Ulaskom u Europski tečajni mehanizam u srpnju 2020. godine, Hrvatska je napravila ključni korak prema uvođenju eura i ulasku u Europsku monetarnu uniju. Teorijski okvir ideji monetarne unije dao je 1961. kanadski ekonomist Robert Mundell. Ukratko, njegova teorija optimalnih valutnih područja ističe prednosti uvođenja zajedničke valute na određenom geografskom području te postavlja određene kriterije koji moraju biti ispunjeni kako bi se neka zemlja smatrala prikladnom za ulazak u monetarnu uniju. Jedan od tih kriterija odnosi se na usklađenost poslovnih ciklusa.

Ulaskom u monetarnu uniju, nacionalni monetarni suverenitet se prenosi na nadnacionalnu instituciju, čime zemlja gubi mogućnost upravljanja vlastitom valutom, a samim time i autonomiju u vođenju monetarne politike. Upravo zbog toga Mundell u svojoj teoriji ističe da je koordiniranost cikličnih kretanja između zemalja monetarne unije jedan od ključnih preduvjeta njenog funkcioniranja. Ako u monetarnoj uniji postoji sklad cikličnih kretanja, tada neće biti potrebe za anticikličnim djelovanjem monetarne politike pojedine zemlje.

Koliko je poznato autoru, 1990-ih se provode prva empirijska istraživanja usklađenosti cikličkih kretanja koja uključuju zemlje srednje Europe. Kao zajednički naziv ove skupine zemalja u literaturi se još uvijek spominjao termin tranzicijske zemlje. Njihova temeljna značajka je da su 1990-ih započele proces prelaska s centralno-planske privrede na tržišnu ekonomiju.

Ova analiza obuhvaća EA-19[1] kao agregirano područje i šest zemalja članica Europske unije (Hrvatska, Češka, Poljska, Mađarska, Slovačka i Slovenija). Analizira se usklađenost i prijenos poslovnih ciklusa pomoću koeficijenta korelacije s vremenskim pomakom i VAR modela s dvije varijable. VAR model obuhvaća inovacijsku analizu koja se sastoji od dekompozicije varijance i funkcije impulsnog odaziva. U istraživanju su korišteni desezonirani lančani indeksi volumena realnog BDP-a, s 2010. kao referentnom godinom. Analiza se provodi pomoću kvartalnih stopa rasta BDP-a i cikličke komponente dobivene korištenjem HP filtera.[2] Razdoblje promatranja je odabrano na temelju dostupnosti podataka i podijeljeno je na dva dijela: 2000q1-2010q1 i 2010q1-2019q3. Podjela uzorka na dva vremenska perioda odražava stajalište kako 2010. godina predstavlja prekretnicu u svjetskim i EMU gospodarskim trendovima[3].

Koeficijent korelacije

Grafikon 1. prikazuje koeficijente korelacije cikličke komponente, a grafikon 2. koeficijente korelacije stopa rasta analiziranih zemalja s eurozonom (EMU zemljama). Analiza se provodi pomoću vremenskih pomaka kako bi se utvrdila vremenska usklađenost između ciklusa (stopa rasta) eurozone i odabranih zemalja. Sukladno tome, ciklusi mogu biti podudarni, vodeći ili zaostajući u odnosu na eurozonu. Vrijednost koeficijenata se kreće u rasponu od 0,6 do 0,9 što ukazuje na srednju, odnosno jaku pozitivnu vezu između gospodarskih kretanja eurozone i analiziranih zemalja.

Koeficijent korelacije stopa rasta je u oba razdoblja u prosjeku nešto niži od koeficijenta korelacije cikličke komponente. Oba načina mjerenja u prosjeku ukazuju na veću usklađenost u razdoblju od 2000q1 do 2010q1. Međutim, u razdoblju od 2010q1 do 2019q3, na prosječnu vrijednost koeficijenta korelacije cikličke komponente ponajviše utječe netipična vrijednost koeficijenta korelacije Mađarske. Stoga, usporedbu usklađenosti cikličke komponente između dva razdoblja treba uzeti s dozom opreza, budući da u navedenom razdoblju sve zemlje osim Češke i Mađarske bilježe porast usklađenosti cikličkih kretanja. Izračun medijalne vrijednosti pokazuje da nema razlike u usklađenosti između dva promatrana razdoblja.[4] Navedeno je posljedica većeg utjecaja netipičnih vrijednosti na aritmetičku sredinu nego na medijalnu vrijednost.

Kod Hrvatske možemo primijetiti suprotne trendove kada analiziramo rezultate dvaju različitih metoda mjerenja. Dok usklađenost cikličke komponente u razdoblju od 2010q1 do 2019q3 raste, u istom razdoblju usklađenost stopa rasta opada. Također, vidljivo je kako hrvatski ciklus zaostaje za poslovnim ciklusom EMU.

[1] Europska monetarna unija.

[2] Hodrick-Prescott filter.

[3] U analizi se inozemna kretanja aproksimiraju kretanjima u eurozoni. Međutim, treba imati na umu da su kretanja u eurozoni rezultat i ukupnih globalnih kretanja (između ostalog). U skladu globalnom prirodom poslovnih ciklusa, analiza dekompozicije varijance i impulsnih odaziva se referira na inozemstvo, a ne eurozonu.

[4] Medijalna vrijednost zaokružena na dvije decimale je kod cikličke komponente jednaka za oba razdoblja i iznosi 0,76.

Dekompozicija varijance

Dekompozicijom varijance otkrivamo doprinos svake varijable ostalim varijablama u vektorskoj autoregresiji. Konkretno nas zanima koji dio varijance prognostičke pogreške BDP-a u analiziranim zemljama se može objasniti egzogenim šokovima nastalim u inozemstvu. Grafikon 3 prikazuje rezultate dekompozicije varijance cikličke komponente, a grafikon 4 dekompozicije varijance stopa rasta. Razdoblje promatranja obuhvaća 10 kvartala. Grafikoni prikazuju 3. i 7. kvartal, budući da u tim kvartalima u prosjeku inozemna komponenta postiže najveću vrijednost.

Rezultati dekompozicije varijance cikličke komponente BDP-a pokazuju kako važnost inozemne komponente u objašnjenju domaćih poslovnih ciklusa tijekom vremena pada kod svih promatranih zemalja, osim Hrvatske i Poljske. U razdoblju od 2000q1 do 2010q1, inozemna komponenta je kod analiziranih zemalja u 3. i 7. kvartalu u prosjeku objašnjavala 58, odnosno 65 posto domaćih varijacija poslovnih ciklusa. U razdoblju od 2010q1 do 2019q3, udio inozemne komponente je pao na 45, odnosno 54 posto. Hrvatska, osim što je uz Poljsku jedina zemlja kod koje udio inozemne komponente raste u odnosu na prvo analizirano razdoblje, pokazuje najveću osjetljivost domaćeg ciklusa na inozemne šokove u periodu 2010q1-2019q3. U tom razdoblju inozemna komponenta objašnjava čak 85% varijacija domaćeg ciklusa u 3. kvartalu.

Dekompozicija varijance stopa rasta također pokazuje veći utjecaj strane komponente na varijacije domaćih stopa rasta u periodu 2000q1-2010q1. Iznimka je Poljska, kod koje strana komponenta ima veći utjecaj u razdoblju od 2010q1 do 2019q3.

Kod mjerenja dekompozicije varijance pomoću ciklusa i stopa rasta može se uočiti sličnost kretanja između promatranih vremenskih razdoblja. U periodu 2000q1-2010q1 prisutan je snažniji utjecaj inozemstva na ciklična kretanja i stope rasta promatranih zemalja. Navedeno može biti posljedica globalne financijske krize koja je započela 2008. godine. i ima veći ponder u spomenutom razdoblju. Hrvatska je jedina zemlja kod koje inozemni utjecaj na poslovni ciklus jača u periodu 2010q1-2019q3, dok utjecaj na stope rasta u istom periodu slabi. Svjetska financijska kriza je, u usporedbi s ostalim zemljama, ostavila dubok trag u hrvatskoj ekonomiji, što pokazuje i činjenica da je u Hrvatskoj 2009. godine započela recesija koja je trajala sve do 2014. godine.

Funkcija impulsnog odaziva

Funkcija impulsnog odaziva analizira reakciju domaćeg gospodarstva na inozemni i domaći jedinični šok. U konkretnom slučaju, proučava se jačina, intenzitet i trajanje jediničnog šoka iz  EMU te domaćih šokova na svaku zemlju zasebno. Mjerenje se, kao i u prethodnim analizama, provodi pomoću cikličke komponente i stopa rasta.

Analiza poslovnih ciklusa pokazuje kako sve analizirane zemlje pozitivno reagiraju na šokove iz inozemstva u oba promatrana perioda. Šokovi pritom dosežu vrhunac u 3. i 4. kvartalu, nakon čega njihov utjecaj postepeno slabi. U razdoblju od 2000q1 do 2010q1 je primjetna jača reakcija na inozemne šokove. U usporedbi s inozemnim šokovima, domaći šokovi se u prosjeku kraće zadržavaju te je reakcija na domaće šokove u kratkom roku intenzivnija. 

Kod jediničnih šokova analiziranih pomoću stopa rasta primjetna je velika razlika s obzirom na intenzitet reakcije. U potonjem slučaju je kod većine zemalja, u oba promatrana razdoblja, vidljiva jača reakcija kako na domaće, tako i na inozemne šokove. Također, šokovi analizirani pomoću stopa rasta brže iščezavaju i volatilniji su u usporedbi s ciklusima

Naposljetku se može zaključiti kako su rezultati istraživanja u skladu s očekivanjima i zaključcima prethodno objavljenih radova na ovu temu (vidjeti Arčabić (2011), Kotarac, Kunovac i Ravnik (2017), Deskar-Škrbić, Kotarac i Kunovac (2020)). Hrvatska i ostale srednjoeuropske zemlje su gospodarski čvrsto povezane sa zemljama članicama eurozone, čime je zadovoljen jedan od kriterija ulaska u monetarnu uniju. Potonje je osobito važno za Hrvatsku, budući da je Hrvatska odnedavno ušla u europski tečajni mehanizam. Stoga se može očekivati da će usklađenosti poslovnih ciklusa još neko vrijeme ostati tema koja će privlačiti interes šire javnosti.

Popis referenci

Arčabić, V. (2011). Usklađenost poslovnih ciklusa Republike Hrvatske sa zemljama Europske unije. Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu(1), str. 127-144.

Kotarac, K., Kunovac, D., & Ravnik, R. (2017). Coherence of business cycles and economic shocks between Croatia and euro area member states. Zagreb: Croatian National Bank, CNB Working Papers W-53

Deskar-Škrbić, M., Kotarac, K., & Kunovac, D. (2020). The third round of euro area enlargement: Are the candidates ready. Journal of International Money and Finance. doi.org/10.1016/j.jimonfin.2020.102205.