Semafori ekonomske klime

Objavljeno: 31. siječnja 2019.

Snažan rast sentimenta u maloprodaji drugi mjesec zaredom, pad u industriji i uslugama

Na grafikonu se mogu uključivati i isključivati pojedini balončići klikom na obojani kružić na legendi pri vrhu grafikona.

Europska komisija objavila je podatke o indeksu ekonomskog sentimenta (ESI) za siječanj 2018. U Hrvatskoj je ESI pao za 2,2 indeksna boda u odnosu na prosinac te iznosi 112,1 indeksnih bodova. Istovremeno većina je zemalja EU-a doživjela pogoršanje ekonomske klime, kao što je vidljivo na sljedećem grafikonu. Najveći pad zabilježili su Malta, Nizozemska, Cipar i Poljska, a najveći rast Luksemburg i Slovenija.

Izvor: Europska komisija, obrada MacroHub

Indeks ekonomskog sentimenta u Hrvatskoj tako se još uvijek nalazi 2,9 posto ispod svoje rekordne razine zabilježene u siječnju 2018.

S obzirom da već jedanaest mjeseci ekonomska klima u Hrvatskoj u prosjeku stagnira, naš Semafor ekonomske klime, koji je dostupan na vrhu ove stranice, pokazuje da je ekonomski sentiment Svih sektora prošao svoj vrhunca, dok je nagib dugoročnog trenda postao blago negativan, odnosno ekonomski sentiment se nalazi u fazi usporavanja.

Sljedeći grafikon pokazuje i kako se nalazimo u povijesno dobrim vremenima po pitanju ekonomskog optimizma u hrvatskom gospodarstvu, no valja imati da su podaci za Hrvatsku dostupni tek od 2008. godine, tako da je riječ o relativno kratkom, 10-godišnjem uzorku.

Ekonomski sentiment - Svi sektori

Izvor: Europska komisija, obrada MacroHub

Gledano po sektorima, poboljšanje ekonomske klime u siječnju zabilježili su maloprodaja i građevina, dok je sentiment među potrošačima i sektorima industrije i usluga pao. Sektor maloprodaje zabilježio je najveći rast od 5,9 indeksnih bodova, nakon također snažnog rasta u prosincu (5,2 indeksna boda). Rast optimizma u sektoru posljedica je povećane prodaje u prethodna tri mjeseca te poboljšanih očekivanja u sljedećim mjesecima. S obzirom na ubrzanje rasta prometa u maloprodaji u listopadu i studenom (5,1 posto u prosjeku) u odnosu na treći kvartal (3,1 posto u prosjeku) uslijed rasta zaposlenosti i plaća, rast sentimenta ne iznenađuje. Bez obzira na snažan rast sentimenta u prethodna dva mjeseca, nagib dugoročnog trenda maloprodaje je i dalje negativan što je vidljivo i na Semaforu ekonomske klime na vrhu ove stranice, koji pokazuje da je sektor u fazi usporavanja.

Nakon što je u prosincu dosegla rekordnu razinu, građevina je dodatno porasla za 2,2 indeksna boda u siječnju, čime je sentiment u tom sektoru dosegao 17,1 indeksnih bodova. Rast optimizma u građevini posljedica je rasta procjene knjige narudžbi među poduzetnicima na rekordno visoku razinu u siječnju. Visok optimizam u sektoru ogleda se u broju izdanih građevinskih dozvola, visokim stopama rasta obujma građevinskih radova, kao i kretanjima cijena nekretnina u Hrvatskoj. Sektor građevine se nalazi u fazi ekspanzije od kolovoza 2015 godine.

Izvor: Europska komisija, obrada MacroHub

S druge strane, sektor usluga zabilježio je snažan pad sentimenta u siječnju za 4,8 indeksnih bodova, nakon visokog rasta u prosincu (5,6 indeksnih bodova). Pad optimizma u sektoru posljedica je smanjenih očekivanja potražnje u sljedeća tri mjeseca, kao i nešto slabije ocjene potražnje u prethodnim mjesecima. Kao što je vidljivo na našem Semaforu ekonomske klime, sektor usluga se nalazi u fazi usporavanja od ožujka 2017.

Nakon blagog rasta u studenom, sentiment u industriji pao je drugi mjesec zaredom. Pad u siječnju iznosio je 1,4 indeksnih bodova, uslijed rasta procjene zaliha gotovih proizvoda među anketiranim poduzetnicima. Industrija se od sredine 2018. nalazi u fazi usporavanja, odnosno dugoročni trend sentimenta u sektoru je negativan što ne iznenađuje s obzirom na negativne stope rasta industrijske proizvodnje u 2018. (-1 posto u prosjeku).

Ekonomski sentiment - Maloprodaja

Izvor: Europska komisija, obrada MacroHub

Ekonomski sentiment - Industrija

Izvor: Europska komisija, obrada MacroHub

Semafor ekonomske klime pokazuje da su jedino sektor potrošača i građevine i dalje snažno u fazi ekspanzije. To znači da je u njima trend ekonomske klime iznad prosječno zabilježenih razina i poboljšava se. Sektori maloprodaje, usluga i industrije već dulje vrijeme se nalaze u fazi usporavanja - odnosno trend im je negativan, iako još uvijek na razinama višima od prosječnih.

O semaforu ekonomske klime

Semafor ekonomske klime baziran je na anketama Europske Komisije o očekivanjima i pouzdanju potrošača te očekivanjima predstavnika poduzeća koja posluju u sektorima industrije, građevinarstva, trgovine (maloprodaja) i usluga. U ekonomskoj je literaturi dobro poznato kako su očekivanja ekonomskih subjekata o budućnosti dobri prediktori ekonomske klime i pokazatelji ciklusa u kojem se gospodarstvo nalazi.

Vrhunci ekonomskog ciklusa nalaze se na gornjem središnjem dijelu grafikona (okomita os koja razdvaja fazu ekspanzije od faze usporavanja), dok se dna ekonomskog ciklusa nalaze na donjem središnjem dijelu grafikona (okomita os koja razdvaja fazu recesije od faze oporavka). Središnja vodoravna os predstavlja prosječne vrijednosti indikatora u analiziranom razdoblju.

Semafori se baziraju na desezoniranim podacima, stoga sezonska kretanja ne igraju ulogu u prolasku indikatora kroz faze ekonomskog ciklusa.