Na temelju novih podataka za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za prosinac 2018., istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi Eurozona, kao i sve njene zemlje članice. To nam služi kako bismo ocijenili koliko blizu/daleko je Europska središnja banka od ispunjenja svojih ciljeva i potencijalne promjene smjera svoje monetarne politike.*

Kakva su aktualna kretanja?

Na donjem-lijevom grafikonu vidimo kretanje inflacije u Eurozoni. Ona je u prosincu 2018. iznosila 1,6 posto, što je 0,3 postotna boda manje u odnosu na studeni. S usporavanjem inflacije u prosincu inflacija se vratila ispod ciljane razine ECB-a, što je vidljivo na našem grafikonu gdje se crvena linija trend-ciklusa nakon sedam mjeseci vratila ispod horizontalne linije (1,9 posto). S obzirom na prvu procjenu inflacije za siječanj od Europske komisije, koja iznosi 1,4 posto, izgledno je da će linija trend-ciklusa inflacije nastaviti padati uslijed nižih cijena energenata prema temeljnoj stopi inflacije koja se zadržava na razini oko 1 posto.

Što se nezaposlenosti tiče, ona je u prosincu 2018. na razini Eurozone iznosila 7,9 posto, isto kao u studenom, te se zadržala ispod svog dugoročnog prosjeka (označenog horizontalnom linijom na gornjem-desnom grafikonu). Pritom je nezaposlenost u Hrvatskoj pala na novu rekordno nisku razinu od 7,7 posto, čime je već treći mjesec zaredom stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj niža u odnosu na prosjek Eurozone. Prema desezoniranim podacima, stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj bila je još niža te je iznosila 7,6 posto, dok je u Eurozoni iznosila 7,9 posto.

Kreću li se sve zemlje u istom smjeru?

Na sljedećem grafikonu promatramo promjene u trendovima nezaposlenosti i inflacije u posljednjih mjesec dana. 

Vidljivo je da su sve članice Eurozone izuzev Nizozemske bilježile trend usporavanja inflacije. Inflacija posebno brzo pada u Španjolskoj, Slovačkoj, Sloveniji i Francuskoj. Kretanja na tržištu rada pozitivna su u velikoj većini članica Eurozone, tj. stopa nezaposlenosti se smanjuje. Najsnažniji trend pada nezaposlenosti bilježi Finska, nakon koje slijede Luksemburg, Belgija i Hrvatska. No, postoji i skupina zemalja u kojima nezaposlenost ubrzava, među kojima se najviše ističe Malta, a nezaposlenost raste i u Latviji te Francuskoj.

Hrvatska u odnosu na Eurozonu

Donji grafikon pokazuje poziciju Hrvatske u odnosu na svih 19 zemalja Eurozone po pitanju inflacije i nezaposlenosti te, u skladu s time, kakva monetarna politika bi odgovarala pojedinoj zemlji, ali i Eurozoni kao cjelini. Grafikon je interaktivan te se, koristeći legendu na dnu, može promatrati kako se ta pozicija mijenjala kroz posljednjih 5 godina u svakoj pojedinoj zemlji. Hrvatska (crveni balončić) i Eurozona (zeleni balončić) su istaknute zasebnim bojama radi vidljivosti.  Za detaljnije objašnjenje grafikona pročitajte bijeli okvir na kraju teksta.

Nakon što je u srpnju 2018. prešla u donji desni kvadrant, odnosno zonu niske nezaposlenosti i relativno visoke inflacije, Eurozona je s usporavanjem inflacije u posljednja dva mjeseca prešla vertikalnu os i ponovno se vratila u donji lijevi kvadrant, odnosno zonu niske nezaposlenosti i relativno niske inflacije. Hrvatska je poput Eurozone u srpnju prešla u donji desni kvadrant, no zadržala se oko ciljane inflacije, a potom se uslijed usporavanja inflacije u rujnu vratila u zonu niske nezaposlenosti i niske inflacije. Bez obzira na blagi odmak u prethodnim mjesecima, Hrvatska se nalazi u istoj fazi poslovnog ciklusa kao i Eurozona. Stoga budući očekivani rast kamatnjaka u Eurozoni, odnosno početak restriktivnije monetarne politike ECB-a, neće imati štetno procikličko djelovanje na naše gospodarstvo. 

Činjenica da je većina članica Eurozone nalazi u sličnoj fazi poslovnog ciklusa, u zoni niske nezaposlenosti i blizu vertikalne osi, odnosno blizu ciljane razine inflacije svakako je dobra vijest i za ECB, budući da to smanjuje troškove promjene smjera monetarne politike Eurosustava, u smislu asimetričnog djelovanja na pojedine zemlje.

Nisu sve zemlje u istom položaju

Restriktivnija monetarna politika mogla bi biti preuranjena za neke članice poput Italije, Grčke i Cipra koje se i dalje bore s iznadprosječno visokom nezaposlenošću, dok im je inflacija i dalje ispod ciljane. Te se zemlje nalaze u gornjem-lijevom kvadrantu, potpuno suprotnom od onoga u kojemu je većina zemalja Eurozone. Eventualno dizanje kamatnih stopa moglo bi dodatno pogoršati ionako relativno lošu situaciju na tržištu rada te istovremeno negativno utjecati na javne financije, s obzirom na visoke razine javnog duga u BDP-u. 

Za ostale indikatore uvođenja eura za Hrvatsku kliknite ovdje...