Eurostat je objavio izvještaj o izdvajanjima za socijalnu zaštitu po članicama Europske unije u 2016. godini. Gledano u postotku BDP-a naviše izdatke imale su Francuska (34,3%) , Finska (32,0%) i Danska (31,6%), dok su najmanje izdvajale Rumunjska (14,6%) i Latvija (15,2%). Hrvatska, koja je u 2016. za socijalnu zaštitu izdvojila 21,3% BDP-a, smjestila se među članice s nižim izdacima od EU prosjeka (28,2% BDP-a).

Na razini Europske unije najveći postotak izdataka za socijalnu zaštitu u 2016. godini potrošen je za pomoć umirovljenicima (45,6%) te  naknade za vrijeme bolovanja i zdravstvenu zaštitu (36,9%). Socijalne naknade za obitelji i djecu činile su 8,7% socijalnih izdataka, dok su izdaci za pomoći nezaposlenima (4,7%) i stambeno zbrinjavanje (4,2%) bile najmanje stavke u socijalnim izdacima unutar EU.

Struktura izdataka u Hrvatskoj značajno odskače od prosjeka EU ponajviše zbog visokih izdataka za zdravstveni sustav, koji su činili 44,3% ukupnih socijalnih izdataka, što je najviši postotak u Europskoj uniji. Uslijed visokih izdvajanja za zdravstvo, Hrvatska je  imala ispodprosječne izdatke u ukupnim socijalnim izdvajanjima za ostale stavke.  Tako je za pomoć umirovljenicima potrošeno 43,3% socijalnog proračuna, za pomoći obiteljima i djeci 8,6%, za pomoći nezaposlenima 2,4% (dvostruko manje od prosjeka EU) te stambeno zbrinjavanje 1,5% (tri puta manje od EU prosjeka).