Na temelju novih podataka za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za travanj 2022., istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi eurozona, kao i sve njene zemlje članice. To nam služi kako bismo ocijenili koliko blizu/daleko je Europska središnja banka od ispunjenja svojih ciljeva i potencijalne promjene smjera svoje monetarne politike.*

Kakva su aktualna kretanja?

Na donjem-lijevom grafikonu vidimo kretanje inflacije u eurozoni. Ona se u travnju 2022. zadržala na rekordno visokoj razini iz ožujka te je iznosila 7,4 posto. Na godišnjoj razini cijene hrane, alkohola i duhanskih proizvoda porasle su 6,3 posto, usluga 3,3 posto, dok su cijene energije porasle 37,5 posto. Time je inflacija deseti mjesec zaredom iznad razine od 2 posto, koju prema novoj strategiji ECB cilja u srednjem roku. U svibnju stopa inflacije je dodatno ubrzala na novu rekordno visoku razinu od 8,1 posto godišnje.

Što se nezaposlenosti tiče, ona je u travnju 2022. na razini eurozone iznosila 6,8 posto prema desezoniranim podacima, isto kao u ožujku, te se zadržala ispod svog dugoročnog prosjeka (označenog horizontalnom linijom na gornjem-desnom grafikonu). Istovremeno, desezonirana stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj pala je za 0,2 postotna boda te je iznosila 6,1 posto. U odnosu na veljaču 2020., prije pandemije koronavirusa i mjera suzbijanja, stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj viša za 0,1 postotni bod, dok je u eurozoni niža za 0,6 postotnih bodova.

Monetarna politika ECB-a

Na posljednjem sastanku Europske središnje banke u lipnju Upravno vijeće odlučilo je da se prekine program otkupa obveznica APP (Asset purchase programme) s 1. srpnjem 2022. Dospijeća iz programa refinancirat će se još dulje vrijeme, čak i nakon što ECB počne podizati kamatne stope.

Dospijeća iz Pandemic Emergency Purchase Programme (PEPP), koji je ukinut u ožujku bit će refinancirana barem do kraja 2024. godine.

Kamatna stopa na glavne operacije refinanciranja zadržana je na 0 posto, a kamatna stopa na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke na -0,5 posto. Prema smjernicama ECB-a Upravno vijeće namjerava podići ključne kamatne stope za 25 baznih bodova na sastanku u srpnju, te ponovno u rujnu ovisno o projekcijama inflacije. Nakon rujna u ECB-u očekuju nastavak postepenog podizanja kamatnih stopa.

Na sastanku su revidirane projekcije očekivane stope rasta BDP-a za 2022. i 2023. na niže, dok su projekcije inflacije podignute. Prema novim projekcijama iz ECB-a, rast BDP-a na razini eurozone u 2022. iznosit će 2,8 posto godišnje, a u 2023. 2,1 posto. U ožujku se predviđao rast od 3,7 i 2,8 posto u istom razdoblju. Istovremeno, značajno su podignute procjene inflacije u odnosu na projekcije iz ožujka. Za 2022. ECB je podigao procjenu inflacije na 6,8 posto godišnje (u ožujku se očekivala inflacija od 5,1 posto), dok za 2023. godinu ECB očekuje inflaciju od 3,5 posto. 

S obzirom na visoku neizvjesnost, ECB je postavio pesimistični scenarij u kojem dolazi do snažnog poremećaja u ponudi energije na tržištu, snažnog rasta cijene energije i pada proizvodnje. U tom scenariju rast u 2022. iznosio bi samo 1,3 posto godišnje, a u 2023. BDP bi pao za 1,7 posto. Istovremeno inflacija bi iznosila 8,0 i 6,4 posto godišnje u istom razdoblju.

Kreću li se sve zemlje u istom smjeru?

Na sljedećem grafikonu promatramo promjene u trendovima nezaposlenosti i inflacije u posljednjih mjesec dana.

Vidljivo je da inflacija ubrzava u većini članica. Pritom je najveći rast trenda inflacije zabilježen u Latviji i Litvi. Što se kretanja na tržištu rada tiče, u većini članica stopa nezaposlenosti pada. Pad je najizraženiji u Austriji i Finskoj.

Hrvatska u odnosu na Eurozonu

Donji grafikon pokazuje poziciju Hrvatske u odnosu na svih 19 zemalja eurozone po pitanju inflacije i nezaposlenosti te, u skladu s time, kakva monetarna politika bi odgovarala pojedinoj zemlji, ali i eurozoni kao cjelini. Grafikon je interaktivan te se, koristeći legendu na dnu, može promatrati kako se ta pozicija mijenjala kroz posljednjih 10 godina u svakoj pojedinoj zemlji. Hrvatska (crveni balončić) i Eurozona (zeleni balončić) su istaknute zasebnim bojama radi vidljivosti. Za detaljnije objašnjenje grafikona pročitajte bijeli okvir na kraju teksta.

S ubrzanjem inflacije u posljednjih godinu dana eurozona je prešla vertikalnu granici te se vratila u donji desni kvadrant (zonu niske nezaposlenosti i visoke inflacije). Hrvatska je u svibnju 2021. također prešla vertikalnu granicu te se nalazi u zoni niske nezaposlenosti i visoke inflacije.

Sve članice eurozone nalaze se u istoj fazi poslovnog ciklusa, u zoni niske nezaposlenosti i visoke inflacije, što je dobra vijest i za ECB, budući da to smanjuje troškove promjene smjera monetarne politike Eurosustava, u smislu asimetričnog djelovanja na pojedine zemlje.

Prethodni grafikon pokazuje kako su se Hrvatska i 19 zemalja Eurozone kretali kroz različite faze poslovnih ciklusa unazad posljednjih sedam godina. Vidljivo je da je kretanje hrvatskog „balončića“ usklađenije s „balončićem“ Eurozone čak i više nego nekih već postojećih članica. 

Za ostale indikatore uvođenja eura za Hrvatsku kliknite ovdje...