Neusklađenost ponude i potražnje na hrvatskom tržištu rada je među najvišima u EU-u

Objavljeno: 2. veljače 2018.

U ovoj kratkoj analizi se istražuje postoji li neusklađenost između ponude i potražnje na hrvatskom tržištu rada te kolika je ona u kontekstu ostalih zemalja članica Europske unije. Za odgovor na to pitanje poslužit će nam tzv. Beveridgeova krivulja. Ona grafički prikazuje negativnu vezu između stope slobodnih radnih mjesta i stope nezaposlenosti u nekom gospodarstvu. Stopa slobodnih radnih mjesta je definirana kao postotni udio slobodnih (nepopunjenih) radnih mjesta u ukupnom broju radnih mjesta na tržištu rada.  

Na donjem grafikonu prikazane su Beveridgeove krivulje za EU28 (2010Q1-2017Q3) i Hrvatsku (2013Q1-2017Q3). Kako bi se jasnije prikazali trendovi i izgladio utjecaj sezone, podaci su prikazani pomoću jednostavnih godišnjih pomičnih prosjeka. 

Agregatna potražnja i Beveridgeova krivulja

Tijekom ekonomskog ciklusa gospodarstvo se kreće duž ove krivulje. Preciznije, tijekom razdoblja ekonomskog usporavanja, a posebno kontrakcije, stopa slobodnih radnih mjesta se smanjuje, a stopa nezaposlenosti raste te se točke Beveridgeove krivulje pomiču jugoistočno. S druge strane, u razdobljima oporavka, a posebno ekspanzije, stopa slobodnih radnih mjesta raste, a stopa nezaposlenosti pada te se točke Beveridgeove krivulje kreću prema sjeverozapadu.

Efikasnost (usklađenost) tržišta rada i Beveridgeova krivulja

Strukturne promjene mogu izazvati pomake točaka Beveridgeove krivulje prema unutra i prema van. Kod pozitivnih promjena, kada primjerice dođe do strukturne promjene koja povećava usklađenost profila poslodavaca i tražitelja zaposlenja, Beveridgeova krivulja se pomiču horizontalno ulijevo. U razdobljima kada se pogoršava usklađenost profila potražnje i ponude radnih mjesta, Beveridgeova krivulja se pomiče horizontalno udesno. 

Međutim, često je teško jasno identificirati kada je neki pomak točaka krivulje izazvan promjenama usklađenosti ponude i potražnje na tržištu rada, a kada je on jednostavno rezultat gospodarskog ciklusa. Primjerice, analizira li se Beveridgeova krivulja za EU28, možemo primijetiti njen oštri horizontalni pomak udesno u razdoblju od 2011Q3 do 2013Q4. Međutim, bez detaljnije analize ne možemo zaključiti koliko je ovaj pomak bio uzrokovan usporavanjem i padom agregatne potražnje u EU28 u ovom razdoblju, a koji dio je potencijalno izazvan povećanom neusklađenošću ponude i potražnje za radom. Sličan komentar vrijedi i za Hrvatsku u razdoblju od 2013Q2 do 2014Q2. 

Beveridgeove krivulje ukazuju da se situacija na tržištu rada u EU28 počela poboljšavati od 2013Q4, a u Hrvatskoj od 2014Q2 od kada je započeo trend stabilnog rasta slobodnih radnih mjesta i značajniji pad stope nezaposlenosti. S obzirom da se Beveridgeova krivulja za Hrvatsku cijelo vrijeme nalazi desno od one za EU (4 postotna boda desno i 0,1 postotni bod niže u 2017Q3) može se zaključiti kako je u Hrvatskoj usklađenost ponude i potražnje za radom niža no u EU28.

Relativna pozicija Hrvatske u EU-u

Iste podatke je moguće promatrati među zemljama kako bi se usporedila relativna pozicija Hrvatske u odnosu na ostale članice EU-a. Na donjem grafikonu su stoga prikazane Beveridgeove točke u određenoj točki vremena (2012Q1-2017Q3) u zemljama članicama EU-a. 

Zemlje u lijevom gornjem kutu karakterizira visoka stopa slobodnih radnih mjesta i niska stopa nezaposlenosti. U ovu skupinu zemalja s relativno povoljnom situacijom na tržištu rada pripadaju Njemačka, Češka, Belgija, Austrija, Ujedinjeno Kraljevstvo te Norveška. 

Zemlje u donjem desnom kutu karakterizira niska stopa slobodnih radnih mjesta i visoka stopa nezaposlenosti. U ovu skupinu zemalja s relativno nepovoljnom situacijom na tržištu rada pripadaju Španjolska, Grčka, Hrvatska i Portugal.

Trend linija prikazuje vezu između ove dvije varijable u svim prikazanim zemljama tijekom razdoblja od 2012Q1 do 2017Q3. U zemljama koje se nalaze iznad trend linije relativno visoka stopa slobodnih radnih mjesta je povezana s relativno visokom stopom nezaposlenosti. Stoga se odstupanje od linije prema gore i desno može povezati s neusklađenošću ponude i potražnje na tržištu rada u zemljama koje se u većini analiziranog razdoblja nalaze u tom području. Među takvim zemljama se nalazi i Hrvatska. 

Neusklađenost na tržištu rada

Kako bi se jasnije prikazala odstupanja od prosjeka te detaljnije istražila (ne)usklađenost na tržištu rada na donjem grafikonu su prikazana odstupanja stope nezaposlenosti (UR) i stope slobodnih radnih mjesta (VR) od prosjeka EU28.

Donji grafikon potvrđuje ranije donesene zaključke, a posebno zabrinjava zadržavanje Hrvatske u donjem desnom kutu grafikona koji korespondira s najlošijom pozicijom - niskom stopom slobodnih radnih mjesta i visokom stopom nezaposlenosti. Stoga se može zaključiti kako je nepovoljna situacija na tržištu rada u Hrvatskoj povezana s neusklađenošću ponude i potražnje za radom, zbog čega su niska stopa slobodnih radnih mjesta i visoka stopa nezaposlenosti perzistentno obilježje hrvatskog tržišta rada. Ovakva situacija upućuje na relativno visoku stopu strukturne nezaposlenosti (najopasnije vrste nezaposlenosti) u Hrvatskoj.

Ciklusi tržišta rada

Cikluse na tržištu rada je moguće analizirati promatranjem stopa promjene slobodnih radnih mjesta (VR) i stope nezaposlenosti (UR) tijekom vremena. 

Iz donjeg grafikona je vidljivo kako se početkom analiziranog razdoblja (2012Q1) većina zemalja nalazila u području recesije (II kvadrant) te se u najvećem broju slučajeva preko I. kvadranta (oporavak) kretala prema području ekspanzije (IV kvadrant) u kojem se na kraju analiziranog razdoblja (2017Q3) nalazi većina zemalja.

Napomena: Podaci za Francusku, Italiju i Maltu nisu dostupni stoga ove zemlje nisu prikazane na grafikonima. Uz EU zemlje na grafikonu su prikazani podaci za Norvešku i Švicarsku.

Kazalo oznaka:

Belgija (BE), Grčka (EL), Litva (LT), Portugal (PT), Bugarska (BG), Španjolska (ES), Luksemburg (LU), Rumunjska (RO), Češka (CZ) Slovenija (SK), Njemačka (DE), Nizozemska (NL), Finska (FI), Estonija (EE), Cipar (CY), Austrija (AT), Danska (DK), Hrvatska (HR), Švedska (SE), Irska (IE), Latvija, (LV), Poljska (PL), Ujedinjeno Kraljevstvo (UK).

Norveška (NO), Švicarska (CH).

Izvor podataka: Eurostat (2018)