Na temelju novih podataka za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za svibanj 2019., istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi Eurozona, kao i sve njene zemlje članice. To nam služi kako bismo ocijenili koliko blizu/daleko je Europska središnja banka od ispunjenja svojih ciljeva i potencijalne promjene smjera svoje monetarne politike.*

Kakva su aktualna kretanja?

Na donjem-lijevom grafikonu vidimo kretanje inflacije u Eurozoni. Ona je u svibnju 2019. iznosila 1,2 posto, što je 0,5 postotna boda manje u odnosu na travanj. Usporavanje inflacije na godišnjoj razini posljedica je i baznog efekta. Naime, u svibnju 2018., inflacija je ubrzala na 2,0 posto godišnje s 1,2 posto u travnju. Na godišnjoj razini, najviše su porasle cijene energije (+3,8 posto), dok cijene hrane, alkohola i duhanskih proizvoda (+1,5 posto) i usluga (+1,0 posto) bilježe sporiji rast. Temeljna stopa inflacije u svibnju iznosila je 0,8 posto. Svibanj je tako šesti mjesec zaredom kako je inflacija ispod ciljane razine ECB-a, što je vidljivo na našem grafikonu gdje se crvena linija trend-ciklusa vratila ispod horizontalne linije (1,9 posto). Prema prvoj procjeni za lipanj inflacija se zadržala na 1,2 posto te se i dalje nalazi ispod ciljane stope.

Što se nezaposlenosti tiče, ona je u svibnju 2019. na razini Eurozone iznosila 7,5 posto prema desezoniranim podacima, 0,1 postotni bod manje nego u travanj, te se zadržala ispod svog dugoročnog prosjeka (označenog horizontalnom linijom na gornjem-desnom grafikonu). Stopa nezaposlenosti u Eurozoni nalazi se na najnižoj razini od lipnja 2008. Istovremeno, nezaposlenost u Hrvatskoj pala na novu rekordno nisku razinu od 7,0 posto, čime je već deveti mjesec zaredom stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj niža u odnosu na prosjek Eurozone.

Kreću li se sve zemlje u istom smjeru?

Na sljedećem grafikonu promatramo promjene u trendovima nezaposlenosti i inflacije u posljednjih mjesec dana. 

Kretanja na tržištu rada pozitivna u velikoj većini članica Eurozone, tj. stopa nezaposlenosti se smanjuje. Najsnažniji trend pada nezaposlenosti bilježi Cipar, nakon kojeg slijede Belgija, i Italija. No, postoji i skupina zemalja u kojima nezaposlenost ubrzava, među kojima se najviše ističe Luksemburg, a nezaposlenost raste i u Finskoj, Portugalu te Malti. Gledajući promjene trenda inflacije, u većini članica ona usporava. Inflacija posebno brzo pada u Cipru, Belgiji i Francuskoj, dok s druge strane ubrzava u Latviji, Slovačkoj i Litvi.

Dinamika kretanja nezaposlenosti i inflacije u Hrvatskoj slična je onoj u Italiji, Francuskoj, Španjolskoj i Eurozoni, kao što je vidljivo na grafikonu.

Hrvatska u odnosu na Eurozonu

Donji grafikon pokazuje poziciju Hrvatske u odnosu na svih 19 zemalja Eurozone po pitanju inflacije i nezaposlenosti te, u skladu s time, kakva monetarna politika bi odgovarala pojedinoj zemlji, ali i Eurozoni kao cjelini. Grafikon je interaktivan te se, koristeći legendu na dnu, može promatrati kako se ta pozicija mijenjala kroz posljednjih 7 godina u svakoj pojedinoj zemlji. Hrvatska (crveni balončić) i Eurozona (zeleni balončić) su istaknute zasebnim bojama radi vidljivosti. Za detaljnije objašnjenje grafikona pročitajte bijeli okvir na kraju teksta.

Nakon što je u lipnju 2018. prešla u donji desni kvadrant, odnosno zonu niske nezaposlenosti i relativno visoke inflacije, Eurozona je s usporavanjem inflacije u studenom ponovno prešla vertikalnu os te se od tada nalazi u zoni niske nezaposlenosti i niske inflacije.

Vidljivo je da se Hrvatska nalazi u istoj zoni poslovnog ciklusa. Ova usklađenost je dobra vijest budući da eventualne promjene u monetarnoj politici ECB-a neće imati štetno procikličko djelovanje na naše gospodarstvo. 

Činjenica da je većina članica Eurozone nalazi u sličnoj fazi poslovnog ciklusa, u zoni niske nezaposlenosti i blizu vertikalne osi, odnosno blizu ciljane razine inflacije svakako je dobra vijest i za ECB, budući da to smanjuje troškove promjene smjera monetarne politike Eurosustava, u smislu asimetričnog djelovanja na pojedine zemlje.

Prethodni grafikon pokazuje kako su se Hrvatska i 19 zemalja Eurozone kretali kroz različite faze poslovnih ciklusa unazad posljednjih sedam godina. Vidljivo je da je kretanje hrvatskog „balončića“ usklađenije s „balončićem“ Eurozone čak i više nego nekih već postojećih članica. 

Za ostale indikatore uvođenja eura za Hrvatsku kliknite ovdje...