Brown bag seminari

Brown bag seminari su neformalne radionice u trajanju od sat vremena s ciljem prezentiranja istraživanja u različitim fazama izrade (ideje, zaokruženi teorijski okvir, provedena empirijska istraživanja, itd.). Seminari imaju cilj promicanja diskusije i stvaranja stimulativnog okruženja usmjerenog konstruktivnoj raspravi između izlagača i sudionika seminara.

Osnovna ideja jest stvoriti platformu na kojoj će zaposlenici EFZG-a, ali i poneki gosti, dobiti priliku prezentirati ideje i članke na kojima rade u sklopu svog znanstveno-istraživačkog rada.

Raspored i sažeci seminara

  • 23. svibnja 2019., 14:00 sati, dvorana 51:

Prof. dr. sc. Robert Sonora s University of Montana (SAD), prezentira rad „The Rule of Law, Income Inequality, and Poverty: East vs West Europe“.

      • SAŽETAK: This paper investigates the relationship between the rule of law and income inequality and poverty across East and West Europe in an unbalanced panel over the period 1995 - 2014. Using feasible GLS panel methods, we find that in many cases, improvements to legal systems reduce inequality and poverty in Eastern Europe while having a relatively negligent impact on Western Europe. Results are robust to different definitions of inequality and rule of law. Protection of property rights is the most significant rule of law indicator for Eastern economies.
  • 4. travnja 2019., 14:00 sati, dvorana 51:

Doc. dr. sc. Aleša Saša Sitar s Katedre za menadžment i organizaciju Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani (trenutno na studijskom boravku na EFZG-u) prezentira rad „Preispitivanje teorijskog okvira modifikacije posla: radni učinci povezanosti sklada između strategije i strukture i motivacijskih obilježja posla“. Rad je napisan u koautorstvu s izv. prof. dr. sc. Tomislavom Hernausom i Matijom Marićem, mag. oec.(obojica s EFZG-a).

      • SAŽETAK: Iako je dizajn posla snažno utkan u strukturu i način funkcioniranja organizacije (Torraco, 2005), nedostaju spoznaje o povezanosti prakse dizajniranja na različitim razinama analize. Specifično, nedovoljno su poznati radni učinci (ne)sklada između organizacijskog dizajna i dizajna posla. Slijedom navedenog, a polazeći od teorijskog okvira modifikacije posla (Oldham i Hackman, 1981.), u svrhu razumijevanja uspješnosti obavljanja zadataka promatran je moderacijsko-medijacijski model sklada između strategije i strukture, motivacijskih obilježja posla (obilježja zadataka i kognitivna obilježja) i preferencije zaposlenika za motivacijski dizajn posla. Podaci su prikupljeni na uzorku od 50 organizacija i 991 pojedinaca. Uvjetna procesna analiza (engl. conditional process analysis) korišteći PROCESS makro za SPSS otkrila je konzistentan obrazac rezultata za indekse obilježja zadataka i kognitivnih obilježja posla, na taj način potvrđujući kako dizajn posla predstavlja intervenirajući mehanizam putem kojeg se strategija istraživanja i horizontalna integracija kao organizacijske prakse odražavaju na radnu uspješnost zaposlenika.
  • 27. ožujka 2019., 14:00 sati, dvorana 4:

Dr. sc. Tanja Komarac (Katedra za marketing) prezentira rad u nastajanju „Utjecaj obrazovno-zabavnih sadržaja na percipiranu autentičnost posjetiteljeva iskustva muzejom“. Rad je napisan u koautorstvu s prof. dr. sc. Đurđanom Ozretić Došen (EFZG).

      • SAŽETAK: Iskustveni marketing privlači sve veću pažnju u marketinškoj znanosti i u praksi. Tradicionalno, muzeji kao uslužne organizacije posjetiteljima su nudili pretežno obrazovno iskustvo. Posljednjih nekoliko godina rastući je naglasak na zabavnom iskustvu, na pojavi i uvođenju obrazovno-zabavnih sadržaja u kreiranju doživljaja (iskustva) u muzeju. Ciljevi rada su otkriti ulogu obrazovno-zabavnih sadržaja u muzejima te načine upravljanja ponudom obrazovno-zabavnih sadržaja. Nadalje, cilj je istražiti utjecaj varijable obrazovno-zabavni sadržaji na percipiranu autentičnost posjetiteljeva iskustva muzejom. Primijenjena je kvantitativna metodologija istraživanja. Na osnovu pregleda literature i prethodno provedenog kvalitativnog istraživanja oblikovan je i empirijski testiran model utjecaja obrazovno-zabavnih sadržaja na percipiranu autentičnost posjetiteljeva iskustva muzejom. Šest glavnih i šest pomoćnih hipoteza testirane su korištenjem konfirmatorne faktorske analize i modeliranjem strukturnih jednadžbi metodom parcijalnih najmanjih kvadrata. Rezultati istraživanja potvrdili su postojanje pozitivnog utjecaja obrazovno-zabavnih sadržaja na komponente percipirane autentičnosti posjetiteljeva iskustva muzejom. Ustanovljeno je da sve tri komponente percipirane autentičnosti posjetiteljeva iskustva (muzej, posjetitelj i materijali) pozitivno utječu na zadovoljstvo posjetitelja. Ograničenja istraživanja su vezana uz vrstu i veličinu uzorka te primjenu metode parcijalnih najmanjih kvadrata. Rad je prvi puta objasnio povezanost obrazovno-zabavnih sadržaja s komponentama percipirane autentičnosti posjetiteljeva iskustva muzejom, čime je produbljeno razumijevanje odnosa između obrazovno-zabavnih sadržaja i autentičnosti kao kompleksnog marketinškog konstrukta.
  • 28. veljače 2019., 14:00 sati, dvorana 51:

Doc. dr. sc. Petar Sorić (Katedra za statistiku) prezentira rad u nastajanju „Pouzdanje potrošača, mediji, političke preferencije i ekonomija u Republici Hrvatskoj“. Rad je napisan u koautorstvu s izv. prof. dr. sc. Andrijom Henjakom (Fakultet Političkih znanosti) i prof. dr. sc. Mirjanom Čižmešijom (EFZG).

      • SAŽETAK: Republika Hrvatska u međunarodnim usporedbama slovi kao jedna od „gubitnica“ procesa tranzicije i jedna od ekonomski najneuspješnijih zemalja EU. Istovremeno, njen politički sustav dugoročno se odlikuje izrazitom stabilnošću parlamentarne snage dviju najvećih stranaka. Ovaj rad stoga ekonometrijski propituje međupovezanost političkih preferencija birača (mjerene Cro Demoskop i Crobarometar anketama), makroekonomskih rezultata, sadržaja medijskih izvještaja o ekonomiji i pouzdanja potrošača. Autori pritom konstruiraju jedinstvene mjesečne pokazatelje korupcije, ideološke polariziranosti i medijskih ekonomskih vijesti; namijenjene inkorporiranju specifičnosti hrvatskog polit-ekonomskog sustava u analizirane modele. Ekonometrijski rezultati pokazuju da političke preferencije hrvatskih birača na agregatnoj razini nisu determinirane makroekonomskim rezultatima. Međutim, potvrđeno je postojanje dvosmjerne Grangerove uzročnosti između medijskih članaka i pouzdanja potrošača, ali bez direktnog utjecaja na realnu ekonomiju.
  • 31. siječnja 2019., 14:00 sati, dvorana 51:

Marina Matošec, mag. oec. (Katedra za statistiku) prezentira doktorski rad u nastajanju „Modeliranje učinaka fiskalne politike na pouzdanje potrošača kao prediktora ekonomske aktivnosti“.

      • SAŽETAK: Pokazatelji ekonomskog sentimenta, koji odražavaju percepcije, očekivanja te opću razinu optimizma ekonomskih aktera, trenutno su vrlo popularni u ekonomskim analizama i medijima. Njihovo uvođenje u ekonomska istraživanja omogućuje uključivanje bihevioralnog faktora u ekonomske modele, a prednost je i što se objavljuju relativno brzo u odnosu na standardne makroekonomske pokazatelje. Tako pokazatelji pouzdanja (povjerenja) potrošača često slove kao vodeći indikatori. Premda ne postoji konsenzus u literaturi glede njihove sposobnosti točnog prognoziranja makroekonomskih agregata, empirijski dokazi idu u prilog dobroj mogućnosti predviđanja Pokazatelja pouzdanja potrošača za zemlje Europe. U kontekstu ovog rada planiraju se ispitati učinci mjera fiskalne politike na pouzdanje potrošača u EU zemljama članicama, kao prediktora ekonomske aktivnosti. Umjesto promatranja standardnog direktnog efekta fiskalne politike na ekonomsku aktivnost putem kejnezijanskog multiplikatora, ispituje se mogu li nositelji fiskalne vlasti djelovati indirektno te povećati učinkovitost provedenih mjera utječući ponajprije na pouzdanje, odnosno optimizam potrošača.
  • 15. studenog 2018., 14:00 sati, dvorana 51:

Nora Mustać, mag. oec. (Katedra za makroekonomiju i gospodarski razvoj) prezentira doktorski rad u nastajanju „Rusija i Kina: divergencija stopa rasta nakon tranzicije“.

      • SAŽETAK: Nakon tranzicije kinesko gospodarstvo bilježi jednu od najvećih svjetskih stopa gospodarskog rasta, dok Rusija nazaduje i stagnira. Zašto je tranzicija u Kini „donijela“ visoke stope rasta, a Rusiji nije, odnosno koji su razlozi kineskog ekonomskog uspjeha i ruskog neuspjeha tranzicije, te veze sa hrvatskom tranzicijom i njenom uspješnošću? Prvo, radi se o dvije ekonomski najsnažnije tranzicijske zemlje sa sličnim početnim modelom socijalističkog planskog gospodarstva. Stoga su ishodi njihove tržišne transformacije ključni za ukupnu ocjenu rezultata tranzicije. Drugo, njihove ekonomske performanse imaju značajnog utjecaja na tranzicijske procese u Hrvatskoj. Osobito su snažne ekonomske sveze Hrvatske i Rusije u predtranzicijskom razdoblju i njihova redukcija tijekom tranzicije izravno je utjecala na razinu ekonomske aktivnosti i specifičnosti posljedične deindustrijalizacije hrvatskog gospodarstva.
  • 8. studenog 2018., 14:00 sati, dvorana 51:

Doc. dr. sc. Vladimir Arčabić (Katedra za makroekonomiju i gospodarski razvoj) prezentira rad "Fiskalna konvergencija i održivost u Europskoj uniji".

      • SAŽETAK: U radu se analizira fiskalna konvergencija i održivost u Europskoj uniji koristeći podatke o javnom dugu, prihodima i rashodima. U EU je prisutna apsolutna fiskalna divergencija, što je posebno izraženo nakon dužničke krize. Međutim, postoji fiskalna konvergencija među klubovima kada su klubovi endogeno određeni. Klubovi konvergencije su važni za EU, jer ne postoji jedinstvena fiskalna politika, već su politike zemalja članica heterogene. Endogeni klubovi konvergencije nemaju uobičajene geografske, političke ili razvojne sličnosti. Fiskalna politika u EU nije održiva, ali je kontraciklička. U radu se koristi funkcija fiskalne reakcije prema kojoj je primarni suficit funkcija javnog duga i jaza BDP-a. Primarni suficit ne reagira na promjene javnog duga, što se smatra dugoročno neodrživim. Međutim, primarni suficit se povećava u ekspanzijama i smanjuje u recesijama, što govori o kontracikličnosti fiskalne politike. Kontraciklični primarni suficit je važan za ublažavanje poslovnih ciklusa.
  • 11. listopada 2018., 14:00 sati, dvorana 51:

Izv. prof. dr. sc. Tomislav Hernaus (Katedra za organizaciju i menadžment) prezentira rad u nastajanju "ACTUAL-WANTED TASK IDENTITY (IN)CONGRUENCE AND INNOVATIVE WORK BEHAVIOR: THE MEDIATED POLYNOMIAL REGRESSION EFFECTS OF JOB CRAFTING".

      • SAŽETAK: Previous meta-analytic evidence has shown several job-design characteristics to be crucial predictors of employee innovativeness. The reality is, however, that many individuals are likely to be incongruent with the characteristics of their jobs. Discrepancy in job-design characteristics (actual versus wanted) represents an under-researched area of the person–job fit literature and (paradoxically) has the potential to explain employee innovative work behavior. In particular, we decided to focus on task identity and entertain the possibility that employees can react to incongruent situations between actual- and wanted-task identity by adjusting their work and engaging in job crafting, and thus increase their creative and innovative performance. The results of cross-level mediated polynomial regression analyses from the multi-source time-lagged field study of 184 working professionals in a European bank and experimental study with 84 students at an EU-based university converged, thus offering several interesting findings. First, congruence in actual-wanted task identity at high levels (high-fit situation) leads to higher levels of innovative work behavior than congruence achieved at low levels (low-fit situation). Second, we found empirical evidence that task identity incongruence is driving innovative work behaviors more than congruence does. Third, task-identity overfit (actual > wanted) is positively predicting innovative work behavior via job crafting as a mechanism for employees to adjust their work and benefit from the (in)congruence.
  • 13. rujna 2018., 14:00 sati, dvorana 51:

Doc. dr. sc. Irena Raguž Krištić (Katedra za makroekonomiju i gospodarski razvoj) prezentira rad u nastajanju "Utjecaj Europskog sustava trgovanja emisijama na regulirana poduzeća u Hrvatskoj".

      • SAŽETAK: Kako bi postigla svoje klimatske ciljeve, Europska unija (EU) 2005. godine uspostavlja tzv. Europski sustav trgovanja emisijama (EU ETS), kojem Hrvatska pristupa svojim ulaskom u EU. Cilj ovoga rada jest utvrditi utjecaj uvođenja EU ETS-a 2013. godine na performanse hrvatskih poduzeća. U radu se, korištenjem dinamičke panel analize te analize prosječnog učinka tretmana na regulirana poduzeća, na podatcima za razdoblje od 2008. do 2016. godine, istražuje utjecaj EU ETS-a na prihode i profite reguliranih poduzeća u Hrvatskoj. Rezultati analize robusno pokazuju da je regulacija u prve tri godine provođenja u Hrvatskoj u prosjeku imala značajan negativan učinak na prihode reguliranih poduzeća. Zaključci o učinku EU ETS-a na profite nisu robusni. Dinamička panel analiza robusno sugerira nepostojanje značajnog učinka EU ETS-a na profite. S druge strane, rezultati analize prosječnog učinka tretmana pokazuju negativan učinak EU ETS-a na profitne marže, ali i neodređen učinak na EBIT marže reguliranih poduzeća u Hrvatskoj.
  • 3. srpnja 2018., 14:00 sati, dvorana 51:

Izv. prof. dr. sc. Jasminka Pecotić Kaufman (Katedra za pravo) prezentira istraživačku ideju "Geneza sustava zaštite tržišnog natjecanja u Hrvatskoj - pravna i ekonomska analiza".

      • SAŽETAK: Three basic questions are being asked here: How was the system for the protection of competition in the market put in place in Croatia? How it evolved? Is it efficient today? In order to answer those questions we first plan to interview the key stakeholders, around twenty persons in total (September 2018). At this stage (June 2018), we are in the process of drafting questions for the interviews. The project will give an important documentary account of the process of setting up a new antitrust regime in a post-socialist, transitional economy setting, as well as of its evolution. However, it is the subsequent analysis of the gathered evidence that will hopefully provide us with many important insights about crucial milestones in the system development, and relevant factors that helped shape the system as we know it today. Finally, our aim is to identify weak spots by studying the systems’ development in order to be able to give policy recommendations.
  • 26. lipnja 2018., 15:00 sati, dvorana 51:

Doc. dr. sc. Tanja Slišković (Katedra za organizaciju i menadžment) prezentira članak u nastajanju Slišković, Phillips i Tipurić (2018) „It’s Lonely at the Top for Men - a Gendered Perspective on Managerial Social Networks“.

      • SAŽETAK: We argue that gender roles influence managers’ evaluation of professional social network ties. Analyzing perceptions of competence and affective comradery in the professional social networks of female and male managers, we observed how these factors related to upward career mobility for men and women. We show that women occupying high positions in organizational hierarchies have more relationships underlined with affect and evaluate their network members as more competent. For men, the opposite is true: the higher up in the organizational hierarchy they are, they report less competent network members, and less affect in their networks. To further strengthen our argument, we conducted interviews with senior managers, and ran an experimental study surveying 400 participants, where we used a vignette describing female and male managers and their evaluation of competence and affective trustworthiness of their peers. The mixed-methods approach enabled us to have a triangulation of theory, qualitative data and quantitative social network analysis, corroborating our arguments.
  • 19. lipnja 2018., 11:00 sati, dvorana 18:

Doc. dr. sc. Velibor Mačkić (Katedra za ekonomsku teoriju) prezentira članak u nastajanju Mačkić, Rogić Dumančić i Cota (2018) „The role of competitiveness, cronyism and regulation in the new EU member states: Rules rather than discretion“. Rad je rezultat istraživanja u sklopu HRZZ projekta br. 5476 „Uloga strukturnih reformi u poticanju vanjske konkurentnosti zemalja Europske unije“.

      • SAŽETAK: This paper investigates the role of cronyism and government regulation in the competitiveness of the eleven new EU member states from 2007-2016. The results imply that cronyism has a negative effect on competitiveness and, due to that, higher government regulation corrects for these ‘crony externalities’ ensuring higher competitiveness. The relevance of the results extend beyond this sample since they highlight that minimizing inefficiencies in the public sector and its connections with economic agents in the private sector (lowering the cronyism) are detrimental in achieving overall competitiveness. Having in mind our results, an exclusive focus on the wages, prices, and exchange rates when examining competitiveness of economies might indeed be a dangerous obsession.
  • 12. lipnja 2018., 14:00 sati, dvorana 51:

Doc. dr. sc. Šime Smolić (Katedra za makroekonomiju i gospodarski razvoj) prezentira članak u nastajanju Smolić, Čipin i Mudražija (2018) „Health risk factors and health utilization among older Europeans“. Rad je rezultat istraživanja u sklopu SHARE projekta.

      • SAŽETAK: In this paper we explore how living alone is associated with key indicators of health behaviour (smoking, drinking, physical activity, obesity, and healthy diet) and healthcare utilization (doctor visits, drug visits, hospitalizations) among people aged 60 and over in Europe and Israel. We focus on assessing how differences in respondents’ sociodemographic characteristic and family circumstances explain variation in healthcare practice and health-related behaviours. In addition, we explore possible nonlinearities in the relationships of interest by age, in particular as it relates to possibly larger adverse effects of living alone on health outcomes at the advanced old age. Finally, we examine whether and how different national contexts shape the relationships of our interest. What varies across countries are social-cultural and policy contexts and prior research suggests that individual and family behaviour are affected by public policies.