Alati za upotrebu

Svaki kuhar zna da su dobri sastojci presudni za dobro jelo. Prije nego što počne kuhati, mora pripremiti sastojke, za što upotrebljava različite alate. Kuhar zna da se različiti noževi koriste za sjeckanje luka i filetiranje piletine, zna da se za mućenje jaja koristi pjenjača, ali nikako plastična slamka. Osim upotrebe prikladnog alata, za izradu dobrog jela je potrebno poštovati određenu proceduru. Za izradu kajgane razmućena jaja treba izliti na ugrijanu tavu, ali se jaja u ljusci ne smiju staviti na tavu, razbiti i očekivati kvalitetno jelo.

Svaka znanost raspolaže nizom metoda čijom primjenom pokušava odgovoriti na različita pitanja. Iako se metode istraživanja u prirodnim i društvenim znanostima razlikuju, svaki znanstvenik ili istraživač odabire najprikladniju metodu za istraživanje određene teme.

Što se analizira?

Definiranje jasnog problema koji se analizira ili istražuje je osnova svakog istraživanja odnosno analize. Uz to, potrebno je odrediti jedinicu analize, tj ono na što se prikupljeni podaci odnose. Ako je fokus analize na ljudskim stavovima o upotrebi tople vode za pranje ruku, jedinica analize su ljudi. Ako je fokus na promjeni svojstva motornog ulja s obzirom na onečišćenje zraka, tada će jedinica analize biti motorno ulje. Uz jasnu definiciju istraživačkog odnosno analitičkog problema od iznimne je važnosti definiranje pojave koja se ispituje. To može biti čvrstoća stava prema upotrebi tople vode ili čistoća motornog ulja u automobilu.

Kao što kuhar raspolaže sastojcima poput luka, mrkve ili celera koje kombinira u neko jelo, tako su podaci glavni sastojci svake analize. Oni mogu biti kvalitativni poput teksta ili brojčani. Njihovim detaljnijim proučavanjem se zaključuje o određenom problemu. Ako se proučavaju brojevi, istraživač ili analitičar će rabiti različite matematičke funkcije ili statističke testove kako bi saznao više o onome na što se brojevi odnose.

Sadržaj i forma

Analiza ima smisla ako je dobro postavljena. Vrlo često se neki podaci dostupni na internetu čine zanimljivi za analizu, ali ih se ne može smisleno objasniti kada se dublje zaviri u njih. To se događa jer je prije njihovog prikupljanja preskočen važan korak, a to je postavljanje istraživačkog odnosno analitičkog problema.

Poznato je da postoje zimske i ljetne Olimpijske igre. Osim njih se održavaju Azijske igre, koje imaju ljetno i zimsko izdanje na kojem se natječu države iz Azije. Sportovi na Azijskim igrama se većinom podudaraju sa sportovima iz olimpijskog programa, iako se na Azijskim igrama mogu naći neki manje poznati sportovi u Europi, poput kabaddi-ja.

Znajući da su zimske Olimpijske i zimske Azijske igre događaji na kojima se države bore za prestiž u sportskom svijetu, te da se na Azijskim igrama države nadmeću s državama s azijskog kontinenta, a na Olimpijskim igrama s državama iz cijeloga svijeta, možemo ispitati sljedeći problem: Koliko medalja su azijske države osvojile na Olimpijskim, a koliko na Azijskim igrama?

Koraci do odgovora

Jednostavno, ali pogrešno rješenje, bilo bi pogledati tablicu osvojenih medalja i zaključiti da neka država na jednom od ovih natjecanja ima više osvojenih medalja nego na drugom natjecanju. Složenije, ali smislenije postavljanje analize, činili bi sljedeći koraci: 1. odrediti pokazatelj uspjeha, a to je broj osvojenih medalja; 2. odlučiti što je jedinica analize, a to su azijske države koje su se natjecale i na Azijskim i na Olimpijskim igrama; 3. izabrati situacije koje se uspoređuju, a to su u zimske Olimpijske igre iz 2014. i zimske Azijske igre iz 2017. godine; 4. definirati sportove i discipline zajedničke zimskim Olimpijskim i zimskim Azijskim igrama. Tek kada su postavljeni takvi osnovni uvjeti za usporedbu rezultata, dobiva se donji graf.

Graf pokazuje da države koje na Azijskim igrama dominiraju u osvajanju medalja, na Olimpijskim igrama ne osvajaju ni približno toliko medalja.

Savršena analiza

Koliko god da se analitičar ili istraživač trudio pažljivo postaviti analizu i pročistiti podatke, idealne uvjete nikada nije moguće postići. U ovom primjeru su uspoređivani podaci za Olimpijske igre iz 2014. i Azijske igre iz 2017. godine, dok bi idealni uvjeti za analizu bili kad bi se oba natjecanja održavala istovremeno. Tada bi se mogao usporediti rezultat na oba natjecanja jer bi se iz svake azijske države jedna grupa sportaša natjecala na Olimpijskim igrama, a druga na Azijskim igrama u sportovima koji su u programu oba natjecanja.

Budući da je nemoguće održati Olimpijske i Azijske igre istovremeno, postoji nekoliko razloga zbog kojih treba kritički promotriti dobivene rezultate. Jedan razlog je taj što sportaši koji su se natjecali 2014. godine možda više nisu isti oni koji su se natjecali tri godine kasnije, a taj faktor je teško kontrolirati u analizi podataka prikupljenih s interneta. To znači da su različiti ljudi u dvije različite situacije, što utječe na rezultate natjecanja, a time i valjanost usporedbe prikupljenih podataka. Nadalje, nepoznata je važnost koju ova dva natjecanja imaju na razini države i sporta. Naime, u nekim sportovima olimpijska medalja ima manju važnost nego medalja u nekom drugom natjecanju. Na primjer, nogometni turnir na Olimpijskim igrama je manje jak i atraktivan nego svjetsko nogometno prvenstvo. Nogometni turnir na Olimpijskim igrama nije dio FIFA-inog natjecanja pa klubovi nisu dužni puštati igrače da se natječu na Olimpijskim igrama, a postavljena dobna granica onemogućava nastup svim nogometašima na Olimpijskom nogometnom turniru. Stoga će možda neka država uložiti više u sport za koji smatra da ima veće šanse osvojiti medalju na jednom natjecanju, nego na drugom.

Šira slika

Iako ovaj graf govori o uspjehu azijskih država na dva natjecanja, iz njega se može posredno zaključiti o snazi tradicionalno dominantnih država sudionica zimskih Olimpijskih igara, poput Kanade, SAD-a, ili Norveške. Budući da na Azijskim igrama ne nastupaju navedene države, broj osvojenih medalja Japana, Kine i Južne Koreje značajno raste, a među osvajače medalja se ubraja i Kazahstan.

Zaključivanje iz podataka je dugotrajan proces za čiju je uspješnu provedbu potrebno razumjeti metodologiju istraživanja i prikupljanja podataka, vrstu analize koja će se provesti, ali i kontekst u kojem se rezultati dobivaju i tumače. Ako su temelji analize dobro postavljeni, onda su zaključci vrijedni daljnjeg razmatranja i mogu se upotrebljavati u različite svrhe.