Pratite nas na Facebooku

Na temelju novih podataka za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za studeni 2019., istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi Eurozona, kao i sve njene zemlje članice. U studenom inflacija je na razini Eurozone ubrzala za 0,3 postotna boda u odnosu na listopad te je iznosila 1,0 posto. S obzirom na prigušene inflacijske pritiske i usporavanje ekonomskog rasta u Eurozoni, ECB je na sastanku u prosincu ponovno revidirala procjene ekonomskog rasta i inflacije za sljedeće dvije godine…

Europska komisija objavila je podatke o indeksu ekonomskog sentimenta (ESI) za prosinac 2019. U Hrvatskoj je ESI porastao za 0,3 indeksna boda u odnosu na studeni te iznosi 114,4 indeksnih bodova. Istovremeno, ekonomska klima stagnirala je na razini EU. Gledano po sektorima, ekonomska klima poboljšala se u građevinarstvu, industriji, i među potrošačima. Najveći rast sentimenta zabilježen je u građevinarstvu (+4,8 indeksnih bodova), uslijed rasta procjene knjige narudžbi te poboljšanih očekivanja zapošljavanja…

Prema podacima HZMO-a broj zaposlenih krajem studenog iznosio je 1,557 milijuna, što je 9,6 tisuća manje nego krajem listopada. Gledano po NKD-u, najveći pad broja zaposlenih zabilježen je u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (-7,6 tisuća), što ukazuje da je nastavak pada broja zaposlenih već četvrti mjesec zaredom posljedica završetka turističke sezone i prestanka sezonskog zapošljavanja. No, desezonirani broj zaposlenih u studenom porastao je za 1,8 tisuća te iznosi 1,571 milijuna. Na godišnjoj razini broj zaposlenih porastao je za 34,9 tisuća (+2,3 posto), s najvećim rastom broja zaposlenih u građevinarstvu, stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, prijevozu i skladištenju te informacijama i komunikacijama…

Donosimo najnoviji MacroHubov Semafor poslovnog ciklusa, temeljen na podacima za listopad 2019. Promet u trgovini na malo porastao je 3,1 posto u listopadu prema kalendarski prilagođenim podacima, uz nastavak rasta plaća i zaposlenosti bržeg od prosjeka prethodnih 12 mjeseci. Uvoz roba porastao je 3,9 posto godišnje, no uslijed niskih prosječnih stopa rasta ove godine i pada u lipnju i kolovozu uvoz roba prešao je u fazu recesije na našem Semaforu poslovnog ciklusa…

Prema zadnje dostupnim podacima, za sport i rekreaciju u RH izdvojeno je samo 411 milijuna kuna. Dok se u Europskoj uniji u sport i rekreaciju u prosjeku ulaže tri puta više nego u Hrvatskoj, znanstvena istraživanja pokazala su da ulaganja u sport i rekreaciju mogu generirati značajne ekonomske koristi, prvenstveno u području ishoda na tržištu rada...


Društveni značaj sporta i sportskih događaja vrlo je širok i nadilazi okvire ekonomske znanosti, što smo se i u Hrvatskoj mogli uvjeriti prošloga ljeta. Ovaj fenomen nije nov. Još u 1980-ima, njemački su istraživači otkrili da pobjede Njemačke na Svjetskom nogometnom prvenstvu koreliraju s pozitivnijim ocjenama njemačkog gospodarstva i osjećaja nacionalnog prestiža. Pojedinci iskazuju dvije karakteristike u svojim emocionalnim reakcijama na sportske rezultate. Prva je averzija prema gubitku, tj. ljudi jače reagiraju na negativne rezultate ekipa za koje navijaju, nego što pozitivno reagiraju na njihove pozitivne rezultate...

Semafor poslovnog ciklusa na jednostavan i vizualno atraktivan način pokazuje kretanje različitih indikatora hrvatskog gospodarstva kroz faze poslovnog ciklusa. Cikličnim kretanjem u smjeru obrnutom od kazaljke na satu, Semafor nam govori nalaze li se pojedini indikatori hrvatskog gospodarstva u fazi ekspanzije, usporavanja, recesije ili oporavka.

EKSPANZIJA

Potrošački sentiment

Zaposlenost

Industrijska proizvodnja

USPORAVANJE

Plaće

Maloprodaja

Građevinarstvo

RECESIJA

Inflacija

Turizam

Izvoz roba

Uvoz roba

OPORAVAK




(ažurirano: 27. 12. 2019.)

EKSPANZIJA - stope rasta su iznad dugoročnog prosjeka i ubrzavaju

USPORAVANJE - stope rasta su iznad dugoročnog prosjeka, ali usporavaju

RECESIJA - stope rasta su ispod dugoročnog prosjeka i usporavaju

OPORAVAK - stope rasta su ispod dugoročnog prosjeka, ali ubrzavaju

Donosimo najnoviji MacroHubov Semafor poslovnog ciklusa, temeljen na podacima za listopad 2019. Promet u trgovini na malo porastao je 3,1 posto u listopadu prema kalendarski prilagođenim podacima, uz nastavak rasta plaća i zaposlenosti bržeg od prosjeka prethodnih 12 mjeseci. Uvoz roba porastao je 3,9 posto godišnje, no uslijed niskih prosječnih stopa rasta ove godine i pada u lipnju i kolovozu uvoz roba prešao je u fazu recesije na našem Semaforu poslovnog ciklusa…

DZS je objavio da je administrativna stopa nezaposlenosti u studenom 2019. iznosila 7,7 posto, što je 0,5 postotnih bodova više u odnosu na prethodni mjesec. Broj nezaposlenih porastao je za 6,8 tisuća (+5,6 posto) na 128 450 osoba. Nakon što se iz podataka isključi utjecaj sezonskih kretanja, dolazimo do podatka da se stopa nezaposlenosti u studenom smanjila za 0,1 postotni bod na novu rekordno nisku razinu od 7,2 posto



Europska komisija objavila je podatke o indeksu ekonomskog sentimenta (ESI) za prosinac 2019. U Hrvatskoj je ESI porastao za 0,3 indeksna boda u odnosu na studeni te iznosi 114,4 indeksnih bodova. Istovremeno, ekonomska klima stagnirala je na razini EU. Gledano po sektorima, ekonomska klima poboljšala se u građevinarstvu, industriji, i među potrošačima. Najveći rast sentimenta zabilježen je u građevinarstvu (+4,8 indeksnih bodova), uslijed rasta procjena knjige narudžbi te poboljšanih očekivanja zapošljavanja…

Indikatori fiskalnih rizika stavljaju u kontekst financijske potrebe središnje države za podmirivanje inozemnih obveza koje uskoro dospijevaju te makrofinancijske uvjete u kojima se te potrebe trebaju podmiriti.

U tu svrhu kreirali smo tri indikatora:

    • Indeks rizika refinanciranja
    • Indeks financijske ponude
    • Indeks financijske potražnje

IRR kvantificira rizičnost refinanciranja javnog duga koji dospijeva u narednih 12 mjeseci. On u omjer stavlja potražnju središnje države za stranim kapitalom te ponudu kapitala u određenom trenutku (mjesecu).

Povećanje vrijednosti IRR ukazuje na povećani rizik refinanciranja, koji može proizlaziti iz povećane potražnje, smanjene ponude ili oboje.

Za detalje o ovome, ali i ostalim indikatorima fiskalnih rizika kliknite ovdje...

Samo na MacroHubu možete redovito pratiti zadovoljava li Hrvatska kriterije za uvođenje eura. Saznajte koliko su naša ekonomska kretanja usklađena s onima u Eurozoni? Odgovara li trenutna politika ECB-a hrvatskim ekonomskim potrebama? Je li nam javni dug i dalje previsok? Kakve su kamatne stope u usporedbi s europskima? Doznajte odgovor na ta i još mnogo drugih pitanja koristeći naše indikatore uvođenja eura...

SEMAFOR ISPUNJENJA KRITERIJA

Deficit proračuna: DA

Javni dug: DA

Inflacija: DA

Kamatne stope: DA

Članstvo u ERM 2: NE

Usklađenost poslovnog ciklusa (neformalni kriterij): DA

Ovaj grafikon pokazuje usklađenost Hrvatske sa svih 19 zemalja Eurozone po pitanju inflacije i nezaposlenosti te, u skladu s time, kakva monetarna politika bi odgovarala pojedinoj zemlji.

Za detalje o ovome, ali i ostalim indikatorima uvođenja eura kliknite ovdje...

U novom izdanju studentskog kutka Luka Sovulj, student treće godine studija Ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu analizira pokazatelje poslovnih ciklusa za njemačko i talijansko gospodarstvo. Kretanje ciklusa u Njemačkoj i Italiji od velike je važnosti za Hrvatsku, s obzirom na to da su oni naši glavni trgovinski partneri te da pad njihove potražnje može uzrokovati smanjene našeg izvoza, usporavanje rasta te mogući ulazak u recesiju…


U novom izdanju Studentskog kutka Filip Gospodnetić analizirao je da li osobe odrasle u nepovoljnim socioekonomskim uvjetima streme uspjehu više od onih koje nisu odrasle u takvim životnim uvjetima na primjeru NBA igrača. S obzirom da su godine igranja u ligi visoko korelirane s ugovorenom plaćom, provjereno je postoji li povezanost između siromaštva i prihoda kućanstva u okruzima u kojima su igrači odrasli i godina igranja u ligi. Rezultati analize ukazuju da ne postoje statistički značajne razlike u visini godišnje plaće za sezonu 2019./2020 između igrača odraslih u različitim socioekonomskim uvjetima…

Carousel imageCarousel imageCarousel imageCarousel image

Istraživači MacroHuba ponovno su dobitnici vrijednih nagrada za svoj znanstveni rad. Nagradu Mijo Mirković dobili su Tomislav Globan u kategoriji samostalnih radova, a Irena Raguž Krištić, Lucija Rogić Dumančić i Vladimir Arčabić u kategoriji skupnih radova. Također, Tomislav Globan dobitnik je i godišnje nagrade Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu...


Studenti druge godine sveučilišnog studija Ekonomije posjetili su Hrvatsku narodnu banku 24. listopada 2019. u okviru terenske nastave iz kolegija Makroekonomija u pratnji člana MacroHuba Vladimira Arčabića. Tamo su imali priliku poslušati predavanje na temu „Studij ekonomije i HNB: Pogled jednog alumnija“ koje im je održao dr. sc. Milan Deskar Škrbić iz direkcije za modeliranje. Nakon vrlo zanimljivog i motivirajućeg predavanja uslijedila su pitanja, a nakon toga šetnja do glavne zgrade HNB-a i nezaobilazan posjet Okrugloj dvorani, odnosno nekadašnjoj burzovnoj dvorani. Posjet HNB-u bio je ugodna promjena ambijenta tijekom semestra!