Na temelju novih podataka za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za lipanj 2020., istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi eurozona, kao i sve njene zemlje članice. To nam služi kako bismo ocijenili koliko blizu/daleko je Europska središnja banka od ispunjenja svojih ciljeva i potencijalne promjene smjera svoje monetarne politike.*

Kakva su aktualna kretanja?

Na donjem-lijevom grafikonu vidimo kretanje inflacije u eurozoni. Ona je u lipnju 2020. porasla za 0,2 postotna boda u odnosu na svibanj te je iznosila 0,3 posto. Usporavanje inflacije na godišnjoj razini u posljednja četiri mjeseca posljedica je pada cijena energije. U lipnju, cijene energije pale u 9,3 posto na godišnjoj razini, uslijed niskih cijena nafte. S druge strane, cijene hrane, alkohola i duhanskih proizvoda porasle su 3,2 postom a usluga 1,2 posto. Posljednjih godinu i pol dana inflacija je ispod ciljane razine ECB-a, što je vidljivo na našem grafikonu gdje se crvena linija trend-ciklusa vratila ispod horizontalne linije (1,9 posto). Prema prvoj procjeni za srpanj inflacija je blago ubrzala na 0,4 posto.

Što se nezaposlenosti tiče, ona je u lipnju 2020. na razini eurozone iznosila 7,8 posto prema desezoniranim podacima, 0,1 postotni bod više nego u svibnju, te se zadržala ispod svog dugoročnog prosjeka (označenog horizontalnom linijom na gornjem-desnom grafikonu). Istovremeno, nakon snažnog rasta nezaposlenosti u posljednja tri mjeseca, stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj blago je pala u lipnju na 8,8 posto (-0,1 pb). U odnosu na veljaču 2020., prije pandemije koronavirusa i mjera karantene, stopa nezaposlenosti porasla je 0,6 postotnih bodova na razini eurozone, dok je u Hrvatskoj porasla za 2,6 postotnih bodova.

Monetarna politika ECB-a

Na posljednjem sastanku u srpnju Europska središnja banka zadržala je kamatne stope i kvote otkupa obveznica nepromijenjenima. Kamatna stopa na glavne operacije refinanciranja zadržana je na 0 posto, a kamatna stopa na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke na -0,5 posto. Kroz Pandemic Emergency Purchase Programme (PEPP), ECB će alocirati 1350 milijardi eura. Program će trajati barem do lipnja 2021., odnosno otkup će se nastaviti sve dok ECB ne procjeni da je kriza uzrokovana koronavirusom gotova. Uz PEPP nastavlja se i stariji program otkupa obveznica APP s mjesečnim otkupom 20 milijardi eura i dodatnih 120 milijardi do kraja godine. Europska središnja banka namjerava refinancirati dospijeća iz PEPP programa barem do kraja 2022., a APP-a kroz duže vremensko razdoblje, odnosno i nakon što krene podizati kamatne stope.

Prema projekcijama iz lipnja ECB u osnovnom scenariju očekuje pad BDP-a na razini eurozone za 8,7 posto u 2020., te oporavak u 2021. (+5,7 posto) i 2022. (+3,3 posto). Za inflaciju očekuju da će usporiti na 0,3 posto ove godine, te da će se zadržati ispod ciljane razine u 2021. (0,8 posto) i 2022. (1,3 posto).

U optimističnom scenariju, koji pretpostavlja uspješno suzbijanje virusa i postupni povratak normalnoj aktivnosti, ekonomski pad u 2020. iznosio bi 5,9 posto, dok u negativnom scenariju u kojem dolazi do povratka velikog broja infekcija i ekstenzije mjera karantene, ECB predviđa pad BDP-a od 12,6 posto.

Kreću li se sve zemlje u istom smjeru?

Na sljedećem grafikonu promatramo promjene u trendovima nezaposlenosti i inflacije u posljednjih mjesec dana. 

Vidljivo je da je inflacija usporila u većini članica eurozone. Pritom je najveći pad zabilježen u Latviji, Grčkoj i Cipru. Što se kretanja na tržištu rada tiče, u većini je porasla nezaposlenost. Najveći trend rasta bilježe Finska i Belgija. 

Hrvatska u odnosu na Eurozonu

Donji grafikon pokazuje poziciju Hrvatske u odnosu na svih 19 zemalja eurozone po pitanju inflacije i nezaposlenosti te, u skladu s time, kakva monetarna politika bi odgovarala pojedinoj zemlji, ali i eurozoni kao cjelini. Grafikon je interaktivan te se, koristeći legendu na dnu, može promatrati kako se ta pozicija mijenjala kroz posljednjih 8 godina u svakoj pojedinoj zemlji. Hrvatska (crveni balončić) i Eurozona (zeleni balončić) su istaknute zasebnim bojama radi vidljivosti. Za detaljnije objašnjenje grafikona pročitajte bijeli okvir na kraju teksta.

Nakon što je sredinom 2018. prešla u donji desni kvadrant, odnosno zonu niske nezaposlenosti i relativno visoke inflacije, eurozona je s usporavanjem inflacije krajem iste godine ponovno prešla vertikalnu os te se posljednjih godinu i pol dana nalazi u zoni niske nezaposlenosti i niske inflacije.

Vidljivo je da se Hrvatska nalazi u istoj zoni poslovnog ciklusa. Ova usklađenost je dobra vijest budući da eventualne promjene u monetarnoj politici ECB-a neće imati štetno procikličko djelovanje na naše gospodarstvo. 

Činjenica da je većina članica Eurozone nalazi u sličnoj fazi poslovnog ciklusa, u zoni niske nezaposlenosti i niske inflacije svakako je dobra vijest i za ECB, budući da to smanjuje troškove promjene smjera monetarne politike Eurosustava, u smislu asimetričnog djelovanja na pojedine zemlje.

Prethodni grafikon pokazuje kako su se Hrvatska i 19 zemalja Eurozone kretali kroz različite faze poslovnih ciklusa unazad posljednjih sedam godina. Vidljivo je da je kretanje hrvatskog „balončića“ usklađenije s „balončićem“ Eurozone čak i više nego nekih već postojećih članica. 

Za ostale indikatore uvođenja eura za Hrvatsku kliknite ovdje...