Pratite nas na Facebooku

Na temelju novih podataka za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za lipanj 2020., istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi eurozona, kao i sve njene zemlje članice. U lipnju inflacija je na razini eurozone porasla za 0,2 postotna boda u odnosu na svibanj te je iznosila 0,3 posto. Usporavanje inflacije na godišnjoj razini u posljednja četiri mjeseca posljedica je pada cijena energije. Istovremeno, stopa nezaposlenosti blago je porasla na 7,8 posto. U Hrvatskoj stopa nezaposlenosti je iznosila 8,8 posto (-0,1pb). U odnosu na veljaču 2020., prije pandemije koronavirusa i mjera karantene, stopa nezaposlenosti porasla je 0,6 postotnih bodova na razini eurozone, dok je u Hrvatskoj porasla za 2,6 postotnih bodova…

Europska komisija objavila je podatke o indeksu ekonomskog sentimenta (ESI) za srpanj 2020. Na razini Europske unije ekonomski sentiment porastao je 6,9 indeksnih bodova u odnosu na lipanj. S rastom u posljednja tri mjeseca ESI je na razini EU povratio pola gubitka vrijednosti iz ožujka i travnja, te sada iznosi 81,8 indeksnih bodova. U veljače prije izbijanja pandemije koronavirusa ESI je iznosio 103 indeksna boda na razini EU. Ekonomska klima u srpnju se poboljšala u svim članica EU, izuzev Hrvatske. U Hrvatskoj je ESI pao za 1,6 indeksnih bodova te sada iznosi 83,2 indeksna boda...

Prema podacima HZMO-a broj zaposlenih krajem lipnja iznosio je 1,542 milijuna, što je 18 tisuća više nego krajem svibnja. Rast broja zaposlenih ponajviše je posljedica sezonskog zapošljavanja. Naime, iako je broj zaposlenih porastao u većini djelatnosti, najveći rast zabilježen je u djelatnosti pružanju smještaja te pripremi i usluživanju hrane (+11,9 tisuća) te trgovini na veliko i malo (+3,5 tisuće). Prema našim podacima, nakon desezoniranja, broj zaposlenih u lipnju porastao je za 3,2 tisuće te iznosi 1,505 milijuna. Time nakon tri mjeseca snažnog pada, broj zaposlenih ponovno raste. U odnosu na veljaču 2020. desezonirani broj zaposlenih manji je za 74,7 tisuća...

Donosimo najnoviji MacroHubov Semafor poslovnog ciklusa, temeljen na podacima za svibanj 2020. Obujam industrijske proizvodnje u svibnju snažno je pao 12,4 posto godišnje prema kalendarski prilagođenim podacima, čime industrijska proizvodnja drugi mjesec zaredom bilježi dvoznamenkastu stopu pada na godišnjoj razini. Mjere karantene i zatvorene granice snažno su pogodile sektor maloprodaje i turizam. Broj noćenja turista pao je za 96,6 posto u odnosu na svibanj 2019. Istovremeno, pada obujam trgovinske razmjene uz rekordan pad uvoza roba…

Porez na kapitalnu dobit na snagu je stupio 1. siječnja 2016. Kapitalnim dobitkom se smatra dohodak proizašao iz pozitivne razlike između prodajne i kupovne cijene dionica. Svi kapitalni dobitci od trgovine vrijednosnicama od toga se datuma oporezuju po stopi od 12%, plus prirez. Ovaj tekst rezultat je znanstvenog rada Tomislava Globana i Tihane Škrinjarić, koji će uskoro biti objavljen u časopisu Public Sector Economics. Cilj rada bio je istražiti je li došlo do abnormalnih uzoraka u volumenu trgovanja na ZSE kratkoročno – u danima neposredno prije i nakon uvođenja poreza, ali i dugoročno – u mjesecima, pa i godinama nakon što je porez uveden...


Prema zadnje dostupnim podacima, za sport i rekreaciju u RH izdvojeno je samo 411 milijuna kuna. Dok se u Europskoj uniji u sport i rekreaciju u prosjeku ulaže tri puta više nego u Hrvatskoj, znanstvena istraživanja pokazala su da ulaganja u sport i rekreaciju mogu generirati značajne ekonomske koristi, prvenstveno u području ishoda na tržištu rada...


Semafor poslovnog ciklusa na jednostavan i vizualno atraktivan način pokazuje kretanje različitih indikatora hrvatskog gospodarstva kroz faze poslovnog ciklusa. Cikličnim kretanjem u smjeru obrnutom od kazaljke na satu, Semafor nam govori nalaze li se pojedini indikatori hrvatskog gospodarstva u fazi ekspanzije, usporavanja, recesije ili oporavka.

EKSPANZIJA



USPORAVANJE

Plaće

Građevinarstvo

Potrošački sentiment

RECESIJA

Turizam

Izvoz roba

Uvoz roba

Industrijska proizvodnja

Maloprodaja

Inflacija

Zaposlenost

OPORAVAK







(ažurirano: 24.6.2020.)

EKSPANZIJA - stope rasta su iznad dugoročnog prosjeka i ubrzavaju

USPORAVANJE - stope rasta su iznad dugoročnog prosjeka, ali usporavaju

RECESIJA - stope rasta su ispod dugoročnog prosjeka i usporavaju

OPORAVAK - stope rasta su ispod dugoročnog prosjeka, ali ubrzavaju

Donosimo najnoviji MacroHubov Semafor poslovnog ciklusa, temeljen na podacima za svibanj 2020. Obujam industrijske proizvodnje u svibnju snažno je pao 12,4 posto godišnje prema kalendarski prilagođenim podacima, čime industrijska proizvodnja drugi mjesec zaredom bilježi dvoznamenkastu stopu pada na godišnjoj razini. Mjere karantene i zatvorene granice snažno su pogodile sektor maloprodaje i turizam. Broj noćenja turista pao je za 96,6 posto u odnosu na svibanj 2019. Istovremeno, pada obujam trgovinske razmjene uz rekordan pad uvoza roba…

DZS je objavio da je administrativna stopa nezaposlenosti u lipnju 2020. iznosila 9,1 posto, što je 0,4 postotna boda manje u odnosu na prethodni mjesec. Broj nezaposlenih pao je za 7,2 tisuće (-4,6 posto) na 150.651 osobu, dok je broj zaposlenih veći za 5,5 tisuća (+0,4 posto) u odnosu na svibanj. Pad stope nezaposlenosti na mjesečnoj razini, nakon tri mjeseca rasta pod utjecajem je sezonskih kretanja. Nakon što se iz podataka isključi utjecaj sezonskih kretanja, dolazimo do podatka da se stopa nezaposlenosti u lipnju blago smanjila za 0,1 postotni bod na 10,2 posto. U odnosu na veljaču, stopa nezaposlenosti viša je za 3,4 postotna boda...

Europska komisija objavila je podatke o indeksu ekonomskog sentimenta (ESI) za srpanj 2020. Na razini Europske unije ekonomski sentiment porastao je 6,9 indeksnih bodova u odnosu na lipanj. S rastom u posljednja tri mjeseca ESI je na razini EU povratio pola gubitka vrijednosti iz ožujka i travnja, te sada iznosi 81,8 indeksnih bodova. U veljače prije izbijanja pandemije koronavirusa ESI je iznosio 103 indeksna boda na razini EU. Ekonomska klima u srpnju se poboljšala u svim članica EU, izuzev Hrvatske. U Hrvatskoj je ESI pao za 1,6 indeksnih bodova te sada iznosi 83,2 indeksna boda...

Indikatori fiskalnih rizika stavljaju u kontekst financijske potrebe središnje države za podmirivanje inozemnih obveza koje uskoro dospijevaju te makrofinancijske uvjete u kojima se te potrebe trebaju podmiriti.

U tu svrhu kreirali smo tri indikatora:

    • Indeks rizika refinanciranja
    • Indeks financijske ponude
    • Indeks financijske potražnje

IRR kvantificira rizičnost refinanciranja javnog duga koji dospijeva u narednih 12 mjeseci. On u omjer stavlja potražnju središnje države za stranim kapitalom te ponudu kapitala u određenom trenutku (mjesecu).

Povećanje vrijednosti IRR ukazuje na povećani rizik refinanciranja, koji može proizlaziti iz povećane potražnje, smanjene ponude ili oboje.

Za detalje o ovome, ali i ostalim indikatorima fiskalnih rizika kliknite ovdje...

Samo na MacroHubu možete redovito pratiti zadovoljava li Hrvatska kriterije za uvođenje eura. Saznajte koliko su naša ekonomska kretanja usklađena s onima u Eurozoni? Odgovara li trenutna politika ECB-a hrvatskim ekonomskim potrebama? Je li nam javni dug i dalje previsok? Kakve su kamatne stope u usporedbi s europskima? Doznajte odgovor na ta i još mnogo drugih pitanja koristeći naše indikatore uvođenja eura...

SEMAFOR ISPUNJENJA KRITERIJA

Deficit proračuna: DA

Javni dug: DA

Inflacija: DA

Kamatne stope: DA

Članstvo u ERM 2: NE

Usklađenost poslovnog ciklusa (neformalni kriterij): DA

Ovaj grafikon pokazuje usklađenost Hrvatske sa svih 19 zemalja Eurozone po pitanju inflacije i nezaposlenosti te, u skladu s time, kakva monetarna politika bi odgovarala pojedinoj zemlji.

Za detalje o ovome, ali i ostalim indikatorima uvođenja eura kliknite ovdje...

U novom izdanju Studentskog kutka Filip Gospodnetić ispituje postoji li povezanost između načina upravljanja državom i upotrebe zabranjenih sredstava na Olimpijskim igrama. Za mjerenje načina upravljanja državom koristi pokazatelje Svjetske banke: vladavinu prava, kontrolu korupcije, učinkovitost upravljanja, odgovornost, kvalitetu regulatornih tijela, političku stabilnost te odsustvo nasilja i terorizma…


U novom izdanju studentskog kutka Luka Sovulj, student treće godine studija Ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu analizira mehanizme izlaska iz recesije u kontekstu pandemije COVID-a 19 i sekularne stagnacije, tj. stanja u tržišnoj ekonomiji gdje postoji neznatan ili čak nikakav ekonomski rast. U tekstu se analizira i utjecaj Krugmanove ideje trajnog izdvajanja 2% BDP-a godišnje na javne investicije (infrastrukturu, R&D, razvoj djece etc.) na ekonomski rast i održivost javnog duga…

Naša MacroHubovka – Lucija Rogić Dumančić dobila je nagradu za najbolje ocijenjenog nastavnika od strane studenata Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Nagrada je posebno vrijedna jer ne obuhvaća samo proteklu godinu, već prosječne ocjene studentskih anketa u posljednjih pet godina za nastavu na sveučilišnom studiju na hrvatskom jeziku, što dokazuje kontinuitet kvalitetne izvedbe nastavnog procesa.

Čestitamo!

Carousel imageCarousel imageCarousel imageCarousel image

Istraživači MacroHuba ponovno su dobitnici vrijednih nagrada za svoj znanstveni rad. Nagradu Mijo Mirković dobili su Tomislav Globan u kategoriji samostalnih radova, a Irena Raguž Krištić, Lucija Rogić Dumančić i Vladimir Arčabić u kategoriji skupnih radova. Također, Tomislav Globan dobitnik je i godišnje nagrade Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu...