Prema novom Izvješću o globalnoj konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma, Hrvatska je zauzela 68. mjesto među 140 promatranih država (indeks 60,1 od 100). Napredak na ljestvici u odnosu na prošlu godinu (74.) posljedica je promijenjene metodologije. Da je prošle godine primijenjena nova metodologija, Hrvatska bi zauzela 66. mjesto uz nepromijenjeni indeks te bi ove godine zabilježila pad za dva mjesta. 

Metodologija za novi izračun konkurentnosti temelji se na četiri skupine pokazatelja; poslovno okruženje, ljudski kapital, tržišta i inovacijski ekosistem, koji su podijeljeni na 12 stupova i 98 pokazatelja.

Na grafikonu ispod prikazani su rezultati Hrvatske. Kategorije su ocjenjene od 0 do 100, kojima se mjeri udaljenost od idealnog stanja (100). Najbolje je ocjenjeno zdravstvo (85,7), koje se nalazi na 51. poziciji te infrastruktura (76,8) po kojoj je Hrvatska na 36. poziciji od 140 država.

Ukupna niska pozicija Hrvatske (68.) u odnosu na usporedive zemlje Srednje Europe poput Češke (29.), Slovenije (35.), Slovačke (41.) i Mađarske (48.), kao i Bugarske (51.) i Rumunjske (52.), posljedica je loših ocjena za tržište rada (54,8), institucije (52,0) i kapacitete za inovacije (37,7). 

U stupu institucije po kojem je Hrvatska 74. na ljestvici izdvajaju se pokazatelji; efikasnost pravnog sustava u rješavanju sporova i opterećenje vladinim regulacijama, gdje je Hrvatska zauzela 139., odnosno 138. mjesto među 140 promatranih država. 

Niska pozicija na ljestvici konkurentnosti po stupu tržište rada (96.) posljedica je loših pokazatelja; lakoća zapošljavanja radne snage po kojem je Hrvatska također na predzadnjem mjestu na listi, zapošljavanje i otpuštanje (135.) te mobilnost radne snage u zemlji (134.).

Prema novom izvještaju, na prvoj poziciji kao najkonkurentnija država nalazi se SAD (indeks 85,6), iza kojeg slijede Singapur, Njemačka, Švicarska i Japan.