Inflacija i dalje rekordno visoka, ECB smanjio otkup obveznica u PEPP programu

Objavljeno: 4. veljače 2022.

Na temelju novih podataka za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za prosinac 2021., istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi eurozona, kao i sve njene zemlje članice. To nam služi kako bismo ocijenili koliko blizu/daleko je Europska središnja banka od ispunjenja svojih ciljeva i potencijalne promjene smjera svoje monetarne politike.*

Kakva su aktualna kretanja?

Na donjem-lijevom grafikonu vidimo kretanje inflacije u eurozoni. Ona je u prosincu 2021. ubrzala za 0,1 postotni bod u odnosu na studeni te je iznosila 5 posto, što je nova najviša razina inflacije zabilježena od uspostave eurozone. Na godišnjoj razini cijene hrane, alkohola i duhanskih proizvoda porasle su 3,2 posto, usluga 2,4 posto, dok su cijene energije porasle 25,9 posto. Time je inflacija šesti mjesec zaredom iznad razine od 2 posto, koju prema novoj strategiji ECB cilja u srednjem roku. Prema prvoj procjeni za siječanj 2022., stopa inflacije je dodatno ubrzala na novu rekordno visoku razinu od 5,1 posto godišnje.

Inflacija u Eurozoni

Izvor: Eurostat, izračun autora

Napomena: Horizontalna linija označava ciljanu razinu inflacije od 2 posto.

Stopa nezaposlenosti u Eurozoni

Izvor: Eurostat, izračun autora

Napomena: Horizontalna linija označava prosječnu stopu nezaposlenosti u analiziranom razdoblju.

Što se nezaposlenosti tiče, ona je u prosincu 2021. na razini eurozone iznosila 7,0 posto prema desezoniranim podacima, 0,1 postotni bod manje nego u studenom, te se zadržala ispod svog dugoročnog prosjeka (označenog horizontalnom linijom na gornjem-desnom grafikonu). Istovremeno, desezonirana stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj pala je za 0,1 postotni bod te je iznosila 7,0 posto. U odnosu na veljaču 2020., prije pandemije koronavirusa i mjera karantene, stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj viša za 1,1 postotni bod, dok je u eurozoni manja za 0,4 postotna boda.

Monetarna politika ECB-a

Na posljednjem sastanku Europske središnje banke u veljači Upravno vijeće potvrdilo je da je otkup obveznica u prvom kvartalu u programu Pandemic Emergency Purchase Programme (PEPP) usporen te da će program biti ukinut krajem ožujka ove godine. Dospijeća iz PEPP programa refinancirat će se barem do kraja 2024 godine.

Usporedno s ukidanjem PEPP-a, povećat će se otkup u APP programu s 20 milijardi mjesečno na 40 milijardi u drugom kvartalu te na 30 milijardi u trećem kvartalu, a u četvrtom će se vratiti na razinu 20 milijardi eura mjesečno. Otkup kroz APP program nastavit će se neodređeno vrijeme, odnosno sve dok ECB ne odluči početi podizati kamatne stope.

Kamatna stopa na glavne operacije refinanciranja zadržana je na 0 posto, a kamatna stopa na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke na -0,5 posto.

Prema zadnjim projekcijama iz prosinca rast BDP-a na razini eurozone u 2021. iznosio je 5,1 posto, dok će u 2022. usporiti na 4,2 posto. Inflacija bi prema projekcijama u 2022. trebala ubrzati na 3,2 posto godišnje s 2,6 posto koliko je iznosila u 2021. godini.

U optimističnom scenariju, koji pretpostavlja brži oporavak od pandemije u 2022. te ubrzano ukidanje restrikcija rast BDP-a bi u 2022. trebao iznositi 6,4 posto, dok u negativnom scenariju koji pretpostavlja produženu zdravstvenu krizu i strože restrikcije rast bi mogao iznositi samo 1,5 posto.

Kreću li se sve zemlje u istom smjeru?

Na sljedećem grafikonu promatramo promjene u trendovima nezaposlenosti i inflacije u posljednjih mjesec dana.

Vidljivo je da inflacija ubrzava u svim članicama. Pritom je najveći rast trenda inflacije zabilježen u Litvi i Latviji. Što se kretanja na tržištu rada tiče, u većini članica stopa nezaposlenosti pada. Pad je najizraženiji u Austriji i Belgiji.

Izvor: Eurostat, izračun autora

Hrvatska u odnosu na Eurozonu

Donji grafikon pokazuje poziciju Hrvatske u odnosu na svih 19 zemalja eurozone po pitanju inflacije i nezaposlenosti te, u skladu s time, kakva monetarna politika bi odgovarala pojedinoj zemlji, ali i eurozoni kao cjelini. Grafikon je interaktivan te se, koristeći legendu na dnu, može promatrati kako se ta pozicija mijenjala kroz posljednjih 9 godina u svakoj pojedinoj zemlji. Hrvatska (crveni balončić) i Eurozona (zeleni balončić) su istaknute zasebnim bojama radi vidljivosti. Za detaljnije objašnjenje grafikona pročitajte bijeli okvir na kraju teksta.

Okomita os predstavlja ciljanu inflaciju (2 posto). Vodoravna os predstavlja prosječnu stopu nezaposlenosti za svaku pojedinu zemlju.

Nakon što je sredinom 2018. prešla u donji desni kvadrant, odnosno zonu niske nezaposlenosti i relativno visoke inflacije, eurozona je s usporavanjem inflacije krajem iste godine ponovno prešla vertikalnu os te se dvije i pol godine nalazila u zoni niske nezaposlenosti i niske inflacije. Ipak s ubrzanjem inflacije u posljednjih deset mjeseci eurozona je prešla vertikalnu granici te se vratila u donji desni kvadrant. Hrvatska je u svibnju 2021. također prešla vertikalnu granicu te se nalazi u zoni niske nezaposlenosti i visoke inflacije.

Sve članice eurozone, osim Luksemburga nalazi se u istoj fazi poslovnog ciklusa, u zoni niske nezaposlenosti i visoke inflacije, što je dobra vijest i za ECB, budući da to smanjuje troškove promjene smjera monetarne politike Eurosustava, u smislu asimetričnog djelovanja na pojedine zemlje.

Prethodni grafikon pokazuje kako su se Hrvatska i 19 zemalja Eurozone kretali kroz različite faze poslovnih ciklusa unazad posljednjih sedam godina. Vidljivo je da je kretanje hrvatskog „balončića“ usklađenije s „balončićem“ Eurozone čak i više nego nekih već postojećih članica. 

Za ostale indikatore uvođenja eura za Hrvatsku kliknite ovdje...

* Čitatelji trebaju imati na umu da, premda važne, inflacija i nezaposlenost nisu jedine dvije varijable koje utječu na smjer monetarne politike ECB-a, stoga ovaj tekst ne treba koristiti u prognostičke svrhe niti kao investicijski savjet. Sadržaji služe isključivo u svrhu informiranja i obrazovanja, a prije donošenja bilo kakvih investicijskih odluka, posavjetujte se sa svojim financijskim savjetnikom.

Zašto su inflacija i nezaposlenost bitni pokazatelji?

Inflacija predstavlja najvažniju ciljanu varijablu ECB-a, budući da je stabilnost cijena, definirana kao srednjoročna inflacija nešto ispod 2 posto, glavni cilj monetarne politike Eurosustava. Ne dovodeći u pitanje stabilnost cijena, monetarna politika ima i druge zadatke, među kojima je najvažniji djelovati kontraciklički na gospodarstvo Eurozone - poticati gospodarski rast kada se on nalazi ispod očekivanih (prirodnih) razina, a zauzdati ga ako raste brže od očekivanja i prijeti opasnošću da se prelije u visoku inflaciju. Budući da podaci za BDP ne postoje na mjesečnoj razini, stanje poslovnog ciklusa promatramo kroz kretanje stope nezaposlenosti. 

Objašnjenje interaktivnog grafikona

Grafikon je podijeljen na četiri kvadranta na način da okomita os predstavlja ciljanu inflaciju u Eurozoni - procijenjenu na 1,9 posto. Područja desno od okomite osi predstavljaju zonu u kojoj inflacija nadmašuje ciljanu vrijednost, izraženo u postotnim bodovima. Područja lijevo od osi predstavljaju zonu u kojoj je inflacija ispod ciljanih 1,9 posto. Vodoravna os predstavlja prosječnu stopu nezaposlenosti za svaku pojedinu zemlju. Područja iznad osi predstavljaju zonu u kojoj se nezaposlenost nalazi iznad prosjeka, izraženo u standardnim devijacijama. Analogno tome, područja ispod osi označavaju zonu ispodprosječne nezaposlenosti. 

Ovisno o tome u kojem se kvadrantu zemlja nalazi, pogledom na grafikone doznajemo u kojoj je fazi poslovnog ciklusa i kakva bi monetarna politika toj zemlji odgovarala uvažavajući stabilnost cijena kao primarni kriterij: