Na temelju novih podataka za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za srpanj 2021., istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi eurozona, kao i sve njene zemlje članice. To nam služi kako bismo ocijenili koliko blizu/daleko je Europska središnja banka od ispunjenja svojih ciljeva i potencijalne promjene smjera svoje monetarne politike.*

Kakva su aktualna kretanja?

Na donjem-lijevom grafikonu vidimo kretanje inflacije u eurozoni. Ona je u srpnju 2021. ubrzala za 0,3 postotna boda u odnosu na lipanj te je iznosila 2,2 posto. Na godišnjoj razini cijene hrane, alkohola i duhanskih proizvoda porasle su 1,6 posto, usluga 0,9 posto, dok su cijene energije porasle 14,3 posto. Time je inflacija prešla razinu od 2 posto, koju prema novoj strategiji ECB cilja u srednjem roku. Prema prvoj procjeni za kolovoz, stopa inflacije je snažno porasla na 3 posto godišnje. Tako visoka inflacija nije zabilježena od studenog 2011.

Što se nezaposlenosti tiče, ona je u srpnju 2021. na razini eurozone iznosila 7,6 posto prema desezoniranim podacima, 0,2 postotna boda manje nego u lipnju, te se zadržala ispod svog dugoročnog prosjeka (označenog horizontalnom linijom na gornjem-desnom grafikonu). Istovremeno, desezonirana stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj pala na 7,3 posto (-0,2 pb). U odnosu na veljaču 2020., prije pandemije koronavirusa i mjera karantene, stopa nezaposlenosti na razini eurozone viša je za 0,2 postotna boda, dok je u Hrvatskoj viša za 1,4 postotnih bodova.

Monetarna politika ECB-a

Na posljednjem sastanku Europske središnje banke u srpnju blago su promijenjene smjernice buduće politike u skladu s novom strategijom ciljanja simetrične inflacije od 2 posto u srednjem roku. Prema strategiji pozitivne i negativne devijacije od ciljane inflacije jednako su nepoželjne. U skladu sa strategijom, kamatne stope ostat će na sadašnjim niskim razinama sve dok projekcije inflacije u ne budu iznad 2 posto u cijelom prognoziranom roku i nakon njega te dok inflacija ne bude dovoljno jaka da se može očekivati stabilizacija na oko 2 posto u srednjem roku. Drugim riječima ECB je spreman tolerirati privremenu inflaciju iznad 2 posto, a kamatne stope ostat će nepromijenjene još duže vremena.

Kamatna stopa na glavne operacije refinanciranja zadržana je na 0 posto, a kamatna stopa na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke na -0,5 posto.

ECB nastavlja s programom Pandemic Emergency Purchase Programme (PEPP), s planiranim otkupom 1850 milijardi eura. Program će trajati barem do ožujka 2022., odnosno otkup će se nastaviti sve dok ECB ne procjeni da je kriza uzrokovana koronavirusom gotova. Nastavlja se i APP s mjesečnim otkupom 20 milijardi eura. Europska središnja banka namjerava refinancirati dospijeća iz PEPP programa barem do kraja 2023., a APP-a kroz duže vremensko razdoblje, odnosno i nakon što krene podizati kamatne stope.

ECB je na sastanku u lipnju revidirao očekivanu stopu rasta BDP-a i inflacije u ovoj i sljedećoj godini na više. Prema novim projekcijama iz ECB-a očekuje se rast od 4,6, odnosno 4,7 posto u 2021. i 2022. godini. Za inflaciju, u ECB-u očekuju rast cijena od 1,9 posto te 1,5 posto u ovoj i sljedećoj godini. Prema osnovnom scenariju, ECB očekuje snažan oporavak u drugoj polovici 2021. podržan relaksiranjem mjera ograničavanja širenja koronavirusa, smanjenjem neizvjesnosti, rastom pouzdanja potrošača uslijed povećanog udjela cijepljenih osoba te povoljnim fiskalnim i monetarnim politikama. Pretkriznu razinu BDP-a eurozona bi trebala dostići u prvom kvartalu 2022., do kada bi se trebala razriješiti i zdravstvena kriza.

U optimističnom scenariju, prema kojemu će pandemija biti uspješno suzbijena do kraja 2021., rast BDP-a u ovoj godini trebao bi iznositi 6,2 posto, dok u negativnom scenariju koji pretpostavlja produženu krizu i trajne gubitke ekonomskog potencijala rast bi mogao iznositi samo 2,9 posto.

Kreću li se sve zemlje u istom smjeru?

Na sljedećem grafikonu promatramo promjene u trendovima nezaposlenosti i inflacije u posljednjih mjesec dana.

Vidljivo je da je inflacija ubrzava u svim članicama osim Belgije i Nizozemske. Pritom je najveći rast zabilježen u Estoniji, Irskoj i Grčkoj. Što se kretanja na tržištu rada tiče, u svim članicama stopa nezaposlenosti blago pada, dok je pad najizraženiji u Belgiji.

Hrvatska u odnosu na Eurozonu

Donji grafikon pokazuje poziciju Hrvatske u odnosu na svih 19 zemalja eurozone po pitanju inflacije i nezaposlenosti te, u skladu s time, kakva monetarna politika bi odgovarala pojedinoj zemlji, ali i eurozoni kao cjelini. Grafikon je interaktivan te se, koristeći legendu na dnu, može promatrati kako se ta pozicija mijenjala kroz posljednjih 9 godina u svakoj pojedinoj zemlji. Hrvatska (crveni balončić) i Eurozona (zeleni balončić) su istaknute zasebnim bojama radi vidljivosti. Za detaljnije objašnjenje grafikona pročitajte bijeli okvir na kraju teksta.

Nakon što je sredinom 2018. prešla u donji desni kvadrant, odnosno zonu niske nezaposlenosti i relativno visoke inflacije, eurozona je s usporavanjem inflacije krajem iste godine ponovno prešla vertikalnu os te se posljednje dvije i pol godine nalazila u zoni niske nezaposlenosti i niske inflacije. Ipak s ubrzanjem inflacije u posljednjih pet mjeseci eurozona je prešla vertikalnoj granici te se vratila u donji desni kvadrant. Hrvatska je u svibnju također prešla vertikalnu granicu te se nalazi u zoni niske nezaposlenosti i visoke inflacije.

Većina članica eurozone nalazi se u sličnoj fazi poslovnog ciklusa, u zoni niske nezaposlenosti i blizu vertikalne granice između faza niske i visoke inflacije, što je dobra vijest i za ECB, budući da to smanjuje troškove promjene smjera monetarne politike Eurosustava, u smislu asimetričnog djelovanja na pojedine zemlje.

Prethodni grafikon pokazuje kako su se Hrvatska i 19 zemalja Eurozone kretali kroz različite faze poslovnih ciklusa unazad posljednjih sedam godina. Vidljivo je da je kretanje hrvatskog „balončića“ usklađenije s „balončićem“ Eurozone čak i više nego nekih već postojećih članica. 

Za ostale indikatore uvođenja eura za Hrvatsku kliknite ovdje...