Zanimljivi podaci stižu s Eurostata. Prema novo objavljenom izvještaju o utjecaju socijalnih transfera na siromaštvo unutar EU, socijalni transferi (bez mirovina) u 2017. podigli su dohodak 32,4% stanovnika klasificiranih u skupinu u riziku od siromaštva iznad granice rizika od siromaštva. Ta granica postavljena je na 60% nacionalnog medijalnog raspoloživog dohotka nakon transfera.  

Gledano po članicama, najveće smanjenje broja stanovnika ispod granice siromaštva u 2017. uzrokovano socijalnim transferima zabilježeno je u Finskoj (56,9%) i Danskoj (51%), dok je najmanje smanjenje zabilježeno u Grčkoj (15,8%) i Rumunjskoj (16,6%). U Hrvatskoj broj stanovnika ispod granice siromaštva smanjen je za 24,8% pomoću socijalnih transfera u 2017.

Značajne razlike u postotnom smanjenju broja stanovnika ispod granice siromaštva socijalnim transferima posljedica su, uz različite postotke stanovnika ispod granice siromaštva, i različitih izdvajanja, tj. potrošnje opće države na socijalne transfere.

Na sljedećem grafikonu prikazani su podaci o potrošnji opće države u 2016. godini na socijalne transfere bez mirovina u postotku BDP-a (za 2017. nema dostupnih podataka). Na grafikonu je vidljivo da najveća izdvajanja imaju države sjeverne Europe poput Finske (11,9% BDP-a) i Danske (15% BDP-a), koje su zabilježile najveće postotno smanjenje broja stanovnika ispod granice siromaštva.

Hrvatska se smjestila među države koje troše manji postotak BDP-a na socijalne transfere (6,2%), što je 2,7 postotna boda manje od prosjeka EU.

Pozitivna veza između potrošnje opće države na socijalne transfere na postotno smanjenje broja stanovnika ispod granice siromaštva u 2016. godini pokazana je na sljedećem grafikonu. Hrvatska se nalazi tik uz regresijski pravac što znači je postotno smanjenje broja stanovnika ispod granice siromaštva u skladu s očekivanim s obzirom na potrošnju opće države na socijalne transfere.