Na temelju novih podataka za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za ožujak 2019., istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi Eurozona, kao i sve njene zemlje članice. To nam služi kako bismo ocijenili koliko blizu/daleko je Europska središnja banka od ispunjenja svojih ciljeva i potencijalne promjene smjera svoje monetarne politike.*

Kakva su aktualna kretanja?

Na donjem-lijevom grafikonu vidimo kretanje inflacije u Eurozoni. Ona je u ožujku 2019. iznosila 1,4 posto, što je 0,1 postotni bod manje u odnosu na veljaču. Na godišnjoj razini najveći rast zabilježile su cijene energije (+5,3 posto) te cijene hrane, alkohola i duhanskih proizvoda (+1,8 posto). Temeljna stopa inflacije u ožujku iznosila je 0,8 posto. Ožujak je tako četvrti mjesec zaredom kako je inflacija ispod ciljane razine ECB-a, što je vidljivo na našem grafikonu gdje se crvena linija trend-ciklusa vratila ispod horizontalne linije (1,9 posto). Prema prvoj procjeni za travanj inflacija je blago ubrzala na 1,7 posto, no i dalje se zadržava ispod ciljane stope.

Što se nezaposlenosti tiče, ona je u ožujku 2019. na razini Eurozone iznosila 7,7 posto prema desezoniranim podacima, 0,1 postotni bod manje nego u veljači, te se zadržala ispod svog dugoročnog prosjeka (označenog horizontalnom linijom na gornjem-desnom grafikonu). Pritom je nezaposlenost u Hrvatskoj pala na novu rekordno nisku razinu od 7,4 posto, čime je već šesti mjesec zaredom stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj niža u odnosu na prosjek Eurozone.

Kreću li se sve zemlje u istom smjeru?

Na sljedećem grafikonu promatramo promjene u trendovima nezaposlenosti i inflacije u posljednjih mjesec dana. 

Vidljivo je da većina članica bilježi trend usporavanja inflacije. Inflacija posebno brzo pada u Estoniji, Francuskoj i Njemačkoj, dok s druge strane ubrzava u Nizozemskoj, Litvi i Slovačkoj. Kretanja na tržištu rada pozitivna u velikoj većini članica Eurozone, tj. stopa nezaposlenosti se smanjuje. Najsnažniji trend pada nezaposlenosti bilježi Belgija, nakon koje slijede Nizozemska i Irska. No, postoji i skupina zemalja u kojima nezaposlenost ubrzava, među kojima se najviše ističe Luksemburg, a nezaposlenost raste i u Austriji te Sloveniji.

Hrvatska u odnosu na Eurozonu

Donji grafikon pokazuje poziciju Hrvatske u odnosu na svih 19 zemalja Eurozone po pitanju inflacije i nezaposlenosti te, u skladu s time, kakva monetarna politika bi odgovarala pojedinoj zemlji, ali i Eurozoni kao cjelini. Grafikon je interaktivan te se, koristeći legendu na dnu, može promatrati kako se ta pozicija mijenjala kroz posljednjih 7 godina u svakoj pojedinoj zemlji. Hrvatska (crveni balončić) i Eurozona (zeleni balončić) su istaknute zasebnim bojama radi vidljivosti. Za detaljnije objašnjenje grafikona pročitajte bijeli okvir na kraju teksta.

Nakon što je u lipnju 2018. prešla u donji desni kvadrant, odnosno zonu niske nezaposlenosti i relativno visoke inflacije, Eurozona je s usporavanjem inflacije u studenom ponovno prešla vertikalnu os te se već pet mjeseci nalazi u zoni niske nezaposlenosti i niske inflacije.

Vidljivo je da se Hrvatska nalazi u istoj zoni poslovnog ciklusa. Ova usklađenost je dobra vijest budući da eventualne promjene u monetarnoj politici ECB-a neće imati štetno procikličko djelovanje na naše gospodarstvo. 

Činjenica da je većina članica Eurozone nalazi u sličnoj fazi poslovnog ciklusa, u zoni niske nezaposlenosti i blizu vertikalne osi, odnosno blizu ciljane razine inflacije svakako je dobra vijest i za ECB, budući da to smanjuje troškove promjene smjera monetarne politike Eurosustava, u smislu asimetričnog djelovanja na pojedine zemlje.

Prethodni grafikon pokazuje kako su se Hrvatska i 19 zemalja Eurozone kretali kroz različite faze poslovnih ciklusa unazad posljednjih sedam godina. Vidljivo je da je kretanje hrvatskog „balončića“ usklađenije s „balončićem“ Eurozone čak i više nego nekih već postojećih članica. 

Za ostale indikatore uvođenja eura za Hrvatsku kliknite ovdje...