Analize

Na temelju novih podataka za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za kolovoz 2019., istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi Eurozona, kao i sve njene zemlje članice. U kolovozu inflacija se na razini Eurozone zadržala na istoj razini kao i srpnju te je iznosila 1,0 posto. S obzirom na prigušene inflacijske pritiske i usporavanje ekonomskog rasta, ECB je na sastanku u rujnu odlučila smanjiti kamatnu stopu na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke na -0,5 posto te ponovno pokrenuti program otkupa obveznica...

Prema zadnje dostupnim podacima, za sport i rekreaciju u RH izdvojeno je samo 411 milijuna kuna. Dok se u Europskoj uniji u sport i rekreaciju u prosjeku ulaže tri puta više nego u Hrvatskoj, znanstvena istraživanja pokazala su da ulaganja u sport i rekreaciju mogu generirati značajne ekonomske koristi, prvenstveno u području ishoda na tržištu rada...

Na temelju novih podataka za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za srpanj 2019., istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi Eurozona, kao i sve njene zemlje članice. U srpnju inflacija je na razini Eurozone usporila 0,3 postotna boda na 1,0 posto godišnje te se i dalje nalazi ispod ciljane razine ECB-a. Istovremeno, stopa nezaposlenosti zadržala se na 7,5 posto, rekordno niskoj razini od lipnja 2008…


Na temelju novih podataka za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za lipanj 2019., istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi Eurozona, kao i sve njene zemlje članice. U lipnju inflacija je na razini Eurozone blago ubrzala 0,1 postotni bod na 1,3 posto godišnje te se i dalje nalazi ispod ciljane razine ECB-a. Istovremeno, stopa nezaposlenosti blago je pala na 7,5 posto u Eurozoni (-0,1 pb), dok se u Hrvatskoj zadržala na 7,1 posto, čime je već deseti mjesec zaredom stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj niža u odnosu na prosjek Eurozone…

Društveni značaj sporta i sportskih događaja vrlo je širok i nadilazi okvire ekonomske znanosti, što smo se i u Hrvatskoj mogli uvjeriti prošloga ljeta. Ovaj fenomen nije nov. Još u 1980-ima, njemački su istraživači otkrili da pobjede Njemačke na Svjetskom nogometnom prvenstvu koreliraju s pozitivnijim ocjenama njemačkog gospodarstva i osjećaja nacionalnog prestiža. Pojedinci iskazuju dvije karakteristike u svojim emocionalnim reakcijama na sportske rezultate. Prva je averzija prema gubitku, tj. ljudi jače reagiraju na negativne rezultate ekipa za koje navijaju, nego što pozitivno reagiraju na njihove pozitivne rezultate...

Na temelju novih podataka za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za svibanj 2019., istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi Eurozona, kao i sve njene zemlje članice. U svibnju inflacija je na razini Eurozone usporila 0,5 postotna boda na 1,2 posto godišnje čime se već šesti mjesec zaredom inflacija nalazi ispod ciljane razine ECB-a. Istovremeno, stopa nezaposlenost je pala u većini članica te na razini Eurozone iznosi 7,5 posto, što je najniža zabilježena razina od lipnja 2008...


Svakoga radnog dana Hina provodi anketu među četiri do šest anonimnih analitičara s pitanjem kakva kretanja očekuju toga dana na Zagrebačkoj burzi (ZSE). U ovom tekstu analiziramo koliko dobro analitičari pogađaju stvarna dnevna kretanja CROBEX-a te koliko takve prognoze imaju smisla. Od 581 trgovinska dana u analiziranom razdoblju, u njih čak 578 prognoza analitičara je bila - stagnacija. Prognoze analitičara u najvećem broju dana osjetno i kontinuirano odstupaju od stvarnog kretanja burzovnog indeksa, no premjestimo li fokus s dnevnog (kratkoročnog) na godišnji (dugoročni), perspektiva se mijenja. Koliko god loše pogađali dnevna kretanja, analitičari su zapravo vrlo dobro pogodili dugoročni trend na ZSE-u...

Stopa rasta od 3,9 posto u prvom kvartalu 2019. bila je dovoljna da Hrvatska, napokon, dosegne razinu BDP-a koju je imala prije izbijanja recesije 2008. godine. Hrvatska je to učinila zadnja od svih zemalja tzv. Nove Europe. Da bismo dosegli razinu BDP-a zabilježenu u 2008:Q2 - zadnjem kvartalu prije izbijanja globalne krize - trebalo nam je nevjerojatnih 10 godina i 3 kvartala...


Na temelju novih podataka za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za travanj 2019., istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi Eurozona, kao i sve njene zemlje članice. U travnju inflacija je na razini Eurozone ubrzala 0,3 postotna boda na 1,7 posto godišnje uslijed viših cijena energije te usluga. Inflacija se i dalje nalazi ispod ciljane razine ECB-a. Istovremeno, stopa nezaposlenost je pala u većini članica te na razini Eurozone iznosi 7,6 posto, što je najniža zabilježena razina od kolovoza 2008...

Angažiranje celebrityja u marketinškim kampanjama, pogotovo profesionalnih sportaša, važna je komponenta brendiranja i oglašavanja kompanija širom svijeta. Ukoliko je sportaš uspješan na terenu, sponzori mogu iskoristiti njegovu popularnost kao polugu za poboljšanje korporativne reputacije, unaprjeđenje imidža proizvoda i pridobivanja pažnje potrošača. No, ukoliko sportaš na naslovnicama medija ne završi zbog sportskih rezultata, već zbog lošeg ponašanja, skandala i/ili afera, poslovanje poduzeća koje ga je angažiralo može pretrpjeti udarac...

Na temelju novih podataka za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za ožujak 2019., istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi Eurozona, kao i sve njene zemlje članice. U ožujku inflacija je na razini Eurozone iznosila 1,4 posto, što je 0,1 postotni bod manje u odnosu na veljaču. Istodobno, stopa nezaposlenosti pala je za 0,1 postotni bod, kako na razini Eurozone, tako i u Hrvatskoj. Pritom je nezaposlenost u Hrvatskoj dosegla novu rekordno nisku razinu od 7,4 posto…


Koliko država troši te koliki su porezi uvijek je pod povećalom javnosti. Državna potrošnja i porezi (pojednostavljeno fiskalna politika) ima određene ciljeve. Pred fiskalnu politiku u Europskoj uniji se postavljaju različiti ciljevi. Prvi očiti cilj je održivost fiskalne politike. Dužnička kriza u eurozoni je nastala zbog toga što fiskalna politika pojedinih zemalja članica nije bila održiva. Održivost i stabilnost fiskalne politike je važna zbog najmanje dva razloga. Prvi razlog je visoka razina zaduženosti brojnih zemalja članica. Drugi razlog je što se nestabilnost javnih financija može lako preliti na ostale sektore ugrožavajući najveći europski projekt - euro...


Na temelju novih podataka za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za siječanj 2019., istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi Eurozona, kao i sve njene zemlje članice. U siječnju inflacija je na razini Eurozone usporila 0,1 postotni bod na 1,4 posto godišnje. Siječanj je tako drugi mjesec zaredom kako je inflacija ispod ciljane razine ECB-a. Istovremeno nezaposlenost je pala u većini članica, no na razini Eurozone zadržala se na 7,8 posto


Brojne rasprave o uvođenju eura vežu se uz pitanje usklađenosti poslovnih ciklusa. Ako su zemlje eurozone međusobno usklađene, tada je uvođenje eura opravdano i troškovi zajedničke valute su relativno mali. Međutim, pitanje je da li samo uvođenje eura povećava usklađenost poslovnih ciklusa? To je pitanje postavljeno iz potpuno druge perspektive. Što ako gospodarstva na početku ne moraju biti međusobno snažno usklađena, već euro dugoročno sinkronizira gospodarska kretanja u eurozoni?...


Krovna europska nogometna organizacija (UEFA) objavila je najnoviji izvještaj o financijama europskih nogometnih klubova. Ono što je sve donedavno izgledalo nezamislivo, ostvarilo se. Europski nogometni klubovi postali su profitabilni! Agregirana neto dobit na razini svih europskih nogometnih liga u financijskoj godini 2017. iznosila je 615 milijuna eura. Još 2011. godine, europski su klubovi ostvarili neto gubitak od 1,7 milijarde eura, što znači da se u samo šest godina trend preokrenuo za čak 2,3 milijarde eura te su europski klubovi iz crvenog po prvi put prešli u zeleno. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja čiji su klubovi u prošloj financijskoj godini bilježili pad prihoda. To se može zahvaliti činjenici da niti jedan hrvatski klub te godine nije igrao u Ligi prvaka, pa nije došlo do priljeva dodatnih 15-ak milijuna eura od Uefe...

Na temelju novih podataka za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za prosinac 2018., istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi Eurozona, kao i sve njene zemlje članice. U prosincu inflacija je na razini eurozone usporila 0,3 postotna boda na 1,6 posto godišnje. S usporavanjem inflacije u prosincu inflacija se vratila ispod ciljane razine ECB-a. Istovremeno nezaposlenost se na razini Eurozone zadržala na 7,9 posto, dok je u Hrvatskoj prema desezoniranim podacima pala na novu rekordno nisku razinu te je iznosila 7,6 posto...

Ekonomska politika bi se u slučaju recesije u kratkom roku trebala fokusirati na mjere koje potiču agregatnu potražnju. Prvi razlog tome je što su takve mjere brze i relativno ih je jednostavno implementirati. Primjer SAD-a i eurozone za vrijeme posljednje recesije potvrđuje tu tvrdnju - obje zemlje su se odlučile za monetarnu ekspanziju politikom povećanja mase novca i snižavanja kamatnih stopa. Dosta je bilo kritika da je kvantitativno popuštanje Europske centralne banke došlo prekasno. Taj utjecaj monetarne politike u vrijeme recesije dodatno naglašava važnost usklađenosti gospodarstava eurozone…

Sve donedavno vodile su se bespoštedne borbe za dobivanje organizacije velikih sportskih natjecanja poput Olimpijskih igara (OI). Primjerice, za organizaciju Ljetnih igara 1996. do završnog glasovanja natjecalo se čak šest gradova. Tri desetljeća kasnije - Los Angeles je dobio organizaciju OI 2028. kao jedini zainteresirani kandidat. Velike zemlje, i to one s dobro razvijenom postojećom infrastrukturom, mogu očekivati veće koristi (ili barem manje troškove) od organizacije velikih sportskih događaja, nego manje zemlje ili one koje su prisiljene infrastrukturu graditi ispočetka...

Krajem 2017. godine počelo se intenzivno raspravljati o ulasku Hrvatske u eurozonu. To je vrlo važna odluka, jer se odustaje od nacionalne valute te se prihvaća euro kao zakonsko sredstvo plaćanja. Rasprava ne bi bila rasprava da nema dvije strane. S jedne strane su zagovornici uvođenja eura, dok su s druge strane skeptici. Ono što možda nedostaje u takvim raspravama je analiza hrvatskih poslovnih ciklusa, drugim riječima trebali bi upoznati sebe prije nego što se uspoređujemo s drugima...


Na temelju novih podataka za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za studeni 2018., istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi Eurozona, kao i sve njene zemlje članice. U studenom inflacija je na razini eurozone usporila 0,3 postotna boda na 1,9 posto godišnje, uslijed nižih cijena energenata, te klizi prema razini ispod ciljane od strane ECB-a . Istovremeno nezaposlenost kako u Hrvatskoj, tako i u većini članica Eurozone nastavlja padati. Prema desezoniranim podacima, nezaposlenost u Hrvatskoj pala je na novu rekordno nisku razini te je iznosila 7,7 posto

Prema novo objavljenom izvještaju Eurostata o stvarnoj osobnoj potrošnji per capita u 2017., najvišu razinu osobne potrošnje u EU-u imale su Luksemburg i Njemačka. Hrvatska se s osobnom potrošnjom po stanovniku na razini 62 posto prosjeka smjestila na predzadnje mjesto u EU-u, koje dijeli s Mađarskom. Manju potrošnju imala je samo Bugarska. No, u odnosu na 2015. godinu, osobna potrošnja per capita u Hrvatskoj u usporedbi s prosjekom EU-a, porasla je za 3 postotna boda…

Eurostat je objavio izvještaj o izdvajanjima za socijalnu zaštitu po članicama Europske unije u 2016. godini. Gledano u postotku BDP-a naviše izdatke imale su Francuska (34,3%) , Finska (32,0%) i Danska (31,6%), dok su najmanje izdvajale Rumunjska (14,6%) i Latvija (15,2%). Hrvatska, koja je u 2016. za socijalnu zaštitu izdvojila 21,3% BDP-a, smjestila se među članice s nižim izdacima od EU prosjeka (28,2% BDP-a)...


Na temelju novih podataka za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za listopad 2018., istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi Eurozona, kao i sve njene zemlje članice. To nam služi kako bismo ocijenili koliko blizu/daleko je Europska središnja banka od ispunjenja svojih ciljeva i potencijalne promjene smjera svoje monetarne politike te gdje se u svemu tome nalazi Hrvatska...


Jesu li Englezi uistinu prisiljeni za istog igrača plaćati višu transfernu odštetu nego što je to slučaj kod klubova iz drugih zemalja? Iskorištavaju li klubovi prodavatelji to što su engleski klubovi najbogatiji na svijetu kako bi ojačali svoju pregovaračku poziciju i iskamčili koji milijun eura više od bogatog kupca? I ako da – može li se taj rast premija povezati s nedavnim priljevom ogromne količine novca u engleski nogomet kroz prodaju TV prava prijenosa utakmica? Čini se da da...

Eurostat je objavio izvještaj o novčanim transferima rezidenata po članicama Europske unije. U 2017. godini, odljev novčanih sredstava iz EU na ime osobnih transfera iznosio je 32,7 milijardi eura, dok je priljev u EU bio tri puta manji i iznosio je 10,7 milijardi eura. Većina transfera odnosi se na novčane doznake migranata prema njihovim domicilnim državama. Time je EU zabilježila deficit od 22 milijarde eura s ostatkom svijeta...

Zanimljivi podaci stižu s Eurostata. Prema novo objavljenom izvještaju o utjecaju socijalnih transfera na siromaštvo unutar EU, socijalni transferi (bez mirovina) u 2017. podigli su dohodak 32,4% stanovnika klasificiranih u skupinu u riziku od siromaštva iznad granice rizika od siromaštva. Ta granica postavljena je na 60% nacionalnog medijalnog raspoloživog dohotka nakon transfera. Gledano po članicama, najveće smanjenje broja stanovnika ispod granice siromaštva u 2017. uzrokovano socijalnim transferima zabilježeno je u Finskoj (56,9%) i Danskoj (51%), dok je najmanje smanjenje zabilježeno u Grčkoj (15,8%) i Rumunjskoj (16,6%)...

Prema podacima Eurostata, Hrvatska je među europskim rekorderima po potrošnji opće države (svih razina vlasti) na rekreaciju, kulturu i religiju. Tomislav Globan se pozabavio strukturom tih izdataka, tj. analizom postoje li neke značajnije razlike po pitanju izdataka države za rekreaciju, kulturu i religiju razdvojimo li ih na zasebne kategorije. Rezultati su vrlo iznenađujući...

Prema novom Izvješću o globalnoj konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma, Hrvatska je zauzela 68. mjesto među 140 promatranih država (indeks 60,1 od 100). Napredak na ljestvici u odnosu na prošlu godinu (74.) posljedica je promijenjene metodologije. Da je prošle godine primijenjena nova metodologija, Hrvatska bi zauzela 66. mjesto uz nepromijenjeni indeks te bi ove godine zabilježila pad za 2 mjesta...

Zanimljivi podaci stižu iz Eurostata. Naime, očekivano trajanje radnog vijeka, odnosno aktivnosti na tržištu rada, prosječnog muškarca u Hrvatskoj u 2017. godini iznosilo je samo 34,5 godine. Prema tom kriteriju, muškarci iz Hrvatske smjestili su se na predzadnje mjesto u Europi. Kraće od prosječnog Hrvata radit će samo Bugarin, a dulje od prosječnog Hrvata radit će, primjerice, muškarac iz Crne Gore, Makedonije, Turske, Grčke... Žene na toj ljestvici ipak stoje bolje...

Na temelju novih podataka za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za kolovoz 2018., istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi Eurozona, kao i sve njene zemlje članice. To nam služi kako bismo ocijenili koliko blizu/daleko je Europska središnja banka od ispunjenja svojih ciljeva i potencijalne promjene smjera svoje monetarne politike te gdje se u svemu tome nalazi Hrvatska...

Na temelju novih podataka za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za srpanj 2018., istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi Eurozona, kao i sve njene zemlje članice. To nam služi kako bismo ocijenili koliko blizu/daleko je Europska središnja banka od ispunjenja svojih ciljeva i potencijalne promjene smjera svoje monetarne politike te gdje se u svemu tome nalazi Hrvatska...

U nedavno objavljenom drugom dijelu teksta na portalu Ideje.hr o tržištu rada i obrazovnoj politici, Ozana Nadoveza piše kako današnja (tehnološki i organizacijski zastarjela) struktura gospodarstva nije sukladna cilju podizanja opće obrazovanosti stanovništva. U ovom dijelu teksta detaljnije se analizira neusklađenost ponude i potražnje na tržištu rada te dodatno argumentira zašto trenutna situacija ne bi trebala biti jedini čimbenik kod donošenja odluka vezanih za obrazovnu politiku.


Većina medija nekritički je prenijela informaciju o stopi rasta hrvatskog BDP-a u prvom kvartalu 2018. godine od 2,5 posto i požurila zaključiti kako je riječ o ubrzanju rasta u odnosu na stopu zabilježenu u četvrtom kvartalu 2017. Tomislav Globan piše kako su ovakve brojke pomalo zavaravajuće te uspoređuje hrvatske stope rasta BDP-a u posljednja četiri kvartala s ostalim zemljama Europske unije, a posebno zemljama Nove EU...

U nedavno objavljenom prvom dijelu teksta na portalu Ideje.hr o tržištu rada i obrazovnoj politici, Ozana Nadoveza piše kako današnja struktura gospodarstva nije sukladna cilju podizanja opće obrazovanosti stanovništva jer su deficitarna zanimanja ponajprije povezana s nižim razinama obrazovanja. Struktura potražnje za radom ostavlja dojam viška visokokvalificirane radne snage. No, u usporedbi s članicama EU28, Hrvatska solidno zaostaje po udjelu visokoobrazovanog stanovništva...

Eurostat je objavio podatke za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za ožujak 2018., stoga istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi Eurozona kao i sve njene zemlje članice. To nam služi kako bismo ocijenili koliko blizu/daleko je Europska središnja banka od ispunjenja svojih ciljeva i potencijalne promjene smjera svoje monetarne politike...

Voditelj MacroHuba, dr. sc. Tomislav Globan i njegov nizozemski koautor Ed Jägers, objavili su znanstveni rad pod naslovom „Multiple Ownership, Collusion and Unusual Result Patterns in Soccer“ u američkom znanstvenom časopisu Contemporary Economic Policy. Rad se bavi vezom između bliskih poslovnih veza i neočekivanih rezultata nogometnih utakmica kroz studiju slučaja jedne od većih kontroverzi hrvatskog nogometa – odnosa Dinama i Lokomotive te njihova utjecaja na regularnost Prve hrvatske nogometne lige (1. HNL)...

Ovih je dana DZS objavio najnovije podatke iz područja građevinarstva i stambenog tržišta u Hrvatskoj. O pozitivnim trendovima na stambenom tržištu u posljednje dvije godine piše Tamara Slišković. Analiza ukazuje da se može očekivati daljnji blagi porast cijena stambenih nekretnina, no njihova razina i dalje se nalazi značajno ispod vrhunca dosegnutog tijekom prošlog desetljeća...

Usklađenost poslovnih ciklusa važan je neformalni kriterij ulaska u eurozonu. Hrvatska po tom pitanju dobro stoji, jer su BDP i nezaposlenost usklađeni s Europskom unijom. O pozitivnim i negativnim stranama te usklađenosti Hrvatske i Europske unije piše Vladimir Arčabić...

Eurostat je objavio podatke za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za veljaču 2018., stoga istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi Eurozona kao i sve njene zemlje članice. To nam služi kako bismo ocijenili koliko blizu/daleko je Europska središnja banka od ispunjenja svojih ciljeva i potencijalne promjene smjera svoje monetarne politike...

Kućanstva u Hrvatskoj se razdužuju i kreditna aktivnost pada, no mijenja se i valutna struktura kredita. S druge strane, niske kamate "otjerale" su stanovništvo iz štednje u bankama u druge oblike štednje. Vladimir Arčabić se pozabavio aktualnim kretanjima štednje i kredita u Hrvata...

Niti u jednoj zemlji Europske unije ne postoji toliki udio mladih iznad 25 godina koji i dalje žive s roditeljima, kao što je to slučaj u Hrvatskoj. Kao prilog javnoj raspravi o demografskom slomu u Hrvatskoj, Tomislav Globan istražio je koji bi to potencijalni razlozi mogli objasniti ovaj pomalo porazan nalaz...

Eurostat je objavio podatke za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za siječanj 2018., stoga istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi Eurozona kao i sve njene zemlje članice. To nam služi kako bismo ocijenili koliko blizu/daleko je Europska središnja banka od ispunjenja svojih ciljeva i potencijalne promjene smjera svoje monetarne politike. Promatramo i gdje se u svemu tome nalazi Hrvatska...

Prigodno smo se na Dan žena kratko pozabavili (ne)ravnopravnošću spolova u Hrvatskoj. Naime, od 2006. godine World Economic Forum svake godine objavljuje Globalni indeks ravnopravnosti spolova (Global Gender Gap Index). O tome što se krije iza 54. mjesta Hrvatske u 2017. godini u skupini od 144 zemlje piše Ozana Nadoveza...

MacroHubov istraživač Vladimir Arčabić objavio je znanstveni rad u uglednom međunarodnom znanstvenom časopisu Studies in Nonlinear Dynamics and Econometrics. U koautorstvu s Josipom Ticom i još dva profesora iz SAD-a, istraživao je postoji li granica nakon koje javni dug započinje štetiti ekonomskom rastu. Evo što su otkrili...

Eurostat je objavio podatke o razvijenosti regija u zemljama Europske unije mjerenu BDP-om per capita korigiranom za kupovnu snagu. Najbogatija regija nalazi se u Ujedinjenom Kraljevstvu, a najsiromašnija u Bugarskoj. Dvije hrvatske regije - Jadranska i Kontinentalna Hrvatska - ne mogu se pohvaliti visokom stopom razvijenosti u odnosu na prosjek EU28...

U drugom dijelu analize posvećene novom krugu PISA istraživanja kompetencija hrvatskih 15-godišnjaka koje se uskoro provodi u Hrvatskoj, Ozana Nadoveza piše o obrazovnim ishodima u hrvatskom školstvu, zapošljivosti mladih te kurikularnoj i drugim reformama u sustavu obrazovanja....

U Hrvatskoj se uskoro provodi novi krug PISA istraživanja koje ispituje kompetencije 15-godišnjih učenika u čitalačkoj, matematičkoj i prirodoslovnoj pismenosti. Ozana Nadoveza istražila je kakve su rezultate do sada u ovim istraživanjima ostvarivali hrvatski učenici te kakvi su oni s obzirom na razvijenost zemlje i iznose ulaganja u obrazovanje...

Prema najnovijem MacroHubovom Semaforu poslovnog ciklusa, hrvatsko se gospodarstvo nalazi u procesu prelaska iz faze ekspanzije u fazu usporavanja. To znači da je vrhunac ekonomskog rasta vrlo vjerojatno iza nas te da u narednom periodu možemo očekivati rast ekonomske aktivnosti po nižim stopama nego proteklih godina...

Usklađenost poslovnih ciklusa zemalja članica Eurozone jedno je od ključnih pretpostavki kako bi odricanje od monetarnog suvereniteta nosilo što manje troškova za domaće gospodarstvo. Tomislav Globan analizira je li i koliko Hrvatska usklađena s ekonomskim kretanjima u Eurozoni kroz kretanje dva indikatora - nezaposlenosti i inflacije - te što to znači u kontekstu uvođenja eura u RH...

U uglednom znanstvenom časopisu objavljen je rad koji ispituje postoji li veza između duljine naslova rada u području ekonomije i kvalitete časopisa u kojemu je rad objavljen, broja citata, izvornosti rada i sl. Hrvoje Šimović je napisao kratak osvrt...

Indeks VIX najčešće je korištena mjera tržišnog rizika na američkim burzama. Često ga zovu i „indeksom straha“, budući da pokazuje očekivanja investitora o volatilnosti tržišta u idućih 30 dana. U kontekstu događaja na Wall Streetu otprije tri dana, Tomislav Globan analizira kako je VIX reagirao u usporedbi s nekim sličnim događajima unazad posljednjih 10 godina, uključujući i veliku financijsku krizu...

Vladimir Arčabić analizira javne financije u Hrvatskoj proučavajući proračunske prihode, rashode i deficit. Proračunski deficit se smanjuje zbog porasta prihoda, ali rashodi ostaju nepromijenjeni...

Ozana Nadoveza istražuje postoji li neusklađenost između ponude i potražnje na hrvatskom tržištu rada te kolika je ona u kontekstu ostalih zemalja članica Europske unije. Za odgovor na to pitanje poslužit će nam tzv. Beveridgeova krivulja koja grafički prikazuje negativnu vezu između stope slobodnih radnih mjesta i stope nezaposlenosti u nekom gospodarstvu...


Broj dolazaka i prihodi od inozemnih turista u Turskoj snažno su porasli u 2017. Ovakav rast ne čudi, s obzirom da je 2016. bila turistički katastrofalna godina za Tursku, obilježena vojnim udarom i pokušajem puča usred turističke sezone te nizom terorističkih napada. No, znači li to da bi se hrvatski turistički djelatnici trebali zabrinuti zbog jače konkurencije 2018. godine?

Hrvatska je ostala jedina zemlja tzv. Nove Europe koja još uvijek nije dosegla razinu BDP-a zabilježenu u 2008:Q2 - zadnjem kvartalu prije izbijanja globalne krize. U drugom kvartalu ove godine to su napokon uspjeli učiniti i Slovenci, čime je Hrvatska ostala jedina među 11 postsocijalističkih zemalja koja tavori na razinama BDP-a ispod onih pretkriznih. Unatoč tome što nam BDP raste tri godine uzastopce, trenutno se nalazimo čak 6,5 posto ispod razine zabilježene u drugom kvartalu 2008...

Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj i broj zaposlenih ne pričaju istu priču o stanju tržišta rada u RH. S jedne strane, nezaposlenost već mjesecima ruši povijesne pozitivne rekorde i približava se jednoznamenkastim postotcima, što je nezabilježeno otkad se vodi statistika u Hrvatskoj. S druge strane, broj zaposlenih udaljen je čak 135.000 radnih mjesta od vrhunca iz 2008. Grafikon koji danas donosimo potvrđuje da je ovo potpuno novi fenomen na hrvatskom tržištu rada...

Eurostat je objavio kako se Rumunjska izjednačila s Hrvatskom po visini BDP-a per capita, no gledamo li potrošnju kućanstava po stanovniku, Rumunji su već ispred nas. Riječ je o pokazatelju koji bolje opisuje životni standard stanovnika neke zemlje nego što to čini BDP per capita, budući da se rast životnog standarda primarno očituje u većoj količini i kvaliteti stvari koje si možemo priuštiti...