Pratite nas na Facebooku

Na temelju novih podataka za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za studeni 2020., istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi eurozona, kao i sve njene zemlje članice. U studenom inflacija je na razini eurozone iznosila -0,3 posto godišnje. Time se četvrti mjesec zaredom eurozona nalazi u zoni deflacije. Istovremeno, stopa nezaposlenosti se blago smanjila na 8,3 posto (-0,1). Kao odgovor na recesiju ECB je na sastanku u prosincu povećao kvotu otkupa obveznica u programu Pandemic Emergency Purchase Programme (PEPP) za 500 milijardi eura, čime će ukupna alokacija programa iznositi 1850 milijardi eura. Po novim makroekonomskim projekcijama, EBC očekuje da je pad u prošloj godini iznosio 7,3 posto, dok ove godine očekuju rast od 3,9 posto…

Europska komisija objavila je podatke o indeksu ekonomskog sentimenta (ESI) za prosinac 2020. Na razini Europske unije ekonomski sentiment je porastao za 2,8 indeksnih bodova nakon sličnog pada u studenom (-3,5) te sada iznosi 89,5 indeksnih bodova. U veljače prije izbijanja pandemije koronavirusa ESI je iznosio 103 indeksna boda na razini EU. U Hrvatskoj ESI je blago porastao za 0,8 indeksnih bodova te sada iznosi 86,6 indeksnih bodova. Gledano po sektorima, ekonomska klima poboljšala se u industriji i maloprodaji, a pogoršala u građevinarstvu, uslugama i među potrošačima...

Carousel imageCarousel imageCarousel imageCarousel image

Temelj za izračun indeksa cijena stanova, koji se ovdje prezentira, je baza podataka od Burze nekretnina. Navedena baza sadrži podatke o stanovima koji su oglašeni, a potom prodani na tržištu Republike Hrvatske u razdoblju 2010. - 2019. Hedoničkim pristupom modeliranja cijena stambenog prostora izračunali smo indekse cijena stanova za cijelu Hrvatsku, ali i za četiri regije koje, s jedne strane geografski, a s druge učestalošću transakcija koje se na njima odvijaju, čine smislene cjeline...

Prema podacima HZMO-a broj zaposlenih krajem studenog iznosio je 1,546 milijuna, što je za 1,2 tisuće više nego krajem listopada. Prethodne godine broj zaposlenih u istom mjesecu pao je za 9,6 tisuća. Zbog sezonskog karaktera kretanja broja zaposlenih, potrebno je isključiti utjecaj sezone iz podataka kako bismo mogli raditi mjesečne usporedbe. Prema našim podacima, nakon desezoniranja, broj zaposlenih u studenom porastao je za 11,8 tisuća te iznosi 1,558 milijuna. Time šesti mjesec zaredom broj zaposlenih raste na mjesečnoj razini, nakon snažnog pada uzrokovanog epidemijom koronavirusa i mjerama karantene. U odnosu na veljaču 2020. desezonirani broj zaposlenih manji je za 19,8 tisuća...

Istraživači Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (wiiw) ispitali su učinke tzv. Kohezijske politike Europske unije na gospodarstvo EU-a. Htjeli su provjeriti mogu li se silne milijarde eura koji europski porezni obveznici izdvajaju za EU fondove, a koje u sve većoj mjeri crpi i Hrvatska, ekonomski i financijski opravdati. Istraživanje je pokazalo da Kohezijska politika ima pozitivan učinak na rast BDP-a u zemljama članicama EU-a te da do konvergencije uistinu i dolazi, no ono što sprječava da ta veza bude jača i signifikantnija na regionalnoj razini su nedostatan strukturni kapacitet...

Porez na kapitalnu dobit na snagu je stupio 1. siječnja 2016. Kapitalnim dobitkom se smatra dohodak proizašao iz pozitivne razlike između prodajne i kupovne cijene dionica. Svi kapitalni dobitci od trgovine vrijednosnicama od toga se datuma oporezuju po stopi od 12%, plus prirez. Ovaj tekst rezultat je znanstvenog rada Tomislava Globana i Tihane Škrinjarić, koji će uskoro biti objavljen u časopisu Public Sector Economics. Cilj rada bio je istražiti je li došlo do abnormalnih uzoraka u volumenu trgovanja na ZSE kratkoročno – u danima neposredno prije i nakon uvođenja poreza, ali i dugoročno – u mjesecima, pa i godinama nakon što je porez uveden...


Semafor poslovnog ciklusa na jednostavan i vizualno atraktivan način pokazuje kretanje različitih indikatora hrvatskog gospodarstva kroz faze poslovnog ciklusa. Cikličnim kretanjem u smjeru obrnutom od kazaljke na satu, Semafor nam govori nalaze li se pojedini indikatori hrvatskog gospodarstva u fazi ekspanzije, usporavanja, recesije ili oporavka.

EKSPANZIJA

Plaće



USPORAVANJE

Građevinarstvo

Potrošački sentiment

RECESIJA

Turizam

Izvoz roba

Uvoz roba

Maloprodaja

Inflacija

Zaposlenost

OPORAVAK

Industrijska proizvodnja





(ažurirano: 22.12.2020.)

EKSPANZIJA - stope rasta su iznad dugoročnog prosjeka i ubrzavaju

USPORAVANJE - stope rasta su iznad dugoročnog prosjeka, ali usporavaju

RECESIJA - stope rasta su ispod dugoročnog prosjeka i usporavaju

OPORAVAK - stope rasta su ispod dugoročnog prosjeka, ali ubrzavaju

Donosimo najnoviji MacroHubov Semafor poslovnog ciklusa, temeljen na podacima za listopad 2020. Nakon jedanaest mjeseci pada, obujam industrijske proizvodnje u listopadu porastao je 2,8 posto na godišnjoj razini prema kalendarski prilagođenim podacima, čime je industrija prešla je u fazu oporavka na našem Semaforu poslovnog ciklusa. Rast u građevinarstvu se nastavio, dok je izvoz roba snažno porastao. S druge strane, nastavio se pad u maloprodaji i zaposlenosti te snažan pad u turizmu, dok je rast plaća blago usporio…

DZS je objavio da je administrativna stopa nezaposlenosti u studenom 2020. iznosila 9,3 posto, što je 0,2 postotna boda više u odnosu na prethodni mjesec. Broj nezaposlenih porastao je za 2,4 tisuće (+1,5 posto) na 156.550 osoba, dok je broj zaposlenih manji za 8,8 tisuća (-0,6 posto) u odnosu na listopad. U prethodne tri godine u studenom stopa nezaposlenosti porasla je za 0,5 postotnih bodova u prosjeku. Nakon što se iz podataka isključi utjecaj sezonskih kretanja, dolazimo do podatka da se stopa nezaposlenosti u studenom smanjila za 0,3 postotna boda na 8,9 posto. Time desezonirana stopa nezaposlenosti blago pada treći mjesec zaredom. U odnosu na veljaču, stopa nezaposlenosti viša je za 2 postotna boda…

Europska komisija objavila je podatke o indeksu ekonomskog sentimenta (ESI) za prosinac 2020. Na razini Europske unije ekonomski sentiment je porastao za 2,8 indeksnih bodova nakon sličnog pada u studenom (-3,5) te sada iznosi 89,5 indeksnih bodova. U veljače prije izbijanja pandemije koronavirusa ESI je iznosio 103 indeksna boda na razini EU. U Hrvatskoj ESI je blago porastao za 0,8 indeksnih bodova te sada iznosi 86,6 indeksnih bodova. Gledano po sektorima, ekonomska klima poboljšala se u industriji i maloprodaji, a pogoršala u građevinarstvu, uslugama i među potrošačima...


Indikatori fiskalnih rizika stavljaju u kontekst financijske potrebe središnje države za podmirivanje inozemnih obveza koje uskoro dospijevaju te makrofinancijske uvjete u kojima se te potrebe trebaju podmiriti.

U tu svrhu kreirali smo tri indikatora:

    • Indeks rizika refinanciranja

    • Indeks financijske ponude

    • Indeks financijske potražnje

IRR kvantificira rizičnost refinanciranja javnog duga koji dospijeva u narednih 12 mjeseci. On u omjer stavlja potražnju središnje države za stranim kapitalom te ponudu kapitala u određenom trenutku (mjesecu).

Povećanje vrijednosti IRR ukazuje na povećani rizik refinanciranja, koji može proizlaziti iz povećane potražnje, smanjene ponude ili oboje.

Za detalje o ovome, ali i ostalim indikatorima fiskalnih rizika kliknite ovdje...

Samo na MacroHubu možete redovito pratiti zadovoljava li Hrvatska kriterije za uvođenje eura. Saznajte koliko su naša ekonomska kretanja usklađena s onima u Eurozoni? Odgovara li trenutna politika ECB-a hrvatskim ekonomskim potrebama? Je li nam javni dug i dalje previsok? Kakve su kamatne stope u usporedbi s europskima? Doznajte odgovor na ta i još mnogo drugih pitanja koristeći naše indikatore uvođenja eura...

SEMAFOR ISPUNJENJA KRITERIJA

Deficit proračuna: DA

Javni dug: DA

Inflacija: DA

Kamatne stope: DA

Članstvo u ERM 2: NE

Usklađenost poslovnog ciklusa (neformalni kriterij): DA

Ovaj grafikon pokazuje usklađenost Hrvatske sa svih 19 zemalja Eurozone po pitanju inflacije i nezaposlenosti te, u skladu s time, kakva monetarna politika bi odgovarala pojedinoj zemlji.

Za detalje o ovome, ali i ostalim indikatorima uvođenja eura kliknite ovdje...

U novom izdanju studentskog kutka Filip Gospodnetić na primjeru broja osvojenih medalja na Olimpijskim i Azijskim igrama analizira proces zaključivanja iz podataka za čiju je uspješnu provedbu potrebno razumjeti metodologiju istraživanja i prikupljanja podataka, vrstu analize koja će se provest, ali i kontekst u kojem se rezultati dobivaju i tumače. Ako su temelji analize dobro postavljeni, onda su zaključci vrijedni daljnjeg razmatranja i mogu se upotrebljavati u različite svrhe...

U novom izdanju Studentskog kutka Filip Gospodnetić ispituje postoji li povezanost između načina upravljanja državom i upotrebe zabranjenih sredstava na Olimpijskim igrama. Za mjerenje načina upravljanja državom koristi pokazatelje Svjetske banke: vladavinu prava, kontrolu korupcije, učinkovitost upravljanja, odgovornost, kvalitetu regulatornih tijela, političku stabilnost te odsustvo nasilja i terorizma…


Naša MacroHubovka – Lucija Rogić Dumančić dobila je nagradu za najbolje ocijenjenog nastavnika od strane studenata Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Nagrada je posebno vrijedna jer ne obuhvaća samo proteklu godinu, već prosječne ocjene studentskih anketa u posljednjih pet godina za nastavu na sveučilišnom studiju na hrvatskom jeziku, što dokazuje kontinuitet kvalitetne izvedbe nastavnog procesa.

Čestitamo!

Carousel imageCarousel imageCarousel imageCarousel image

Istraživači MacroHuba ponovno su dobitnici vrijednih nagrada za svoj znanstveni rad. Nagradu Mijo Mirković dobili su Tomislav Globan u kategoriji samostalnih radova, a Irena Raguž Krištić, Lucija Rogić Dumančić i Vladimir Arčabić u kategoriji skupnih radova. Također, Tomislav Globan dobitnik je i godišnje nagrade Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu...