Znanstveni radovi

Istraživači MacroHuba u svojoj su dosadašnjoj karijeri objavili velik broj radova u znanstvenim časopisima indeksiranima u najrelevantnijim znanstvenim bazama, kao što su Current Contents i Web of Science. U nastavku izdvajamo neke od najistaknutijih radova (napomena: nisu svi radovi rezultat MacroHub projekta).

Estimates of Okun's law using a new output gap measure

Vladimir Arčabić, Eric Olson

Economics Bulletin (2019)

U radu se analizira povezanost između nezaposlenosti i BDP-a poznatom kao Okunov zakon za 20 zemalja članica OECD-a. Novitet rada je što se uspoređuju dvije mjere za izračun potencijalnog BDP-a i nezaposlenosti: popularni i često korišteni Hodrick i Prescott (1997) filter uspoređujemo s novim Hamiltonovim (2017) filterom koji daje pouzdanije rezultate i ima bolje performanse. Naši rezultati sugeriraju kako korištenje popularnog Hodrick i Prescott (1997) filtera podcjenjuje snagu Okunovog zakona u SAD-u i polovici OECD zemalja. Veza između nezaposlenosti i BDP-a koju sugerira Okunov zakon nije se promijenila, što znači da je Okunov zakon i dalje koristan alat pri donošenju ekonomskih politika. Međutim, razlike među OECD zemljama su prilično velike.

Persistence and stochastic convergence of euro area unemployment rates

Irena Raguž Krištić, Lucija Rogić Dumančić, Vladimir Arčabić

Economic Modelling (2019)

U radu se promatra koliko se nezaposlenost u eurozoni zadržava, tj. koliko je perzistentna, te se analizira postoji li konvergencija u stopama nezaposlenosti među zemljama eurozone. U radu koristimo nove testove jediničnog korijena sa strukturnim prekidima i korekcijom za ne-normalne greške kako bismo analizirali perzistentnost, testirali stohastičku konvergenciju te locirali strukturne prekide u stopama nezaposlenosti zemalja eurozone u periodu od 1995. do 2016. Rezultati sugeriraju određenu razinu perzistentnosti odnosno histereze u stopama nezaposlenosti unutar eurozone. Premda naši rezultati pokazuju kako većina zemalja eurozone konvergira u stopama nezaposlenosti, samo članstvo u eurozoni nije dovoljan uvjet za konvergenciju. Članstvo u eurozoni ima prednosti, ali eurozona nije optimalno valutno područje.

Multiple Ownership, Collusion and Unusual Result Patterns in Soccer

Tomislav Globan, Ed Jägers

Contemporary Economic Policy (2018)

Rad se bavi vezom između bliskih poslovnih veza i neočekivanih rezultata nogometnih utakmica kroz studiju slučaja jedne od većih kontroverzi hrvatskog nogometa – odnosa Dinama i Lokomotive te njihova utjecaja na regularnost Prve hrvatske nogometne lige (1. HNL). Analizirane su sve utakmice u posljednjih 25 sezona 1. HNL kako bi se istražilo postoje li neuobičajeni uzorci rezultata između pojedinih klubova koji se natječu u ligi. Analiza je pokazala kako je rezultatski podbačaj Lokomotive protiv Dinama tako nevjerojatan da je vjerojatnost nastanka takvog podbačaja manja od vjerojatnosti da će vas pogoditi grom.

Public debt and economic growth conundrum: nonlinearity and inter-temporal relationship

Vladimir Arčabić, Josip Tica, Junsoo Lee, Robert J. Sonora

Studies in nonlinear dynamics and econometrics (2018)

U radu se traži razina javnog duga koja dovodi do pada stope rasta BDP-a. Veza duga i BDP-a se analizira koristeći nelinearne panel modele s pragom. Rezultati analize pokazuju kako nije moguće odrediti jedinstvenu razinu javnog duga koja bi služila kao prag. Rezultati uvjerljivo pokazuju kako na velikom broju zemalja nema dokaza o padu BDP-a nakon što se probije prag javnog duga. Zemlje su različite; SAD možda nema prag javnog duga, dok neke druge zemlje imaju. U radu se analizira i intertemporalna veza javnog duga i BDP-a koristeći panel VAR modele. Za razliku od dosadašnje literature, rad pokazuje kako BDP kratkoročno utječe na smanjenje javnog duga, ali ne i obratno.

U radu se konstruira Eulerov integracijski indeks (EII) kojim se mjeri razina financijske integracije na tržištu obveznica, dionica i novca između zemalja EU-a. Rezultati pokazuju da su stare zemlje članice prije krize bile osjetno integriranije od novih zemalja članica, no kriza je značajno smanjila ukupne razine financijske integracije u EU-u, ali i razlike između novih i starih zemalja članica.

Fourier ADL Cointegration Test to Approximate Smooth Breaks with New Evidence from Crude Oil Market

Piyali Banerjee, Vladimir Arčabić, Hyejin Lee

Economic modelling (2017) 

U radu se predlaže novi test kointegracije koji aproksimira strukturne prekide pomoću fleksibilne Fourierove funkcije. Test nudi jednostavan način korekcije za strukturne prekide i ne zahtjeva određivanje točnih datuma prekida. Rezultati Monte Carlo simulacija pokazuju kako test ima dobra svojstva snage i veličine. Prisutnost strukturnih prekida može znatno narušiti rezultate. Test se primjenjuje na empirijskom primjeru realnih cijena nafte, proizvodnje nafte i realne gospodarske aktivnosti gdje su prisutni strukturni prekidi. Novi test pokazuje kako varijable jesu kointegrirane, dok konvencionalni test bez strukturnih prekida pokazuje suprotan zaključak. Rezultati upućuju na probleme standardnih modela cijena nafte.

Inflation in New EU Member States: A Domestically or Externally Driven Phenomenon?

Tomislav Globan, Vladimir Arčabić, Petar Sorić

Emerging markets finance and trade (2016) 

U radu se pokazuje kako je inflacija u zemljama Nove Europe u srednjem roku dominantno pod utjecajem kretanja u Eurozoni, dok je kratkoročno određena domaćim kretanjima. Značaj eksternih kretanja imao je rastući trend tijekom pretkriznog razdoblja i kretao se paralelno uz približavanje Nove Europe članstvu u EU-u. Trend je nakratko zaustavljen tijekom posljednje krize u Eurozoni.

U radu se analizira važnost tehnoloških i netehnoloških šokova u poslovnim ciklusima posttranzicijskih zemalja Europske unije. Testiraju se različite pretpostavke nove Keynezijanske teorije i teorije realnog poslovnog ciklusa. Rezultati pokazuju kako su netehnološki šokovi važniji pri objašnjavanju poslovnih ciklusa u posttranzicijskim zemljama, premda tehnološki šokovi nisu trivijalni. Tehnološki šokovi ne mogu objasniti osnovna svojstva gospodarstva tijekom poslovnih ciklusa: tehnološki šok stvara nisku ili negativnu korelaciju između zaposlenosti i BDP-a i snažnu negativnu korelaciju između produktivnosti rada i zaposlenosti. Netehnološki šokovi su dominantan uzrok poslovnih ciklusa tijekom i nakon tranzicijskog perioda.

General Equilibrium Effects of Lower Labor Tax Burden in Croatia

Ozana Nadoveza, Tomislav Sekur, Marija Beg

Zagreb international review of economics & business (2016)

U radu se pomoću modela opće ravnoteže (engl. computable general equilibrium model - CGE) simuliraju i analiziraju makroekonomski i sektorski učinci snižavanja poreznog opterećenja rada u Hrvatskoj. 

CGE model opisuje gospodarstvo u kojem se pretpostavlja postojanje 5 sektora (kućanstva, poduzeća, država, investitori i inozemstvo) pri čemu je sektor poduzeća razgranat na tri visoko agregirane djelatnosti koje uključuju poljoprivredu, industriju i usluge. Rezultati istraživanja ukazuju kako je smanjenjem poreza na rad moguće potaknuti domaću zaposlenost, plaće i dohodak te potrošnju, proizvodnju i izvoz sve tri djelatnosti, a da se pritom ne ugrozi održivost javnih financija.

Impact of the Transition on the Total Factor Productivity in Croatia

Irena Raguž Krištić, Ivo Družić, Josip Tica

Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci (2016) 

U radu se istražuje utjecaj tranzicije na totalnu faktorsku produktivnost (TFP) u Hrvatskoj. Rezultati pokazuju kako je tranzicija pozitivno djelovala na stopu rasta produktivnosti faktora, ali nije signifikantno utjecala na udio TFP-a u stopi rasta BDP-a. Ekonometrijski testovi upućuju na postojanje dva strukturna prekida u stopama rasta faktorske produktivnosti - 1979. povezan sa ukupnim usporavanjem domaćeg gospodarstva te 1993. koji se može objasniti tranzicijskim reformama.

From financial integration to sudden stops? New evidence from EU transition countries

Tomislav Globan

Czech journal of economics and finance (2015)

U radu se dokazuje kako je nagli priljev inozemnog kapitala u nove zemlje članice EU-a prije globalne krize bio vođen primarno financijskim, a ne realnim faktorima. Posljedice takvih kretanja izašle su na vidjelo tijekom globalne krize kada je velika volatilnost na financijskom tržištu prouzrokovala snažnu sudden stop epizodu u priljevima kapitala u navedene zemlje. U radu se pokazuje veza između financijske integracije, veće važnosti financijskih varijabli i veće izloženosti zemalja riziku nastanka sudden stop epizoda.

Za ovaj rad autor je nagrađen nagradom Olga Radzyner Austrijske središnje banke (ÖNB). 

U radu se ekonometrijski dokazuje da makroekonomska kretanja u Eurozoni postaju sve dominantnije odrednice priljeva stranog kapitala u zemlje Nove Europe, naročito nakon njihova ulaska u Europsku uniju. To je posljedica i rastuće razine financijske integracije između starih i novih članica EU-a. Analiza je pokazala da ovisnost o eksternim faktorima povećava volatilnost priljeva kapitala, što povećava vjerojatnost nastanka sudden stop epizoda i nezanemarivih makroekonomskih rizika za male otvorene ekonomije.

U radu se razvija nova empirijska mjera mobilnosti kapitala te se ekonometrijski testira osjetljivost priljeva kapitala u osam posttranzicijskih zemalja na promjene u domaćim i inozemnim kamatnim stopama. Analiza je pokazala kako je nedavna financijska kriza smanjila osjetljivost priljeva kapitala na promjene kamatnjaka zbog veće averzije prema riziku, dok je u pretkriznom periodu utjecaj kamatnih stopa bivao sve veći i veći, pogotovo u periodu uoči i neposredno nakon pristupanja novih zemalja članica Europskoj uniji.