Semafori ekonomske klime

Objavljeno: 9. siječnja 2020.

Rast ekonomskog sentimenta u industriji i građevinarstvu, pad u maloprodaji

Na grafikonu se mogu uključivati i isključivati pojedini balončići klikom na obojani kružić na legendi pri vrhu grafikona.

Europska komisija objavila je podatke o indeksu ekonomskog sentimenta (ESI) za prosinac 2019. U Hrvatskoj je ESI porastao za 0,3 indeksna boda u odnosu na studeni te iznosi 114,4 indeksnih bodova. Istovremeno, ekonomska klima stagnirala je na razini EU. Kao što je vidljivo na sljedećem grafikonu, najveći rast sentimenta zabilježen u Luksemburgu, Grčkoj i Belgiji, dok je pogoršanje klime najizraženije u Malti i Irskoj.

Izvor: Europska komisija, obrada MacroHub

Indeks ekonomskog sentimenta u Hrvatskoj tako se nalazi 1,0 posto ispod svoje rekordne razine zabilježene u siječnju 2018.

S obzirom da u posljednje dvije godine ekonomska klima u Hrvatskoj u prosjeku stagnira, naš Semafor ekonomske klime, koji je dostupan na vrhu ove stranice, pokazuje da je ekonomski sentiment Svih sektora oko svog vrhunca, uz vertikalnu os na granici između faza ekspanzije i usporavanja. Ipak s blagim rastom u drugoj polovici 2019. nagib dugoročnog trenda postao je pozitivan, to jest ekonomski sentiment se nalazi u fazi ekspanzije.

Sljedeći grafikon pokazuje i kako se nalazimo u povijesno dobrim vremenima po pitanju ekonomskog optimizma u hrvatskom gospodarstvu, no valja imati da su podaci za Hrvatsku dostupni tek od 2008. godine, tako da je riječ o relativno kratkom, 11-godišnjem uzorku.

Ekonomski sentiment - Svi sektori

Izvor: Europska komisija, obrada MacroHub

Gledano po sektorima, najveći rast sentimenta zabilježen je u građevinarstvu, u kojem je sentiment u prosincu porastao za 4,8 indeksnih bodova, nakon snažnog pada u studenom (-11,1). Među anketirani poduzetnicima porasla su očekivanja zapošljavanja u sljedeća tri mjeseca, kao i procjena knjige narudžbi. Sektor građevine prešao je u fazu usporavanja nakon snažnog pada u studenom, no optimizam je i dalje blizu povijesno najviših razina. Visok optimizam u sektoru ogleda se u snažnom rastu obujma građevinskih u prvih 10 mjeseci ove godine (+8,5 posto godišnje u prosjeku) te rastu broja izdanih građevinskih dozvola i predviđenoj vrijednosti radova u istom razdoblju (+5,9 posto, odnosno +22,8 posto godišnje).

Ekonomska klima poboljšala se i u industriji, u kojoj je sentiment u prosincu porastao za 1,1 indeksni bod uslijed rasta procjene knjige narudžbi i pada procjene zaliha gotovih proizvoda. Kao što je vidljivo na našem Semaforu ekonomske klime, sentiment u industriji se od travnja 2018. nalazi u fazi usporavanja.

Izvor: Europska komisija, obrada MacroHub

S druge strane, pogoršanje ekonomske klime zabilježeno je u maloprodaji i sektoru usluga. Sentiment u maloprodaji pao je za 3,5 indeksna boda, nakon tri mjeseca rasta. Na sentiment su negativno utjecali snažan pad procjene prodaje u posljednja tri mjeseca i slabija očekivanja zapošljavanja u sljedeća tri mjeseca. Od sredine 2019. sentiment u maloprodaji nalazi se u fazi ekspanzije na našem Semaforu ekonomske klime.

Ekonomska klima pogoršala se i u sektoru usluga (-1,8 indeksna boda), dok je među potrošačima blago porasla (+0,2 indeksna boda). Nagib dugoročnog trenda u oba sektora je pozitivan te se oni nalaze u fazi ekspanzije, kao što je vidljivo na našem Semaforu ekonomske klime.

Ekonomski sentiment - Industrija

Izvor: Europska komisija, obrada MacroHub

Ekonomski sentiment - Maloprodaja

Izvor: Europska komisija, obrada MacroHub

Semafor ekonomske klime pokazuje da su sektori potrošača, usluga i maloprodaje u fazi ekspanzije. To znači da je u njima trend ekonomske klime iznad prosječno zabilježenih razina i poboljšava se. S druge strane, sektori industrije i građevine nalaze se u fazi usporavanja - odnosno trend im je negativan, iako još uvijek na razinama višima od prosječnih.

O semaforu ekonomske klime

Semafor ekonomske klime baziran je na anketama Europske Komisije o očekivanjima i pouzdanju potrošača te očekivanjima predstavnika poduzeća koja posluju u sektorima industrije, građevinarstva, trgovine (maloprodaja) i usluga. U ekonomskoj je literaturi dobro poznato kako su očekivanja ekonomskih subjekata o budućnosti dobri prediktori ekonomske klime i pokazatelji ciklusa u kojem se gospodarstvo nalazi.

Vrhunci ekonomskog ciklusa nalaze se na gornjem središnjem dijelu grafikona (okomita os koja razdvaja fazu ekspanzije od faze usporavanja), dok se dna ekonomskog ciklusa nalaze na donjem središnjem dijelu grafikona (okomita os koja razdvaja fazu recesije od faze oporavka). Središnja vodoravna os predstavlja prosječne vrijednosti indikatora u analiziranom razdoblju.

Semafori se baziraju na desezoniranim podacima, stoga sezonska kretanja ne igraju ulogu u prolasku indikatora kroz faze ekonomskog ciklusa.