Novi fenomeni na hrvatskom tržištu rada
Piše: Tomislav Globan
Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj i broj zaposlenih ne pričaju istu priču o stanju tržišta rada u Hrvatskoj. S jedne strane, nezaposlenost već mjesecima ruši povijesne pozitivne rekorde i približava se jednoznamenkastim postotcima, što je nezabilježeno otkad se vodi statistika u Hrvatskoj. S druge strane, broj zaposlenih tek je nedavno nadmašio prosječne razine zabilježene u proteklih 20 godina, a od vrhunca iz 2008. udaljen je čak 135.000 radnih mjesta. Grafikon koji danas donosimo potvrđuje da je ovo potpuno novi fenomen na hrvatskom tržištu rada.
Radi lakše usporedbe, pomnožili smo stopu nezaposlenosti s -1 kako bi uzlazno kretanje linije označavalo poboljšanje na tržištu rada i bilo usporedivo s kretanjem broja zaposlenih. Naime, sve do 2014. godine vidljivo je kako su se stopa nezaposlenosti i broj zaposlenih kretali vrlo usklađeno te su i padali i rasli sličnom dinamikom. S iznimkom kratkog razdoblja između 2002. i 2003., brzi padovi nezaposlenosti bili su praćeni jednako brzim rastom zaposlenosti, a brzi rast nezaposlenosti jednako brzim padom zaposlenosti. Dna nezaposlenosti bila su istovremeno praćena vrhuncima zaposlenosti i obratno. To znači da su izlasci iz nezaposlenosti bile uzrokovane novim zapošljavanjima, a ulasci u nezaposlenost gubitcima posla.
Trend se nastavio sve do početka 2014. kada bilježimo vrhunac nezaposlenosti te istovremeno i dno broja zaposlenih. No, od tog trenutka nadalje počinje vrlo snažno razdvajanje u dinamici ovih dvaju pokazatelja. I dok je nezaposlenost počela padati strelovitom brzinom (rast narančaste linije na grafikonu) te u roku samo tri godine srušila povijesne rekorde, broj zaposlenih počeo je rasti osjetno sporijom dinamikom te je nakon tri godine rasta došao tek do prosječnih razina za razdoblje od 1998. do danas. Razlika između razina zaposlenosti i nezaposlenosti je pomalo nevjerojatne dvije standardne devijacije.
Ovo je još jedan dokaz da se recentni pad nezaposlenosti u najvećoj mjeri nije prelio u veću zaposlenost, već primarno u izlazak iz radne snage - kroz umirovljenje, prestanak aktivnog traženja posla, brisanje iz evidencije nezaposlenih te emigraciju. Ovakav „mismatch“ je nova pojava na hrvatskom tržištu rada.