Pratite nas na Facebooku

Brojne rasprave o uvođenju eura vežu se uz pitanje usklađenosti poslovnih ciklusa. Ako su zemlje eurozone međusobno usklađene, tada je uvođenje eura opravdano i troškovi zajedničke valute su relativno mali. Međutim, pitanje je da li samo uvođenje eura povećava usklađenost poslovnih ciklusa? To je pitanje postavljeno iz potpuno druge perspektive. Što ako gospodarstva na početku ne moraju biti međusobno snažno usklađena, već euro dugoročno sinkronizira gospodarska kretanja u eurozoni?...

Krovna europska nogometna organizacija (UEFA) objavila je najnoviji izvještaj o financijama europskih nogometnih klubova. Ono što je sve donedavno izgledalo nezamislivo, ostvarilo se. Europski nogometni klubovi postali su profitabilni! Agregirana neto dobit na razini svih europskih nogometnih liga u financijskoj godini 2017. iznosila je 615 milijuna eura. Još 2011. godine, europski su klubovi ostvarili neto gubitak od 1,7 milijarde eura, što znači da se u samo šest godina trend preokrenuo za čak 2,3 milijarde eura te su europski klubovi iz crvenog po prvi put prešli u zeleno. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja čiji su klubovi u prošloj financijskoj godini bilježili pad prihoda. To se može zahvaliti činjenici da niti jedan hrvatski klub te godine nije igrao u Ligi prvaka, pa nije došlo do priljeva dodatnih 15-ak milijuna eura od Uefe...

Na temelju novih podataka za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za prosinac 2018., istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi Eurozona, kao i sve njene zemlje članice. U prosincu inflacija je na razini eurozone usporila 0,3 postotna boda na 1,6 posto godišnje. S usporavanjem inflacije u prosincu inflacija se vratila ispod ciljane razine ECB-a. Istovremeno nezaposlenost se na razini Eurozone zadržala na 7,9 posto, dok je u Hrvatskoj prema desezoniranim podacima pala na novu rekordno nisku razinu te je iznosila 7,6 posto...

Prema podacima HZMO-a broj zaposlenih krajem prosinca iznosio je 1,507 milijuna, što je 15 tisuća manje nego krajem studenog. Najveći pad broja zaposlenih zabilježen je u djelatnostima trgovini na veliko i malo (-3,7 tisuća) te pružanju smještaja te pripreme i usluživanja hrane (-3,5 tisuće), što ukazuje da je nastavak pada broja zaposlenih već peti mjesec zaredom posljedica sezonskih kretanja. No, desezonirani broj zaposlenih u prosincu iznosi 1,537 milijuna i veći je za 1,9 tisuća u odnosu na studeni. Pozitivni trendovi na tržištu rada očituju se i u rastu broja zaposlenih na godišnjoj razini za 32 tisuće zaposlenih. Pritom je najveći rast broja zaposlenih zabilježen u sektorima građevinarstva, prijevoza i skladištenja...

Ekonomska politika bi se u slučaju recesije u kratkom roku trebala fokusirati na mjere koje potiču agregatnu potražnju. Prvi razlog tome je što su takve mjere brze i relativno ih je jednostavno implementirati. Primjer SAD-a i eurozone za vrijeme posljednje recesije potvrđuje tu tvrdnju - obje zemlje su se odlučile za monetarnu ekspanziju politikom povećanja mase novca i snižavanja kamatnih stopa. Dosta je bilo kritika da je kvantitativno popuštanje Europske centralne banke došlo prekasno. Taj utjecaj monetarne politike u vrijeme recesije dodatno naglašava važnost usklađenosti gospodarstava eurozone…

Sve donedavno vodile su se bespoštedne borbe za dobivanje organizacije velikih sportskih natjecanja poput Olimpijskih igara (OI). Primjerice, za organizaciju Ljetnih igara 1996. do završnog glasovanja natjecalo se čak šest gradova. Tri desetljeća kasnije - Los Angeles je dobio organizaciju OI 2028. kao jedini zainteresirani kandidat. Velike zemlje, i to one s dobro razvijenom postojećom infrastrukturom, mogu očekivati veće koristi (ili barem manje troškove) od organizacije velikih sportskih događaja, nego manje zemlje ili one koje su prisiljene infrastrukturu graditi ispočetka...

Semafor poslovnog ciklusa na jednostavan i vizualno atraktivan način pokazuje kretanje različitih indikatora hrvatskog gospodarstva kroz faze poslovnog ciklusa. Cikličnim kretanjem u smjeru obrnutom od kazaljke na satu, Semafor nam govori nalaze li se pojedini indikatori hrvatskog gospodarstva u fazi ekspanzije, usporavanja, recesije ili oporavka.

EKSPANZIJA

Građevinarstvo

Zaposlenost

Potrošački sentiment

Maloprodaja

Uvoz roba

USPORAVANJE

Turizam

Plaće

RECESIJA

Industrijska proizvodnja

Izvoz roba

OPORAVAK

Inflacija



(ažurirano: 29. 1. 2019.)

EKSPANZIJA - stope rasta su iznad dugoročnog prosjeka i ubrzavaju

USPORAVANJE - stope rasta su iznad dugoročnog prosjeka, ali usporavaju

RECESIJA - stope rasta su ispod dugoročnog prosjeka i usporavaju

OPORAVAK - stope rasta su ispod dugoročnog prosjeka, ali ubrzavaju

Donosimo najnoviji MacroHubov Semafor poslovnog ciklusa, temeljen na podacima za studeni 2018. Sektori turizam, građevinarstvo i maloprodaja zabilježili su iznadprosječne stope rasta. Najveći rast zabilježen je kod broja turističkih noćenja, koji je porastao za 16 posto godišnje. S druge strane, industrijska proizvodnja je po jedanaesti put u posljednjih dvanaest mjeseci zabilježila pad...

DZS je objavio da je administrativna stopa nezaposlenosti u prosincu 2018. iznosila 9,6 posto, što je za 0,2 postotna boda više u odnosu na prethodni mjesec. Iako je administrativna stopa nezaposlenosti porasla u prosincu, taj rast posljedica je sezonskih kretanja. Nakon što se iz podataka o nezaposlenosti isključi utjecaj sezonskih kretanja, dolazimo do podatka da se stopa nezaposlenosti u prosincu 2018. smanjila za 0,2 postotna boda na novu rekordno nisku razinu te iznosi 8,6 posto...

Europska komisija objavila je podatke o indeksu ekonomskog sentimenta (ESI) za siječanj 2018. U Hrvatskoj je ESI pao za 2,2 indeksna boda u odnosu na prosinac te iznosi 112,1 indeksnih bodova. Gledano po sektorima, poboljšanje ekonomske klime u siječnju zabilježili su maloprodaja i građevina, dok je sentiment među potrošačima i sektorima industrije i usluga pao. Sektor maloprodaje zabilježio je najveći rast od 5,9 indeksnih bodova, nakon također snažnog rasta u prosincu (5,2 indeksna boda). Rast optimizma u sektoru posljedica je povećane prodaje u prethodna tri mjeseca te poboljšanih očekivanja u sljedećim mjesecima...

Samo na MacroHubu možete redovito pratiti zadovoljava li Hrvatska kriterije za uvođenje eura. Saznajte koliko su naša ekonomska kretanja usklađena s onima u Eurozoni? Odgovara li trenutna politika ECB-a hrvatskim ekonomskim potrebama? Je li nam javni dug i dalje previsok? Kakve su kamatne stope u usporedbi s europskima? Doznajte odgovor na ta i još mnogo drugih pitanja koristeći naše indikatore uvođenja eura...

SEMAFOR ISPUNJENJA KRITERIJA

Deficit proračuna: DA

Javni dug: DA

Inflacija: DA

Kamatne stope: DA

Članstvo u ERM 2: NE

Usklađenost poslovnog ciklusa (neformalni kriterij): DA

Ovaj grafikon pokazuje usklađenost Hrvatske sa svih 19 zemalja Eurozone po pitanju inflacije i nezaposlenosti te, u skladu s time, kakva monetarna politika bi odgovarala pojedinoj zemlji.

Za detalje o ovome, ali i ostalim indikatorima uvođenja eura kliknite ovdje...

Naši MacroHubovci - Lucija Rogić Dumančić i Tomislav Globan dobili su nagrade za najbolje ocijenjene nastavnike od strane studenata Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Nagrada je posebno vrijedna jer ne obuhvaća samo proteklu godinu, već prosječne ocjene studentskih anketa u posljednjih pet godina, što dokazuje kontinuitet kvalitetne izvedbe nastavnog procesa...

Član MacroHuba, Vladimir Arčabić, dobitnik je prestižne nagrade Zaklade prof. dr. Marijan Hanžeković za 2018. godinu! Vladimir je nagradu osvojio za znanstveni rad pod naslovom "Fiscal Convergence and Sustainability in the European Union". Rad obrađuje dvije važne teme vezano uz fiskalnu politiku Europske unije - dolazi li s vremenom do konvergencije fiskalnih politika u Europskoj uniji te je li fiskalna politika u zemljama članicama EU-a održiva...