Na temelju novih podataka za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za ožujak 2020., istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi eurozona, kao i sve njene zemlje članice. To nam služi kako bismo ocijenili koliko blizu/daleko je Europska središnja banka od ispunjenja svojih ciljeva i potencijalne promjene smjera svoje monetarne politike.*

Kakva su aktualna kretanja?

Na donjem-lijevom grafikonu vidimo kretanje inflacije u eurozoni. Ona je u ožujku 2020. usporila za 0,5 postotna boda u odnosu na veljaču te je iznosila 0,7 posto. Na godišnjoj razini, cijene hrane, alkohola i duhanskih proizvoda porasle su 2,4 posto, usluga 1,3 posto, dok su cijene energije pale 4,5 posto. Temeljna stopa inflacije u ožujku iznosila je 1,0 posto. Posljednjih godinu dana inflacija je ispod ciljane razine ECB-a, što je vidljivo na našem grafikonu gdje se crvena linija trend-ciklusa vratila ispod horizontalne linije (1,9 posto). Sa snažnim padom cijena energenata zadnja dva mjeseca inflacija je dodatno usporila. Prema prvoj procjeni za travanj inflacija je usporila na 0,4 posto, te se i dalje nalazi daleko od ciljane razine.

Što se nezaposlenosti tiče, ona je u ožujku 2020. na razini eurozone iznosila 7,4 posto prema desezoniranim podacima, 0,1 postotni bod više nego u veljači, te se zadržala ispod svog dugoročnog prosjeka (označenog horizontalnom linijom na gornjem-desnom grafikonu). Istovremeno, pandemija koronavirusa i mjere karantene snažnije su djelovale na hrvatsko tržište rada gdje je stopa nezaposlenosti porasla za 0,6 postotna boda u odnosu na veljaču te je iznosila 6,8 posto. Time je stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj ponovno viša od prosjeka EU (6,6 posto).

Promjene u monetarnoj politici

S obzirom na već rekordno niske kamatne stope i zamku likvidnosti u kojoj se nalazi eurozona, Europska središnja banka nije imala prostora za daljnje snižavanje kamatnih stopa na sastanku u ožujku kao odgovor na recesiju izazvanu pandemijom koronavirusa. Kamatna stopa na glavne operacije refinanciranja zadržana je na 0 posto, a kamatna stopa na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke na -0,5 posto. Kao odgovor na recesiju ECB je na sastanku povećao kvotu otkupa obveznica za 120 milijardi eura do kraja godine (uz dosadašnji program otkupa 20 milijardi mjesečno). Nekoliko dana nakon sastanka ECB je najavio i novi program otkupa Pandemic Emergency Purchase Programme (PEPP) preko kojeg će alocirati dodatnih 750 milijardi eura do kraja 2020. Novost u programu je i djelomično odmicanje od kapitalnog ključa (kvota dodijeljenih zemljama članicama), odnosno veća fleksibilnost u otkupu što će omogućiti ECB-u da alocira dodatna sredstva prema pojedinim članicama. Preko programa moguće je i otkup obveznica s kraćim dospijećem (minimalno 70 dana) što će pomoći članicama u problemima sa zatvaranjem potreba za kratkoročnim financiranjem. Na zadnjem sastanku u travnju nisu mijenjane odluke o kamatnim stopama, ni opsegu otkupa obveznica.

Kreću li se sve zemlje u istom smjeru?

Na sljedećem grafikonu promatramo promjene u trendovima nezaposlenosti i inflacije u posljednjih mjesec dana. 

Vidljivo je da je inflacija usporila u svim članicama eurozone. Pritom je najveći pad zabilježen u Latviji, Litvi i Sloveniji. Što se kretanja na tržištu rada tiče, najveći trend pada nezaposlenosti bilježi Francuska, dok najizraženiji rast nezaposlenosti bilježe Austrija, Litva i Malta.

Hrvatska u odnosu na Eurozonu

Donji grafikon pokazuje poziciju Hrvatske u odnosu na svih 19 zemalja eurozone po pitanju inflacije i nezaposlenosti te, u skladu s time, kakva monetarna politika bi odgovarala pojedinoj zemlji, ali i eurozoni kao cjelini. Grafikon je interaktivan te se, koristeći legendu na dnu, može promatrati kako se ta pozicija mijenjala kroz posljednjih 7 godina u svakoj pojedinoj zemlji. Hrvatska (crveni balončić) i Eurozona (zeleni balončić) su istaknute zasebnim bojama radi vidljivosti. Za detaljnije objašnjenje grafikona pročitajte bijeli okvir na kraju teksta.

Nakon što je sredinom 2018. prešla u donji desni kvadrant, odnosno zonu niske nezaposlenosti i relativno visoke inflacije, eurozona je s usporavanjem inflacije krajem iste godine ponovno prešla vertikalnu os te se posljednjih godinu i pol dana nalazi u zoni niske nezaposlenosti i niske inflacije.

Vidljivo je da se Hrvatska nalazi u istoj zoni poslovnog ciklusa. Ova usklađenost je dobra vijest budući da eventualne promjene u monetarnoj politici ECB-a neće imati štetno procikličko djelovanje na naše gospodarstvo. 

Činjenica da je većina članica Eurozone nalazi u sličnoj fazi poslovnog ciklusa, u zoni niske nezaposlenosti i niske inflacije svakako je dobra vijest i za ECB, budući da to smanjuje troškove promjene smjera monetarne politike Eurosustava, u smislu asimetričnog djelovanja na pojedine zemlje.

Prethodni grafikon pokazuje kako su se Hrvatska i 19 zemalja Eurozone kretali kroz različite faze poslovnih ciklusa unazad posljednjih sedam godina. Vidljivo je da je kretanje hrvatskog „balončića“ usklađenije s „balončićem“ Eurozone čak i više nego nekih već postojećih članica. 

Za ostale indikatore uvođenja eura za Hrvatsku kliknite ovdje...