Prema novo objavljenom izvještaju Eurostata o stvarnoj osobnoj potrošnji per capita korigiranoj za paritet kupovne moći u 2017., najvišu razinu osobne potrošnje u EU-u imale su Luksemburg (132% EU prosjeka) i Njemačka (122% EU prosjeka). Potrošnju iznad prosjeka imale su i Austrija, Danska, Velika Britanija, Belgija, Finska, Nizozemska, Švedska te Francuska. 

Osamnaest članica EU-a zabilježilo je potrošnju ispod EU prosjeka. Osobna potrošnja je u pet članica bila manja za više od 30 posto u odnosu na EU prosjek. Te članice su Latvija, Rumunjska, Hrvatska, Mađarska i Bugarska. Hrvatska se s osobnom potrošnjom po stanovniku na razini 62 posto prosjeka smjestila na predzadnje mjesto u EU-u, koje dijeli s Mađarskom. Manju potrošnju imala je samo Bugarska (54% EU prosjeka).

Razina osobne potrošnje per capita u 2016. bila je 61% prosjeka EU-a, što znači da je konvergencija hrvatske potrošnje u jednoj godini iznosila mršavi 1 postotni bod. No, u odnosu na 2015. godinu, osobna potrošnja per capita u Hrvatskoj u usporedbi s prosjekom EU-a, porasla je za 3 postotna boda (s 59% na 62% EU prosjeka). Najveći rast u usporedbi s prosjekom EU-a u tom razdoblju imala je Rumunjska, u kojoj je osobna potrošnja narasla s 58% na 68% EU prosjeka, s čime je pretekla Hrvatsku na ljestvici potrošnje. Visok rast osobne potrošnje imale su Litva (s 83% na 88% EU prosjeka) te Češka (sa 78% na 82% EU prosjeka) u protekle dvije godine.

Na dijagramu rasipanja prikazanom ispod teksta vidljivo je da postoji negativna korelacija između razine osobne potrošnje per capita i njene promjene između 2015. i 2017. godine. To je dokaz da se na razini EU-a događa konvergencija - siromašni rastu brže od bogatih i sustižu ih po životnom standardu. Međutim, dinamika nije ista u svim zemljama. Zanimljivo je da ako promatramo zadnje dvije godine, Hrvatska se nalazi iznad regresijskog pravca što znači da je osobna potrošnja u tom razdoblju porasla više nego što je očekivano s obzirom na razinu osobne potrošnje koju smo imali u 2015. godini.