Pratite nas na Facebooku

DZS je objavio da je administrativna stopa nezaposlenosti u kolovozu 2021. iznosila 7,3 posto, što je 0,1 postotni bod manje u odnosu na prethodni mjesec. Broj nezaposlenih blago je pao je za 505 osoba (-0,4 posto) na 125.501 osobu, dok je broj zaposlenih veći za 2,2 tisuće (+0,1 posto) u odnosu na srpanj. Nakon što se iz podataka isključi utjecaj sezonskih kretanja, dolazimo do podatka da se stopa nezaposlenosti u kolovozu smanjila na 8,0 posto (-0,2pb). Na godišnjoj razini stopa nezaposlenosti pala je za 1,6 postotnih bodova, a broj nezaposlenih manji je za 25,9 tisuća...

Na temelju novih podataka za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za srpanj 2021., istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi eurozona, kao i sve njene zemlje članice. Inflacija je u srpnju ubrzala za 0,3 postotna boda u odnosu na lipanj te je iznosila 2,2 posto. Time je inflacija prešla razinu od 2 posto, koju prema novoj strategiji ECB cilja u srednjem roku. Prema prvoj procjeni za kolovoz, stopa inflacije je snažno porasla na 3 posto godišnje. Tako visoka inflacija nije zabilježena od studenog 2011. Istovremeno stopa nezaposlenosti se smanjila na 7,6 posto (-0,2pb)...

Europska komisija objavila je podatke o indeksu ekonomskog sentimenta (ESI) za kolovoz 2021. Na razini Europske unije ekonomski sentiment pao je s rekordno visoke razine iz srpnja za 1,5 indeksnih bodova te sada iznosi 116,5 indeksnih bodova. U Hrvatskoj ESI je porastao za 1,4 indeksnih bodova na 112 indeksnih bodova, čime deveti mjesec zaredom ESI raste. Ipak sentiment u Hrvatskoj se i dalje nalazi blago ispod pretpandemijske razine. Gledano no sektorima, u kolovozu ekonomska klima u Hrvatskoj poboljšala se u građevinarstvu, uslužnom sektoru, industriji i maloprodaji, a blago pogoršala među potrošačima. Na našem Semaforu ekonomske klime svi sektori hrvatskog gospodarstva nalaze se u fazi ekspanzije...

Prema podacima HZMO-a broj zaposlenih krajem srpnja iznosio je 1,607 milijuna, što je za 10,4 tisuće više nego krajem lipnja. Snažan rast broja zaposlenih pod utjecajem je sezonskih kretanja. Naime, najveći rast zabilježen je u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i trgovini na veliko i malo, te u županijama u kojima se nalaze najveća turistička središta. Prema našim podacima, nakon desezoniranja, broj zaposlenih u srpnju porastao je za 4,6 tisuća te iznosi 1,572 milijuna. U odnosu na kraj srpnja 2020. broj zaposlenih veći je za čak 52,2 tisuće. Na godišnjoj razini desezonirana zaposlenost porasla je za 3,5 posto, čime zaposlenost raste peti mjesec zaredom. Time je zaposlenost prešla horizontalnu os na našem Semaforu te se sada nalazi u fazi ekspanzije...

Fortnite je najprofitabilnija računalna igra na svijetu. Toliko je popularna da se milijuni roditelja diljem svijeta brinu da im djeca ne upadnu u tzv. Fortnite zamku. Riječ je o ovisnosti o prekomjernom igranju za koju bihevioralni psiholozi tvrde da je slična ovisnosti o heroinu. No, kako je moguće da je računalna igra koja svojem developeru, tvrtki Epic Games, generira dvije i pol milijarde dolara prihoda godišnje, zapravo – besplatna? U ovom tekstu osvrćemo se na uspjeh Fortnitea kroz analizu tzv. Freemium modela poslovanja u kojemu se proizvod kupcima nudi besplatno...

Istraživači Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (wiiw) ispitali su učinke tzv. Kohezijske politike Europske unije na gospodarstvo EU-a. Htjeli su provjeriti mogu li se silne milijarde eura koji europski porezni obveznici izdvajaju za EU fondove, a koje u sve većoj mjeri crpi i Hrvatska, ekonomski i financijski opravdati. Istraživanje je pokazalo da Kohezijska politika ima pozitivan učinak na rast BDP-a u zemljama članicama EU-a te da do konvergencije uistinu i dolazi, no ono što sprječava da ta veza bude jača i signifikantnija na regionalnoj razini su nedostatan strukturni kapacitet...

Semafor poslovnog ciklusa na jednostavan i vizualno atraktivan način pokazuje kretanje različitih indikatora hrvatskog gospodarstva kroz faze poslovnog ciklusa. Cikličnim kretanjem u smjeru obrnutom od kazaljke na satu, Semafor nam govori nalaze li se pojedini indikatori hrvatskog gospodarstva u fazi ekspanzije, usporavanja, recesije ili oporavka.

EKSPANZIJA

Plaće

Industrijska proizvodnja

Maloprodaja

Građevinarstvo

Izvoz roba

Uvoz roba

Zaposlenost

Potrošački sentiment

USPORAVANJE


RECESIJA


OPORAVAK

Inflacija






(ažurirano: 26.8.2021.)

EKSPANZIJA - stope rasta su iznad dugoročnog prosjeka i ubrzavaju

USPORAVANJE - stope rasta su iznad dugoročnog prosjeka, ali usporavaju

RECESIJA - stope rasta su ispod dugoročnog prosjeka i usporavaju

OPORAVAK - stope rasta su ispod dugoročnog prosjeka, ali ubrzavaju

Donosimo najnoviji MacroHubov Semafor poslovnog ciklusa, temeljen na podacima za lipanj 2021. Obujam industrijske proizvodnje u lipnju porastao je za 8,2 posto godišnje prema kalendarski prilagođenim podacima, dok je promet u maloprodaji porastao 10,9 posto. Visoke stope rasta posljedica su i niske baze iz lipnja prethodne godine. Prosječna stopa rasta industrije i maloprodaje u drugom kvartalu iznosila je 13,8 posto, odnosno 20,6 posto godišnje. Istovremeno nastavio se snažan rast zaposlenosti, trgovinske razmjene i građevinarstva…

DZS je objavio da je administrativna stopa nezaposlenosti u kolovozu 2021. iznosila 7,3 posto, što je 0,1 postotni bod manje u odnosu na prethodni mjesec. Broj nezaposlenih blago je pao je za 505 osoba (-0,4 posto) na 125.501 osobu, dok je broj zaposlenih veći za 2,2 tisuće (+0,1 posto) u odnosu na srpanj. Nakon što se iz podataka isključi utjecaj sezonskih kretanja, dolazimo do podatka da se stopa nezaposlenosti u kolovozu smanjila na 8,0 posto (-0,2pb). Na godišnjoj razini stopa nezaposlenosti pala je za 1,6 postotnih bodova, a broj nezaposlenih manji je za 25,9 tisuća...


Europska komisija objavila je podatke o indeksu ekonomskog sentimenta (ESI) za kolovoz 2021. Na razini Europske unije ekonomski sentiment pao je s rekordno visoke razine iz srpnja za 1,5 indeksnih bodova te sada iznosi 116,5 indeksnih bodova. U Hrvatskoj ESI je porastao za 1,4 indeksnih bodova na 112 indeksnih bodova, čime deveti mjesec zaredom ESI raste. Ipak sentiment u Hrvatskoj se i dalje nalazi blago ispod pretpandemijske razine. Gledano no sektorima, u kolovozu ekonomska klima u Hrvatskoj poboljšala se u građevinarstvu, uslužnom sektoru, industriji i maloprodaji, a blago pogoršala među potrošačima. Na našem Semaforu ekonomske klime svi sektori hrvatskog gospodarstva nalaze se u fazi ekspanzije...

Indikatori fiskalnih rizika stavljaju u kontekst financijske potrebe središnje države za podmirivanje inozemnih obveza koje uskoro dospijevaju te makrofinancijske uvjete u kojima se te potrebe trebaju podmiriti.

U tu svrhu kreirali smo tri indikatora:

    • Indeks rizika refinanciranja

    • Indeks financijske ponude

    • Indeks financijske potražnje

IRR kvantificira rizičnost refinanciranja javnog duga koji dospijeva u narednih 12 mjeseci. On u omjer stavlja potražnju središnje države za stranim kapitalom te ponudu kapitala u određenom trenutku (mjesecu).

Povećanje vrijednosti IRR ukazuje na povećani rizik refinanciranja, koji može proizlaziti iz povećane potražnje, smanjene ponude ili oboje.

Za detalje o ovome, ali i ostalim indikatorima fiskalnih rizika kliknite ovdje...

Samo na MacroHubu možete redovito pratiti zadovoljava li Hrvatska kriterije za uvođenje eura. Saznajte koliko su naša ekonomska kretanja usklađena s onima u Eurozoni? Odgovara li trenutna politika ECB-a hrvatskim ekonomskim potrebama? Je li nam javni dug i dalje previsok? Kakve su kamatne stope u usporedbi s europskima? Doznajte odgovor na ta i još mnogo drugih pitanja koristeći naše indikatore uvođenja eura...

SEMAFOR ISPUNJENJA KRITERIJA

Deficit proračuna: DA

Javni dug: DA

Inflacija: DA

Kamatne stope: DA

Članstvo u ERM 2: NE

Usklađenost poslovnog ciklusa (neformalni kriterij): DA

Ovaj grafikon pokazuje usklađenost Hrvatske sa svih 19 zemalja Eurozone po pitanju inflacije i nezaposlenosti te, u skladu s time, kakva monetarna politika bi odgovarala pojedinoj zemlji.

Za detalje o ovome, ali i ostalim indikatorima uvođenja eura kliknite ovdje...

U novom izdanju studentskog kutka Filip Jurak analizira usklađenost i prijenos polovnih ciklusa Hrvatske i zemalja srednje Europe sa zemljama EMU pomoću koeficijenta korelacije s vremenskim pomakom i VAR modela s dvije varijable. Prema teoriji optimalnih valutnih područja usklađenost poslovnih ciklusa jedan je od kriterija koji mora biti ispunjen kako bi se neka zemlja smatrala prikladnom za ulazak u monetarnu uniju…

U novom izdanju studentskog kutka Filip Gospodnetić na primjeru broja osvojenih medalja na Olimpijskim i Azijskim igrama analizira proces zaključivanja iz podataka za čiju je uspješnu provedbu potrebno razumjeti metodologiju istraživanja i prikupljanja podataka, vrstu analize koja će se provest, ali i kontekst u kojem se rezultati dobivaju i tumače. Ako su temelji analize dobro postavljeni, onda su zaključci vrijedni daljnjeg razmatranja i mogu se upotrebljavati u različite svrhe...

Naša MacroHubovka – Lucija Rogić Dumančić dobila je nagradu za najbolje ocijenjenog nastavnika od strane studenata Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Nagrada je posebno vrijedna jer ne obuhvaća samo proteklu godinu, već prosječne ocjene studentskih anketa u posljednjih pet godina za nastavu na sveučilišnom studiju na hrvatskom jeziku, što dokazuje kontinuitet kvalitetne izvedbe nastavnog procesa.

Čestitamo!

Carousel imageCarousel imageCarousel imageCarousel image

Istraživači MacroHuba ponovno su dobitnici vrijednih nagrada za svoj znanstveni rad. Nagradu Mijo Mirković dobili su Tomislav Globan u kategoriji samostalnih radova, a Irena Raguž Krištić, Lucija Rogić Dumančić i Vladimir Arčabić u kategoriji skupnih radova. Također, Tomislav Globan dobitnik je i godišnje nagrade Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu...