Eurostat je objavio podatke o razvijenosti regija u zemljama Europske unije. Podaci su za 2016. godinu, a razvijenost NUTS2 regija je mjerena BDP-om per capita korigiranom za kupovnu snagu (PPS). Najrazvijenija regija u Europskoj uniji je Inner London - West gdje je BDP per capita na razini od čak 611% prosječne razvijenosti u EU28, što je porast od čak 31 postotni bod u odnosu na godinu ranije. 

Osim što uključuje elitne kvartove poput Mayfair ili Kensington and Chelsea, ovaj dio Londona je globalno središte financijskog i komercijalnog svijeta, što objašnjava ovakve brojke. Bit će vrlo zanimljivo u budućnosti pratiti kako će se Brexit, i posljedično premještanje sjedišta nekih kompanija iz Londona na kontinent, odraziti na ovu statistiku. 

Zanimljivo je da je BDP per capita u zapadnom dijelu unutrašnjeg Londona čak 3,5 puta veći od onoga u istočnom dijelu. Naime, regija Inner London - East zabilježila je BDP per capita na razini od "samo" 167% prosjeka EU28, te se nalazi tek na 11. mjestu razvijenosti regija u EU.

Druga najbogatija "regija" u EU je Luxembourg s 257% razvijenosti prosjeka EU28, no zapravo nije riječ o regiji, već o cijeloj zemlji, budući da Luksemburg nije dovoljno velik da bi se podijelio na više regija (jednako kao i Malta, Cipar te tri baltičke zemlje). Među najbogatijim regijama u Uniji su još i Southern and Eastern (Irska) s 217% te Bruxelles (Belgija) i Hamburg (Njemačka) s po 200% prosječne razvijenosti u EU28.

Treba napomenuti da su među najrazvijenijim regijama Europske unije i dvije regije (točnije, grada) iz zemalja tzv. Nove Europe. Bratislavský kraj (Slovačka) je šesta najbogatija regija u EU sa 184%, dok je Prag (Češka) sa 182% prosječne razvijenosti u EU28 sedma najbogatija. Bratislava i Prag tako su po kupovnoj snazi bogatiji od Bavarske, francuske regije Ile de France u kojoj se nalazi Pariz, Stockholma, istočnog Londona, Stuttgarta, Beča, Salzburga, itd.

S druge strane spektra, regija Severozapaden  u Bugarskoj najslabije je razvijena te se nalazi tek na 29% prosjeka EU28. Zanemarimo li francuski prekomorski departman Mayotte koji se nalazi u blizini Madagaskara, i sljedeće dvije najsiromašnije regije u EU su iz bugarske - Severen tsentralen i Yuzhen tsentralen, obje na tek 34% prosječne razvijenosti u EU28.

Što se tiče nejednakosti u razvijenosti regija unutar zemalja, najveće razlike između najbogatijih i najsiromašnijih regija su zabilježene u Ujedinjenom Kraljevstvu (slika dolje). To i ne čudi, budući da je Inner London - West uvjerljivo najveći outlier u cijeloj EU. Zanemarimo li Inner London - West, razlika između najbogatije i najsiromašnije regije u UK postaje manja nego ona zabilježena u Irskoj, Slovačkoj, Češkoj, Belgiji ili Njemačkoj. 

Treba napomenuti da su u Francuskoj stvarne razlike između najbogatije i najsiromašnije regije puno manje nego što to donji grafikon otkriva, zbog već spomenutih francuskih prekomorskih departmana koji su znatno siromašniji od francuskih regija na europskom kontinentu.

Hrvatska je službeno podijeljena na dvije NUTS2 regije - Jadransku i Kontinentalnu Hrvatsku. U Kontinentalnoj se ostvaruje čak 68% ukupne nacionalne ekonomske aktivnosti, budući da se u njoj nalazi Grad Zagreb. No, gledano po glavi stanovnika, BDP per capita korigiran za kupovnu snagu u Kontinentalnoj Hrvatskoj tek je neznatno veći od onoga u Jadranskoj. Kontinentalna se nalazi na 61% prosjeka razvijenosti Europske unije, a Jadranska na 57%. Hrvatska tako ima najsiromašniju regiju u kojoj se nalazi glavni grad od svih zemalja EU-a. Također, ako se uspoređuju samo najbogatije regije iz svake zemlje, Hrvatska najbogatija regija je najslabije razvijena od svih 28 u Uniji. 

Prvenstveno je to posljedica odustajanja od prvotne ideje o podjeli Hrvatske na tri regije u kojoj bi ona u kojoj se nalazio Grad Zagreb (tzv. Sjeverozapadna Hrvatska) značajno odskakala po razvijenosti od preostale dvije. Uključivanjem Zagreba u istu regiju s nekima od najslabije razvijenih županija - poput Sisačko-moslavačke ili Vukovarsko-srijemske - smanjila se statistička razvijenost regije Kontinentalna Hrvatska. Time se i omogućio pristup većim sredstvima iz Kohezijskog fonda Europske unije Gradu Zagrebu i ostalim županijama sjeverozapadne Hrvatske koje su prvotno trebale biti u zasebnoj, trećoj regiji.