Inflacija stagnira ispod ciljane razine

Objavljeno: 4. travnja 2019.

Na temelju novih podataka za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za veljaču 2019., istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi Eurozona, kao i sve njene zemlje članice. To nam služi kako bismo ocijenili koliko blizu/daleko je Europska središnja banka od ispunjenja svojih ciljeva i potencijalne promjene smjera svoje monetarne politike.*

Kakva su aktualna kretanja?

Na donjem-lijevom grafikonu vidimo kretanje inflacije u Eurozoni. Ona je u veljači 2019. iznosila 1,5 posto, što je 0,1 postotni bod više u odnosu na siječanj. Na godišnjoj razini najveći rast zabilježile su cijene energije (+3,6 posto) te cijene hrane, alkohola i duhanskih proizvoda (+2.3 posto). Veljača je tako treći mjesec zaredom kako je inflacija ispod ciljane razine ECB-a, što je vidljivo na našem grafikonu gdje se crvena linija trend-ciklusa vratila ispod horizontalne linije (1,9 posto). S obzirom na prvu procjenu inflacije za ožujak od Europske komisije, koja iznosi 1,4 posto, izgledno je da će linija trend-ciklusa inflacije nastaviti padati prema temeljnoj stopi inflacije koja se zadržava na razini oko 1 posto (prva procjena za ožujak 0,8 posto).

Inflacija u Eurozoni

Izvor: Eurostat, izračun autora

Napomena: Horizontalna linija označava ciljanu razinu inflacije od 1,9 posto.

Stopa nezaposlenosti u Eurozoni

Izvor: Eurostat, izračun autora

Napomena: Horizontalna linija označava prosječnu stopu nezaposlenosti u analiziranom razdoblju.

Što se nezaposlenosti tiče, ona je u veljači 2019. na razini Eurozone iznosila 7,8 posto prema desezoniranim podacima, isto kao u siječnju, te se zadržala ispod svog dugoročnog prosjeka (označenog horizontalnom linijom na gornjem-desnom grafikonu). Pritom je nezaposlenost u Hrvatskoj pala na novu rekordno nisku razinu od 7,5 posto, čime je već peti mjesec zaredom stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj niža u odnosu na prosjek Eurozone.

Kreću li se sve zemlje u istom smjeru?

Na sljedećem grafikonu promatramo promjene u trendovima nezaposlenosti i inflacije u posljednjih mjesec dana.

Vidljivo je da su sve članice Eurozone izuzev Nizozemske, Litve i Slovačke bilježe trend usporavanja inflacije. Inflacija posebno brzo pada u Estoniji, Cipru i Francuskoj. Kretanja na tržištu rada pozitivna u velikoj većini članica Eurozone, tj. stopa nezaposlenosti se smanjuje. Najsnažniji trend pada nezaposlenosti bilježi Belgija, nakon koje slijede Finska i Francuska. No, postoji i skupina zemalja u kojima nezaposlenost ubrzava, među kojima se najviše ističe Austrija, a nezaposlenost raste i u Sloveniji te Litvi.

Izvor: Eurostat, izračun autora

Hrvatska u odnosu na Eurozonu

Donji grafikon pokazuje poziciju Hrvatske u odnosu na svih 19 zemalja Eurozone po pitanju inflacije i nezaposlenosti te, u skladu s time, kakva monetarna politika bi odgovarala pojedinoj zemlji, ali i Eurozoni kao cjelini. Grafikon je interaktivan te se, koristeći legendu na dnu, može promatrati kako se ta pozicija mijenjala kroz posljednjih 5 godina u svakoj pojedinoj zemlji. Hrvatska (crveni balončić) i Eurozona (zeleni balončić) su istaknute zasebnim bojama radi vidljivosti. Za detaljnije objašnjenje grafikona pročitajte bijeli okvir na kraju teksta.

Okomita os predstavlja ciljanu inflaciju (1,9 posto). Vodoravna os predstavlja prosječnu stopu nezaposlenosti za svaku pojedinu zemlju.

Nakon što je u lipnju 2018. prešla u donji desni kvadrant, odnosno zonu niske nezaposlenosti i relativno visoke inflacije, Eurozona je s usporavanjem inflacije u studenom ponovno prešla vertikalnu os te se već četiri mjeseca nalazi u zoni niske nezaposlenosti i niske inflacije.

Vidljivo je da se Hrvatska nalazi u istoj zoni poslovnog ciklusa. Ova usklađenost je dobra vijest budući da eventualne promjene u monetarnoj politici ECB-a neće imati štetno procikličko djelovanje na naše gospodarstvo.

Činjenica da je većina članica Eurozone nalazi u sličnoj fazi poslovnog ciklusa, u zoni niske nezaposlenosti i blizu vertikalne osi, odnosno blizu ciljane razine inflacije svakako je dobra vijest i za ECB, budući da to smanjuje troškove promjene smjera monetarne politike Eurosustava, u smislu asimetričnog djelovanja na pojedine zemlje.

Prethodni grafikon pokazuje kako su se Hrvatska i 19 zemalja Eurozone kretali kroz različite faze poslovnih ciklusa unazad posljednjih sedam godina. Vidljivo je da je kretanje hrvatskog „balončića“ usklađenije s „balončićem“ Eurozone čak i više nego nekih već postojećih članica.

Za ostale indikatore uvođenja eura za Hrvatsku kliknite ovdje...

* Čitatelji trebaju imati na umu da, premda važne, inflacija i nezaposlenost nisu jedine dvije varijable koje utječu na smjer monetarne politike ECB-a, stoga ovaj tekst ne treba koristiti u prognostičke svrhe niti kao investicijski savjet. Sadržaji služe isključivo u svrhu informiranja i obrazovanja, a prije donošenja bilo kakvih investicijskih odluka, posavjetujte se sa svojim financijskim savjetnikom.

Zašto su inflacija i nezaposlenost bitni pokazatelji?

Inflacija predstavlja najvažniju ciljanu varijablu ECB-a, budući da je stabilnost cijena, definirana kao srednjoročna inflacija nešto ispod 2 posto, glavni cilj monetarne politike Eurosustava. Ne dovodeći u pitanje stabilnost cijena, monetarna politika ima i druge zadatke, među kojima je najvažniji djelovati kontraciklički na gospodarstvo Eurozone - poticati gospodarski rast kada se on nalazi ispod očekivanih (prirodnih) razina, a zauzdati ga ako raste brže od očekivanja i prijeti opasnošću da se prelije u visoku inflaciju. Budući da podaci za BDP ne postoje na mjesečnoj razini, stanje poslovnog ciklusa promatramo kroz kretanje stope nezaposlenosti.

Objašnjenje interaktivnog grafikona

Grafikon je podijeljen na četiri kvadranta na način da okomita os predstavlja ciljanu inflaciju u Eurozoni - procijenjenu na 1,9 posto. Područja desno od okomite osi predstavljaju zonu u kojoj inflacija nadmašuje ciljanu vrijednost, izraženo u postotnim bodovima. Područja lijevo od osi predstavljaju zonu u kojoj je inflacija ispod ciljanih 1,9 posto. Vodoravna os predstavlja prosječnu stopu nezaposlenosti za svaku pojedinu zemlju. Područja iznad osi predstavljaju zonu u kojoj se nezaposlenost nalazi iznad prosjeka, izraženo u standardnim devijacijama. Analogno tome, područja ispod osi označavaju zonu ispodprosječne nezaposlenosti.

Ovisno o tome u kojem se kvadrantu zemlja nalazi, pogledom na grafikone doznajemo u kojoj je fazi poslovnog ciklusa i kakva bi monetarna politika toj zemlji odgovarala uvažavajući stabilnost cijena kao primarni kriterij:

    1. kvadrant (gore-desno): visoka nezaposlenost i visoka inflacija --> RESTRIKTIVNA POLITIKA
    2. kvadrant (gore-lijevo): visoka nezaposlenost i niska inflacija --> EKSPANZIVNA POLITIKA
    3. kvadrant (dolje-lijevo): niska nezaposlenost i niska inflacija --> EKSPANZIVNA POLITIKA
    4. kvadrant (dolje-desno): niska nezaposlenost i visoka inflacija --> RESTRIKTIVNA POLITIKA