Na temelju novih podataka za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za listopad 2018., istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi Eurozona, kao i sve njene zemlje članice. To nam služi kako bismo ocijenili koliko blizu/daleko je Europska središnja banka od ispunjenja svojih ciljeva i potencijalne promjene smjera svoje monetarne politike.*

Kakva su aktualna kretanja?

Na donjem-lijevom grafikonu vidimo kretanje inflacije u Eurozoni. Ona je u listopadu 2018. iznosila 2,2 posto, što je blago brže u odnosu na 2,1 posto u rujnu. Ovo nije prvi put nakon posljednje recesije da inflacija u Eurozoni nadmašuje ciljanu razinu od 1,9 posto (označene horizontalnom linijom na grafikonu), ali u pravilu se radilo o kratkotrajnom efektu koji je iščezavao već idućeg mjeseca. No, ovoga puta čini se da možemo govoriti o trajnijem trendu, budući da je listopad šesti uzastopan mjesec u kojemu inflacija nadmašuje ciljanih 1,9 posto, što se događa prvi put u posljednjih pet godina. O tome svjedoči i crvena linija trend-ciklusa koja je po prvi put od 2013. godine nadmašila horizontalnu liniju na grafikonu.

Što se nezaposlenosti tiče, ona je u listopadu 2018. na razini Eurozone iznosila 8,1 posto, bez promjene u odnosu na rujan, te se zadržala ispod svog dugoročnog prosjeka (označenog horizontalnom linijom na gornjem-desnom grafikonu). Pritom se nezaposlenost u Hrvatskoj izjednačila s ovom u Eurozoni, dok je desezonirana stopa nezaposlenosti pala na razinu 8,0 posto, ispod prosjeka u Eurozoni (8,1 posto), što nije zabilježeno od listopada 2009. godine.

Kreću li se sve zemlje u istom smjeru?

Na sljedećem grafikonu promatramo promjene u trendovima nezaposlenosti i inflacije u posljednjih mjesec dana. 

Vidljivo je da je većina članica Eurozone  u listopadu bilježila trend rasta inflacije. Inflacija posebno brzo raste u Cipru i Estoniji, dok je usporavanje inflacije zabilježeno samo u Hrvatskoj, Austriji i Slovačkoj. Kretanja na tržištu rada pozitivna su u velikoj većini članica Eurozone, to jest stopa nezaposlenosti se smanjuje. Najsnažniji trend pada nezaposlenosti bilježe Finska i Hrvatska. No, postoji i skupina zemalja u kojima nezaposlenost ubrzava, među kojima se najviše ističe Austriji, a nezaposlenost raste i u Estoniji te Litvi.

Hrvatska u odnosu na Eurozonu

Donji grafikon pokazuje poziciju Hrvatske u odnosu na svih 19 zemalja Eurozone po pitanju inflacije i nezaposlenosti te, u skladu s time, kakva monetarna politika bi odgovarala pojedinoj zemlji, ali i Eurozoni kao cjelini. Grafikon je interaktivan te se, koristeći legendu na dnu, može promatrati kako se ta pozicija mijenjala kroz posljednjih 5 godina u svakoj pojedinoj zemlji. Hrvatska (crveni balončić) i Eurozona (zeleni balončić) su istaknute zasebnim bojama radi vidljivosti.  Za detaljnije objašnjenje grafikona pročitajte bijeli okvir na kraju teksta.

Vidljivo je da se Eurozona od srpnja 2018. nalazi u donjem lijevom kvadrantu, odnosno zoni niske nezaposlenosti i relativno visoke inflacije. Hrvatska je u srpnju također prešla u donji lijevi kvadrant, no usporavanjem inflacije u zadnja dva mjeseca prešla je vertikalnu os i vratila se u zonu niske nezaposlenosti i niske inflacije. Bez obzira na blagi odmak, Hrvatska se i dalje nalazi u sličnoj fazi poslovnog ciklusa kao i Eurozona. Stoga budući očekivani rast kamatnjaka u Eurozoni, odnosno početak restriktivnije monetarne politike ECB-a, neće imati štetno procikličko djelovanje na naše gospodarstvo. 

Činjenica da je 11 od 19 članica Eurozone u istom kvadrantu, odnosno istoj fazi poslovnog ciklusa, svakako je dobra vijest i za ECB, budući da to smanjuje troškove promjene smjera monetarne politike Eurosustava, u smislu asimetričnog djelovanja na pojedine zemlje.

Nisu sve zemlje u istom položaju

Restriktivnija monetarna politika mogla bi biti preuranjena za neke članice poput Italije, Grčke i Cipra koje se i dalje bore s iznadprosječno visokom nezaposlenošću, dok im je inflacija i dalje ispod ciljane. Te se zemlje nalaze u gornjem-lijevom kvadrantu, potpuno suprotnom od onoga u kojemu je većina zemalja Eurozone. Eventualno dizanje kamatnih stopa moglo bi dodatno pogoršati ionako relativno lošu situaciju na tržištu rada te istovremeno negativno utjecati na javne financije, s obzirom na visoke razine javnog duga u BDP-u. 

Za ostale indikatore uvođenja eura za Hrvatsku kliknite ovdje...