Na temelju novih podataka za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za veljaču 2021., istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi eurozona, kao i sve njene zemlje članice. To nam služi kako bismo ocijenili koliko blizu/daleko je Europska središnja banka od ispunjenja svojih ciljeva i potencijalne promjene smjera svoje monetarne politike.*

Kakva su aktualna kretanja?

Na donjem-lijevom grafikonu vidimo kretanje inflacije u eurozoni. U veljači 2021. inflacija se zadržala istoj razini kao u siječnju te je iznosila 0,9 posto godišnje. Pozitivan utjecaj na inflaciju i male su cijene hrane, alkohola i duhanskih proizvoda te usluga, koje su porasle 1,2 posto. Cijene energije niže su za 1,7 posto na godišnjoj razini, no pad je usporio u odnosu na siječanj (-4,2 posto). U posljednje tri godine inflacija se nalazi ispod ciljane razine ECB-a, što je vidljivo na našem grafikonu gdje se crvena linija trend-ciklusa vratila ispod horizontalne linije (1,9 posto). Prema prvoj procjeni za ožujak, stopa inflacije ubrzala je na 1,3 posto, čime cijene nastavljaju rasti treći mjesec zaredom, nakon negativnih stopa rasta u drugoj polovici 2020.

Što se nezaposlenosti tiče, ona je u veljači 2021. na razini eurozone iznosila 8,3 posto prema desezoniranim podacima, isto kao u siječnju, te se zadržala ispod svog dugoročnog prosjeka (označenog horizontalnom linijom na gornjem-desnom grafikonu). Istovremeno, stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj blago se smanjila za 0,1 postotni bod u odnosu na siječanj te je iznosila 7,1 posto. U odnosu na veljaču 2020., prije pandemije koronavirusa i mjera karantene, stopa nezaposlenosti na razini eurozone viša je za 1 postotni bod, dok je u Hrvatskoj viša za 1,2 postotna boda.

Monetarna politika ECB-a

Na posljednjem sastanku Europske središnje banke u ožujku nije bilo promjena u monetarnoj politici, odnosno kamatne stope i kvote otkupa obveznica ostale su nepromijenjene. Kamatna stopa na glavne operacije refinanciranja zadržana je na 0 posto, a kamatna stopa na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke na -0,5 posto.

ECB nastavlja s programom Pandemic Emergency Purchase Programme (PEPP), čija alokacija je u prosincu povećana za 500 milijardi eura na 1850 milijardi eura. Program će trajati barem do ožujka 2022., odnosno otkup će se nastaviti sve dok ECB ne procjeni da je kriza uzrokovana koronavirusom gotova. Nastavlja se i APP s mjesečnim otkupom 20 milijardi eura. Europska središnja banka namjerava refinancirati dospijeća iz PEPP programa barem do kraja 2023., a APP-a kroz duže vremensko razdoblje, odnosno i nakon što krene podizati kamatne stope.

Prema novim projekcijama iz ožujka ECB očekuje rast od 4,0 odnosno 4,1 posto u 2021. i 2022. godini. Za inflaciju, u ECB-u očekuju rast cijena od 1,5 posto te 1,2 posto u ovoj i sljedećoj godini. Prema osnovnom scenariju, ECB očekuje snažan oporavak u drugoj polovici 2021. podržan relaksiranjem mjera ograničavanja širenja koronavirusa, rastom pouzdanja potrošača nakon očekivanog ubrzanja cijepljenja, nastavkom oporavka strane potražnja te povoljnim fiskalnim i monetarnim politikama. Pretkriznu razinu BDP-a eurozona bi trebala dostići u drugom kvartalu 2022.

U optimističnom scenariju, prema kojemu će pandemija biti uspješno suzbijena do kraja 2021., rast BDP-a u ovoj godini trebao bi iznositi 6,4 posto, dok u negativnom scenariju koji pretpostavlja produženu krizu i trajne gubitke ekonomskog potencijala rast bi mogao iznositi samo 2 posto.

Kreću li se sve zemlje u istom smjeru?

Na sljedećem grafikonu promatramo promjene u trendovima nezaposlenosti i inflacije u posljednjih mjesec dana.

Vidljivo je da je inflacija ubrzala u većini članica. Pritom je najveći rast zabilježen u, Estoniji, Luksemburgu i Hrvatskoj. Što se kretanja na tržištu rada tiče, u većini članica stopa nezaposlenosti je blago pala, dok je pad bio najizraženiji u Sloveniji i Nizozemskoj.

Hrvatska u odnosu na Eurozonu

Donji grafikon pokazuje poziciju Hrvatske u odnosu na svih 19 zemalja eurozone po pitanju inflacije i nezaposlenosti te, u skladu s time, kakva monetarna politika bi odgovarala pojedinoj zemlji, ali i eurozoni kao cjelini. Grafikon je interaktivan te se, koristeći legendu na dnu, može promatrati kako se ta pozicija mijenjala kroz posljednjih 9 godina u svakoj pojedinoj zemlji. Hrvatska (crveni balončić) i Eurozona (zeleni balončić) su istaknute zasebnim bojama radi vidljivosti. Za detaljnije objašnjenje grafikona pročitajte bijeli okvir na kraju teksta.

Nakon što je sredinom 2018. prešla u donji desni kvadrant, odnosno zonu niske nezaposlenosti i relativno visoke inflacije, eurozona je s usporavanjem inflacije krajem iste godine ponovno prešla vertikalnu os te se posljednje dvije godine nalazi u zoni niske nezaposlenosti i niske inflacije.

Vidljivo je da se Hrvatska nalazi u istoj zoni poslovnog ciklusa. Ova usklađenost je dobra vijest budući da eventualne promjene u monetarnoj politici ECB-a neće imati štetno procikličko djelovanje na naše gospodarstvo.

Činjenica da je većina članica Eurozone nalazi u sličnoj fazi poslovnog ciklusa, u zoni niske nezaposlenosti i niske inflacije svakako je dobra vijest i za ECB, budući da to smanjuje troškove promjene smjera monetarne politike Eurosustava, u smislu asimetričnog djelovanja na pojedine zemlje.

Prethodni grafikon pokazuje kako su se Hrvatska i 19 zemalja Eurozone kretali kroz različite faze poslovnih ciklusa unazad posljednjih sedam godina. Vidljivo je da je kretanje hrvatskog „balončića“ usklađenije s „balončićem“ Eurozone čak i više nego nekih već postojećih članica. 

Za ostale indikatore uvođenja eura za Hrvatsku kliknite ovdje...