Pratite nas na Facebooku

DZS je objavio da se administrativna stopa nezaposlenosti u ožujku 2022. iznosila 7,5 posto, što je 0,3 postotna boda manje u odnosu na veljaču. Broj nezaposlenih smanjio se za 4,8 tisuća osoba te je iznosio 125.604 osobe (-3,7 posto), dok je broj zaposlenih porastao za 11,5 tisuća (+0,7 posto) u odnosu na veljaču. Nakon što se iz podataka isključi utjecaj sezonskih kretanja, dolazimo do podatka da je stopa nezaposlenosti u ožujku stagnirala na razini od 6,8 posto. Stopa nezaposlenosti niža je za 0,2 postotna boda u odnosu na pretpandemijsku razinu (veljaču 2020.) te se nalazi na rekordno niskoj razini. Na godišnjoj razini stopa nezaposlenosti pala je za 1,7 postotnih bodova, a broj nezaposlenih manji je za 36,8 tisuća…

Donosimo najnoviji MacroHubov Semafor poslovnog ciklusa, temeljen na podacima za veljaču 2022. Obujam industrijske proizvodnje u veljači porastao je 4 posto godišnje, čime petnaesti mjesec zaredom industrijska proizvodnja raste na godišnjoj razini. S nižim stopama rasta u proteklih pola godine, industrijska proizvodnja prešla je u fazu usporavanja na našem Semaforu poslovnog ciklusa. Rast promet u maloprodaji značajno je usporio te je iznosio samo 0,3 posto godišnje, čime je sektor također prešao u fazu usporavanja. Istovremeno, nastavio se snažan rast trgovinske razmjene, dok se realne plaće nalaze u fazi recesije na našem Semaforu uslijed snažnog ubrzanja inflacije…

Na temelju novih podataka za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za veljaču 2022., istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi eurozona, kao i sve njene zemlje članice. Inflacija je u veljači ubrzala za 0,8 postotnih bodova u odnosu na siječanj te je iznosila 5,9 posto, što je nova najviša razina inflacije zabilježena od uspostave eurozone. Time je inflacija osmi mjesec zaredom iznad razine od 2 posto, koju prema novoj strategiji ECB cilja u srednjem roku. Prema prvoj procjeni za ožujak 2022., stopa inflacije je dodatno ubrzala na novu rekordno visoku razinu od 7,5 posto godišnje. Na jučerašnjem sastanku Europske središnje banke nije bilo promjena u monetarnoj politici. Kroz APP program otkupit će se 40 milijardi eura obveznica u travnju, 30 milijardi u svibnju, a u lipnju 20 milijardi…

Europska komisija objavila je podatke o indeksu ekonomskog sentimenta (ESI) za ožujak 2022. Na razini Europske unije ekonomski sentiment snažno je pao za 5,3 indeksnih bodova, nakon blagog rasta u veljači (+1,2 indeksna boda). Ekonomski sentiment na razini EU nalazi se na visokoj razini od 107,5 indeksnih bodova. Snažno pogoršanje ekonomske klime zabilježeno je u većini članica EU. U Hrvatskoj je ESI porastao za 1,5 indeksnih bodova te sada iznosi 109,1 indeksnih bodova. Gledano po sektorima, u ožujku ekonomska klima u Hrvatskoj poboljšala se u sektoru industrije i među potrošačima, a pogoršala u sektorima maloprodaje, građevinarstva i usluga…

Fortnite je najprofitabilnija računalna igra na svijetu. Toliko je popularna da se milijuni roditelja diljem svijeta brinu da im djeca ne upadnu u tzv. Fortnite zamku. Riječ je o ovisnosti o prekomjernom igranju za koju bihevioralni psiholozi tvrde da je slična ovisnosti o heroinu. No, kako je moguće da je računalna igra koja svojem developeru, tvrtki Epic Games, generira dvije i pol milijarde dolara prihoda godišnje, zapravo – besplatna? U ovom tekstu osvrćemo se na uspjeh Fortnitea kroz analizu tzv. Freemium modela poslovanja u kojemu se proizvod kupcima nudi besplatno...

Istraživači Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (wiiw) ispitali su učinke tzv. Kohezijske politike Europske unije na gospodarstvo EU-a. Htjeli su provjeriti mogu li se silne milijarde eura koji europski porezni obveznici izdvajaju za EU fondove, a koje u sve većoj mjeri crpi i Hrvatska, ekonomski i financijski opravdati. Istraživanje je pokazalo da Kohezijska politika ima pozitivan učinak na rast BDP-a u zemljama članicama EU-a te da do konvergencije uistinu i dolazi, no ono što sprječava da ta veza bude jača i signifikantnija na regionalnoj razini su nedostatan strukturni kapacitet...

Semafor poslovnog ciklusa na jednostavan i vizualno atraktivan način pokazuje kretanje različitih indikatora hrvatskog gospodarstva kroz faze poslovnog ciklusa. Cikličnim kretanjem u smjeru obrnutom od kazaljke na satu, Semafor nam govori nalaze li se pojedini indikatori hrvatskog gospodarstva u fazi ekspanzije, usporavanja, recesije ili oporavka.

EKSPANZIJA

Izvoz roba

Uvoz roba

Zaposlenost

Inflacija

USPORAVANJE

Građevinarstvo

Industrijska proizvodnja

Potrošački sentiment

Maloprodaja


RECESIJA

Plaće

OPORAVAK






(ažurirano: 28.4.2022.)

EKSPANZIJA - stope rasta su iznad dugoročnog prosjeka i ubrzavaju

USPORAVANJE - stope rasta su iznad dugoročnog prosjeka, ali usporavaju

RECESIJA - stope rasta su ispod dugoročnog prosjeka i usporavaju

OPORAVAK - stope rasta su ispod dugoročnog prosjeka, ali ubrzavaju

Donosimo najnoviji MacroHubov Semafor poslovnog ciklusa, temeljen na podacima za veljaču 2022. Obujam industrijske proizvodnje u veljači porastao je 4 posto godišnje, čime petnaesti mjesec zaredom industrijska proizvodnja raste na godišnjoj razini. S nižim stopama rasta u proteklih pola godine, industrijska proizvodnja prešla je u fazu usporavanja na našem Semaforu poslovnog ciklusa. Rast promet u maloprodaji značajno je usporio te je iznosio samo 0,3 posto godišnje, čime je sektor također prešao u fazu usporavanja. Istovremeno, nastavio se snažan rast trgovinske razmjene, dok se realne plaće nalaze u fazi recesije na našem Semaforu uslijed snažnog ubrzanja inflacije…

DZS je objavio da se administrativna stopa nezaposlenosti u ožujku 2022. iznosila 7,5 posto, što je 0,3 postotna boda manje u odnosu na veljaču. Broj nezaposlenih smanjio se za 4,8 tisuća osoba te je iznosio 125.604 osobe (-3,7 posto), dok je broj zaposlenih porastao za 11,5 tisuća (+0,7 posto) u odnosu na veljaču. Nakon što se iz podataka isključi utjecaj sezonskih kretanja, dolazimo do podatka da je stopa nezaposlenosti u ožujku stagnirala na razini od 6,8 posto. Stopa nezaposlenosti niža je za 0,2 postotna boda u odnosu na pretpandemijsku razinu (veljaču 2020.) te se nalazi na rekordno niskoj razini. Na godišnjoj razini stopa nezaposlenosti pala je za 1,7 postotnih bodova, a broj nezaposlenih manji je za 36,8 tisuća…

Europska komisija objavila je podatke o indeksu ekonomskog sentimenta (ESI) za ožujak 2022. Na razini Europske unije ekonomski sentiment snažno je pao za 5,3 indeksnih bodova, nakon blagog rasta u veljači (+1,2 indeksna boda). Ekonomski sentiment na razini EU nalazi se na visokoj razini od 107,5 indeksnih bodova. Snažno pogoršanje ekonomske klime zabilježeno je u većini članica EU. U Hrvatskoj je ESI porastao za 1,5 indeksnih bodova te sada iznosi 109,1 indeksnih bodova. Gledano po sektorima, u ožujku ekonomska klima u Hrvatskoj poboljšala se u sektoru industrije i među potrošačima, a pogoršala u sektorima maloprodaje, građevinarstva i usluga…

Indikatori fiskalnih rizika stavljaju u kontekst financijske potrebe središnje države za podmirivanje inozemnih obveza koje uskoro dospijevaju te makrofinancijske uvjete u kojima se te potrebe trebaju podmiriti.

U tu svrhu kreirali smo tri indikatora:

    • Indeks rizika refinanciranja

    • Indeks financijske ponude

    • Indeks financijske potražnje

IRR kvantificira rizičnost refinanciranja javnog duga koji dospijeva u narednih 12 mjeseci. On u omjer stavlja potražnju središnje države za stranim kapitalom te ponudu kapitala u određenom trenutku (mjesecu).

Povećanje vrijednosti IRR ukazuje na povećani rizik refinanciranja, koji može proizlaziti iz povećane potražnje, smanjene ponude ili oboje.

Za detalje o ovome, ali i ostalim indikatorima fiskalnih rizika kliknite ovdje...

Samo na MacroHubu možete redovito pratiti zadovoljava li Hrvatska kriterije za uvođenje eura. Saznajte koliko su naša ekonomska kretanja usklađena s onima u Eurozoni? Odgovara li trenutna politika ECB-a hrvatskim ekonomskim potrebama? Je li nam javni dug i dalje previsok? Kakve su kamatne stope u usporedbi s europskima? Doznajte odgovor na ta i još mnogo drugih pitanja koristeći naše indikatore uvođenja eura...

SEMAFOR ISPUNJENJA KRITERIJA

Deficit proračuna: DA

Javni dug: DA

Inflacija: DA

Kamatne stope: DA

Članstvo u ERM 2: NE

Usklađenost poslovnog ciklusa (neformalni kriterij): DA

Ovaj grafikon pokazuje usklađenost Hrvatske sa svih 19 zemalja Eurozone po pitanju inflacije i nezaposlenosti te, u skladu s time, kakva monetarna politika bi odgovarala pojedinoj zemlji.

Za detalje o ovome, ali i ostalim indikatorima uvođenja eura kliknite ovdje...

U novom izdanju studentskog kutka Filip Jurak analizira usklađenost i prijenos polovnih ciklusa Hrvatske i zemalja srednje Europe sa zemljama EMU pomoću koeficijenta korelacije s vremenskim pomakom i VAR modela s dvije varijable. Prema teoriji optimalnih valutnih područja usklađenost poslovnih ciklusa jedan je od kriterija koji mora biti ispunjen kako bi se neka zemlja smatrala prikladnom za ulazak u monetarnu uniju…

U novom izdanju studentskog kutka Filip Gospodnetić na primjeru broja osvojenih medalja na Olimpijskim i Azijskim igrama analizira proces zaključivanja iz podataka za čiju je uspješnu provedbu potrebno razumjeti metodologiju istraživanja i prikupljanja podataka, vrstu analize koja će se provest, ali i kontekst u kojem se rezultati dobivaju i tumače. Ako su temelji analize dobro postavljeni, onda su zaključci vrijedni daljnjeg razmatranja i mogu se upotrebljavati u različite svrhe...

Naša MacroHubovka – Lucija Rogić Dumančić dobila je nagradu za najbolje ocijenjenog nastavnika od strane studenata Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Nagrada je posebno vrijedna jer ne obuhvaća samo proteklu godinu, već prosječne ocjene studentskih anketa u posljednjih pet godina za nastavu na sveučilišnom studiju na hrvatskom jeziku, što dokazuje kontinuitet kvalitetne izvedbe nastavnog procesa.

Čestitamo!

Carousel imageCarousel imageCarousel imageCarousel image

Istraživači MacroHuba ponovno su dobitnici vrijednih nagrada za svoj znanstveni rad. Nagradu Mijo Mirković dobili su Tomislav Globan u kategoriji samostalnih radova, a Irena Raguž Krištić, Lucija Rogić Dumančić i Vladimir Arčabić u kategoriji skupnih radova. Također, Tomislav Globan dobitnik je i godišnje nagrade Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu...