Semafori ekonomske klime

Objavljeno: 1. listopada 2019.

Hrvatska zabilježila najveći rast sentimenta u EU, dok se ekonomska klima u većini članica pogoršava

Na grafikonu se mogu uključivati i isključivati pojedini balončići klikom na obojani kružić na legendi pri vrhu grafikona.

Europska komisija objavila je podatke o indeksu ekonomskog sentimenta (ESI) za rujan 2019. U Hrvatskoj je ESI snažno porastao za 4 indeksna boda u odnosu na kolovoz te iznosi 114,7 indeksnih bodova. Istovremeno većina je zemalja EU zabilježila pogoršanje ekonomske klime, dok je na razini Europske unije sentiment pao za 1,2 indeksna boda, kao što je vidljivo na sljedećem grafikonu. Najveći rast sentimenta zabilježila je Hrvatska, nakon koje slijede Cipar i Slovačka, dok je pogoršanje klime najizraženije u Luksemburgu, Mađarskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu.

Izvor: Europska komisija, obrada MacroHub

Indeks ekonomskog sentimenta u Hrvatskoj tako se nalazi samo 0,7 posto ispod svoje rekordne razine zabilježene u siječnju 2018.

Unatoč snažnom rastu u rujnu, ekonomska klima u Hrvatskoj se u posljednjih godinu i pol dana blago pogoršala, što je vidljivo na našem Semaforu ekonomske klime, koji je dostupan na vrhu ove stranice. Ekonomski sentiment Svih sektora prešao je vertikalnu os, to jest svoj vrhunac te se nalazi u fazi usporavanja.

Sljedeći grafikon pokazuje i kako se nalazimo u povijesno dobrim vremenima po pitanju ekonomskog optimizma u hrvatskom gospodarstvu, no valja imati da su podaci za Hrvatsku dostupni tek od 2008. godine, tako da je riječ o relativno kratkom, 11-godišnjem uzorku.

Ekonomski sentiment - Svi sektori

Izvor: Europska komisija, obrada MacroHub

Gledano po sektorima, poboljšanje ekonomske klime na mjesečnoj razini zabilježili su svi sektori, izuzev građevine. Pritom su sektori usluga i maloprodaje zabilježili najveći rast.

Sektor usluga snažno je porastao za 8,1 indeksnih bodova, nakon tri mjeseca blagog pada. Rast sentimenta posljedica je snažnog rasta procjene potražnje i poslovnog okruženja u posljednja tri mjeseca kao i poboljšanih očekivanja u sljedeća tri mjeseca. Nagib dugoročnog trenda usluga je pozitivan te se sektor usluga nalazi u fazi ekspanzije od listopada 2018.

Sektor maloprodaje također je snažno porastao za 8 indeksnih bodova u rujnu, nakon pada u kolovozu (-5,8 indeksnih bodova). Unatoč blagom usporavanju rasta na godišnjoj razini prometa u trgovini na malo, koji je porastao 2,4 posto u prosjeku u srpnju i kolovozu u odnosu na prvih pola godine (+4,6 posto u prosjeku), porasla je procjena prodaje u prethodna tri mjeseca među anketiranim poduzetnicima. Istovremeno, poboljšala su im se očekivanja za sljedeća tri mjeseca te je pala procjena zaliha gotovih proizvoda, što je dovelo do snažnog rasta sentimenta. Nagib dugoročnog trenda sentimenta u maloprodaje je negativan što je vidljivo i na Semaforu ekonomske klime na vrhu ove stranice, koji pokazuje da je sektor u fazi usporavanja.

Poboljšanje ekonomske klime bilježi i industrija, u kojoj je sentiment u rujnu porastao za 3,1 indeksna boda, nakon sličnog pada u kolovozu (-3,6). Na sentiment su pozitivno utjecali rast proizvodnih očekivanja u sljedeća tri mjeseca i pad procjene zaliha, dok je negativan utjecaj imao pad procjene knjige narudžbi među anketiranim poduzetnicima. Sentiment u industriji se od svibnja 2018. nalazi u fazi usporavanja na našem Semaforu ekonomske klime.

Među potrošačima nastavio se blagi rast sentimenta, koji je porastao za 1,1 indeksni bod u rujnu, nakon rasta u kolovozu (+0,8 indeksnih bodova). Pritom su očekivanja potrošača vezana uz financijsku situaciju u sljedećih godinu dana dostigle rekordno visoku razinu. Porasla je i procjena opće ekonomske situacije, kao i namjere većih kupovina u sljedećih godinu dana. Sentiment među potrošačima nalazi se na povijesno visokim razinama te je u fazi ekspanzije od ožujka 2015., kao što je vidljivo na našem Semaforu ekonomske klime.

Izvor: Europska komisija, obrada MacroHub

S druge strane, ekonomska klima se pogoršala u građevinarstvu. Sentiment u sektoru pao je za 4,8 indeksnih bodova, nakon snažnog rasta u kolovozu (+6 indeksnih bodova). Pad sentimenta posljedica je pada procjene knjige narudžbi s rekordno visoke razine u kolovozu te nešto slabijih očekivanja zapošljavanja među anketiranim poduzetnicima. Sektor građevine se nalazi u fazi ekspanzije od listopada 2015. godine. Visok optimizam u sektoru ogleda se u snažnom rastu obujma građevinskih radova u prvih sedam mjeseci ove godine (+9,6 posto godišnje u prosjeku) te rastu broja izdanih građevinskih dozvola i predviđenoj vrijednosti radova u istom razdoblju (+12,2 posto, odnosno +40,7 posto godišnje).

Ekonomski sentiment - Industrija

Izvor: Europska komisija, obrada MacroHub

Ekonomski sentiment - Usluge

Izvor: Europska komisija, obrada MacroHub

Semafor ekonomske klime pokazuje da su sektori potrošača, građevine i usluga u fazi ekspanzije. To znači da je u njima trend ekonomske klime iznad prosječno zabilježenih razina i poboljšava se. S druge strane, sektori industrije i maloprodaje nalaze se u fazi usporavanja - odnosno trend im je negativan, iako još uvijek na razinama višima od prosječnih.

O semaforu ekonomske klime

Semafor ekonomske klime baziran je na anketama Europske Komisije o očekivanjima i pouzdanju potrošača te očekivanjima predstavnika poduzeća koja posluju u sektorima industrije, građevinarstva, trgovine (maloprodaja) i usluga. U ekonomskoj je literaturi dobro poznato kako su očekivanja ekonomskih subjekata o budućnosti dobri prediktori ekonomske klime i pokazatelji ciklusa u kojem se gospodarstvo nalazi.

Vrhunci ekonomskog ciklusa nalaze se na gornjem središnjem dijelu grafikona (okomita os koja razdvaja fazu ekspanzije od faze usporavanja), dok se dna ekonomskog ciklusa nalaze na donjem središnjem dijelu grafikona (okomita os koja razdvaja fazu recesije od faze oporavka). Središnja vodoravna os predstavlja prosječne vrijednosti indikatora u analiziranom razdoblju.

Semafori se baziraju na desezoniranim podacima, stoga sezonska kretanja ne igraju ulogu u prolasku indikatora kroz faze ekonomskog ciklusa.