godine. Razlog je dakako u kamatama koje čine već oko 3% BDP-a. 

Premda je smanjenje proračunskog deficita dobra stvar, ne možemo biti u potpunosti zadovoljni s ostvarenim rezultatima. Na donjem grafikonu je vidljivo kako je glavni razlog za smanjenje deficita porast proračunskih prihoda (crna linija). Proračunski prihodi ubrzano rastu nakon završetka recesije zbog ubrzanog rasta BDP-a. Proračunski rashodi se zadržavaju na približno istoj razini (plava linija). Kamate na dug ovdje ne čine razliku, jer se rashodi umanjeni za kamate kreću na isti način kao i ukupni rashodi (zelena linija).

Napravimo poveznicu s kućnim budžetom. Pretpostavite da imate minus na tekućem računu. Možete ga smanjiti tako da smanjite potrošnju (rashode) što je dugoročno održivo. No što ako na nagradnoj igri jednokratno dobijete 1000 kn? Vaše financije će se kratkoročno popraviti, ali ako i dalje trošite više od svojih primanja, dugoročno niste riješili problem.