Rasprave o uvođenju eura sve su učestalije u Hrvatskoj. Poznato je da je usklađenost poslovnih ciklusa važan neformalni kriterij ulaska zemlje u Eurozonu, jer su usklađeni poslovni ciklusi povezani s nižim troškovima zajedničke valute. Po tom pitanju Hrvatska dobro stoji, jer je usklađenost konstantno visoka. Hrvatski BDP i nezaposlenost su vrlo dobro usklađeni s prosjekom EU 28, jer se na grafikonu vidi da se Hrvatska od 2004. godine nalazi u gornjem desnom uglu gdje je usklađenost visoka. Tek je nekoliko kraćih „izleta“ u zonu neusklađenosti nezaposlenosti 2008. i 2010. godine, što se može pripisati razlikama u obilježjima recesije u Hrvatskoj i ostatku Europe. 

Promatrajući Europsku uniju u cjelini, na grafikonu se može primijetiti kako su poslovni ciklusi bili slabo usklađeni prije 2005., a nakon toga usklađenost raste. Prije izbijanja recesije 2009. godine, usklađenost je bila vrlo visoka u svim zemljama. Na grafikonu su 2007. godine sve točke u krajnjem gornjem desnom kutu. 

S izbijanjem dužničke krize u Eurozoni oko 2010. godine stvari se mijenjaju i vidljivo je kako Grčka značajno odstupa, dok se u zoni niske usklađenosti najduže zadržavaju Baltičke zemlje Estonija, Latvija i Litva, Rumunjska te Ujedinjeno Kraljevstvo. 

Na grafikonu je prikazana usklađenost ciklusa BDP-a i nezaposlenosti. Pitanje nezaposlenosti je već duže vrijeme prvorazredno pitanje u Hrvatskoj. Iako je gornji grafikon zanimljiv, potrebna je dublja analiza kako bi se odgovorilo na pitanje je li visoka usklađenost u Europskoj uniji rezultat pojačane mobilnosti radne snage. Poznato je da Europska unija prije imala vrlo nisku mobilnost radne snage. Međutim, ekonomske migracije postaju sve učestalije. Ekonomske migracije u pravilu odvode višak radne snage iz zemalja gdje je niska potražnja za radom ili postoji značajnija neusklađenost između ponude i potražnje rada (po pitanju vještina ili vrste i razine obrazovanja) u zemlje gdje je potražnja visoka i postoji manjak radne snage. O neusklađenostima na tržištu rada pisala je Ozana Nadoveza.

Ekonomske migracije bi tako bile dobre za cjelokupnu Europsku uniju, jer izravnavaju neusklađenosti na tržištu rada. S druge strane, migracije vuku brojne negativne posljedice za zemlje poput Hrvatske iz kojih radna snaga odlazi. 

Tomislav Globan je pisao o novom fenomenu na hrvatskom tržištu rada, gdje se javlja sve veća razlika između zaposlenosti i nezaposlenosti. Ubrzano smanjenje administrativne nezaposlenosti nije praćeno usporedivim povećanjem zaposlenosti. Taj se rezultat također može indirektno staviti u kontekst odljeva radne snage.