Na temelju novih podataka za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za veljlaču 2022., istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi eurozona, kao i sve njene zemlje članice. To nam služi kako bismo ocijenili koliko blizu/daleko je Europska središnja banka od ispunjenja svojih ciljeva i potencijalne promjene smjera svoje monetarne politike.*

Kakva su aktualna kretanja?

Na donjem-lijevom grafikonu vidimo kretanje inflacije u eurozoni. Ona je u veljači 2022. ubrzala za 0,8 postotnih bodova u odnosu na siječanj te je iznosila 5,9 posto, što je nova najviša razina inflacije zabilježena od uspostave eurozone. Na godišnjoj razini cijene hrane, alkohola i duhanskih proizvoda porasle su 4,2 posto, usluga 2,5 posto, dok su cijene energije porasle 32 posto. Time je inflacija osmi mjesec zaredom iznad razine od 2 posto, koju prema novoj strategiji ECB cilja u srednjem roku. Prema prvoj procjeni za ožujak 2022., stopa inflacije je dodatno ubrzala na novu rekordno visoku razinu od 7,5 posto godišnje.

Što se nezaposlenosti tiče, ona je u veljači 2022. na razini eurozone iznosila 6,8 posto prema desezoniranim podacima, 0,1 postotni bod manje nego u siječnju, te se zadržala ispod svog dugoročnog prosjeka (označenog horizontalnom linijom na gornjem-desnom grafikonu). Istovremeno, desezonirana stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj pala je za 0,1 postotni bod te je iznosila 6,6 posto. U odnosu na veljaču 2020., prije pandemije koronavirusa i mjera karantene, stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj viša za 0,6 postotnih bodova, dok je u eurozoni niža za 0,6 postotnih bodova.

Monetarna politika ECB-a

Na jučerašnjem sastanku Europske središnje banke nije bilo promjena u monetarnoj politici. Kroz APP program otkupit će se 40 milijardi eura obveznica u travnju, 30 milijardi u svibnju, a u lipnju 20 milijardi eura. Upravno vijeće smatra da novi ekonomski podaci sugeriraju da će u trećem kvartalu biti zaustavljen program.

Upravno vijeće potvrdilo je da će dospijeća iz Pandemic Emergency Purchase Programme (PEPP), koji je ukinut u ožujku biti refinancirana barem do kraja 2024. godine.

Kamatna stopa na glavne operacije refinanciranja zadržana je na 0 posto, a kamatna stopa na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke na -0,5 posto. Potencijalne promjene ključnih kamatnih stopa uslijedit će tek nakon što se prekine otkup kroz APP program.

Prema projekcijama iz ožujka rast BDP-a na razini eurozone u 2022. iznosit će 3,7 posto, a u 2023. godini 2,8 posto. Inflacija bi prema projekcijama trebala ove godine ubrzati na 5,1 posto godišnje, dok za 2023. godinu ECB očekuje inflaciju od 2,1 posto.

S obzirom na visoku neizvjesnost vezanu uz sukob u Ukrajini, ECB je postavio dva pesimističnija scenarija. Prema prvom, ako se nametnu još strože sankcije Rusiji, koje bi ometale globalne lance vrijednosti, dovele do snažnijeg rasta cijena energenata, financijskih poremećaja i rasta neizvjesnosti, rast u 2022. iznosio bi samo 2,5 posto godišnje, a inflacija bi mogla dosegnuti 5,9 posto.

U drugom scenariju, koji predviđa još snažnije poremećaje na tržištima, snažnije smanjenje ponude energenata i snažniji rast cijena, rast bi u 2022. godini mogao iznositi 2,3 posto godišnje, a inflacija 7,1 posto godišnje.

Kreću li se sve zemlje u istom smjeru?

Na sljedećem grafikonu promatramo promjene u trendovima nezaposlenosti i inflacije u posljednjih mjesec dana.

Vidljivo je da inflacija ubrzava u većini članica. Pritom je najveći rast trenda inflacije zabilježen u Litvi i Estoniji. Što se kretanja na tržištu rada tiče, u većini članica stopa nezaposlenosti pada. Pad je najizraženiji u Austriji i Luksemburgu. 

Hrvatska u odnosu na Eurozonu

Donji grafikon pokazuje poziciju Hrvatske u odnosu na svih 19 zemalja eurozone po pitanju inflacije i nezaposlenosti te, u skladu s time, kakva monetarna politika bi odgovarala pojedinoj zemlji, ali i eurozoni kao cjelini. Grafikon je interaktivan te se, koristeći legendu na dnu, može promatrati kako se ta pozicija mijenjala kroz posljednjih 10 godina u svakoj pojedinoj zemlji. Hrvatska (crveni balončić) i Eurozona (zeleni balončić) su istaknute zasebnim bojama radi vidljivosti. Za detaljnije objašnjenje grafikona pročitajte bijeli okvir na kraju teksta.

Nakon što je sredinom 2018. prešla u donji desni kvadrant, odnosno zonu niske nezaposlenosti i relativno visoke inflacije, eurozona je s usporavanjem inflacije krajem iste godine ponovno prešla vertikalnu os te se dvije i pol godine nalazila u zoni niske nezaposlenosti i niske inflacije. Ipak s ubrzanjem inflacije u posljednjih godinu dana eurozona je prešla vertikalnu granici te se vratila u donji desni kvadrant. Hrvatska je u svibnju 2021. također prešla vertikalnu granicu te se nalazi u zoni niske nezaposlenosti i visoke inflacije.

Sve članice eurozone nalaze se u istoj fazi poslovnog ciklusa, u zoni niske nezaposlenosti i visoke inflacije, što je dobra vijest i za ECB, budući da to smanjuje troškove promjene smjera monetarne politike Eurosustava, u smislu asimetričnog djelovanja na pojedine zemlje.

Prethodni grafikon pokazuje kako su se Hrvatska i 19 zemalja Eurozone kretali kroz različite faze poslovnih ciklusa unazad posljednjih sedam godina. Vidljivo je da je kretanje hrvatskog „balončića“ usklađenije s „balončićem“ Eurozone čak i više nego nekih već postojećih članica. 

Za ostale indikatore uvođenja eura za Hrvatsku kliknite ovdje...