Prema najnovijem MacroHubovom Semaforu poslovnog ciklusa, temeljenom na podacima za prosinac 2017., hrvatsko se gospodarstvo nalazi u procesu prelaska iz faze ekspanzije u fazu usporavanja. To znači da je vrhunac ekonomskog rasta vrlo vjerojatno iza nas te da u narednom periodu možemo očekivati rast ekonomske aktivnosti po nižim stopama nego proteklih godina.

Gospodarstvo je dinamičan sustav u kojem ne prolaze svi sektori istovremeno kroz iste faze poslovnog ciklusa. Neke varijable ranije najavljuju zaokret u dinamici ekonomske aktivnosti, dok se kod nekih promjene očituju tek s određenim vremenskim odmakom. Tako naš Semafor poslovnog ciklusa pokazuje da su promet u maloprodaji, kao najbolji indikator osobne potrošnje, te industrijska proizvodnja već osjetno zagazili u fazu usporavanja, što znači da i dalje rastu, ali kontinuirano sve sporije i sporije. Pogotovo se to odnosi na industrijsku proizvodnju čiji trend rasta je u silaznoj putanji već više od godinu dana te se opasno približio padu ispod svog dugoročnog prosjeka.

Izvoz roba dobra je aproksimacija inozemne potražnje za hrvatskim proizvodima i ekonomskih kretanja u nama najvažnijim trgovinskim partnerima. S druge strane, uvoz roba prilično vjerno aproksimira trenutnu razinu potrošnje našeg stanovništva i ostalih domaćih sektora. Obje varijable su oko vrhunca, ali također pokazuju tendenciju blagog usporavanja rasta. 

Tržište rada uobičajeno nešto kaska za promjenama u proizvodnji i potrošnji te se trend u stopama rasta zaposlenosti i smanjenju stope nezaposlenosti nalazi oko svog vrhunca, a vrlo blizu tome je i optimizam među potrošačima.

Zanimljivo je vidjeti kako bruto plaće, baš kao što ekonomska teorija sugerira, s vremenskim odmakom reagiraju na pozitivna kretanja na tržištu rada. Niska nezaposlenost (za hrvatske prilike) i ubrzanje zaposlenosti pogurale su plaće prema gore te se one i dalje nalaze u snažnoj ekspanziji, uz stope rasta osjetno iznad prosjeka te uz trend ubrzavanja.

Iako inflacija nije klasična ciklička varijabla jer se zna kretati u suprotnom smjeru od aktualnog poslovnog ciklusa, zanimljivo je promotriti i njeno kretanje. Na Semaforu je vidljivo da trenutno, baš kao po udžbeniku iz makroekonomije, cijene prate kretanje plaća. To se događa s laganim vremenskim odmakom koji u prosjeku iznosi oko godine dana pa se inflacija krajem 2017. nalazila tek blago iznad svog dugogodišnjeg prosjeka, uz tendenciju ubrzanja.

Zaključno, iako Hrvatska i dalje bilježi pozitivne stope rasta BDP-a, sve upućuje na to da je vrhunac ekonomskog rasta iza nas. Prema našem interaktivnom grafičkom prikazu, vrhunac je dosegnut sredinom 2016. godine, upravo u vrijeme najveće političke krize i tehničke vlade premijera u odlasku. S političkom stabilnošću došlo je i do usporavanja pojedinih dijelova gospodarstva. Hrvatska će se u doglednom periodu izgledno pomalo vraćati prema svojoj prirodnoj stopi rasta koju je Europska komisija procijenila na nešto iznad 1 posto. Pojednostavljeno rečeno, prirodna stopa rasta je ona kojoj hrvatsko gospodarstvo teži dugoročno i koja ne ovisi o kratkoročnim potezima monetarne ili fiskalne politike niti uvjetima u okruženju, već ovisi o strukturi domaćeg gospodarstva - kvaliteti institucija, fleksibilnosti tržišta rada, efikasnosti zakonodavstva, otvorenosti ka tržišnoj utakmici i slično. Povećati prirodnu stopu rasta nije moguće bez reformi u ovim „bolnim“ točkama hrvatskog gospodarstva, a te su promjene javnosti poznate i kao - strukturne reforme.

Što je Semafor poslovnog ciklusa?

Semafor poslovnog ciklusa na jednostavan i vizualno atraktivan način pokazuje kretanje različitih indikatora hrvatskog gospodarstva kroz faze poslovnog ciklusa. Cikličnim kretanjem u smjeru obrnutom od kazaljke na satu, Semafor nam govori nalaze li se pojedini indikatori hrvatskog gospodarstva u fazi ekspanzije, usporavanja, recesije ili oporavka.

Iako u inozemstvu uobičajene, u Hrvatskoj do sada nisu postojale ovakve cikličke vizualizacije poslovnog ciklusa. Analize kretanja hrvatskog gospodarstva do sada su se svodile na prikaz vremenskih serija pojedinih pokazatelja ekonomskih kretanja, poput stopa rasta BDP-a, stope nezaposlenosti, anketa o pouzdanju potrošača i sl. Navedeni pokazatelji obilježeni su velikom kolebljivošću u kratkom roku te rast nekog od pokazatelja ne mora značiti zaokret u ciklusu hrvatskog gospodarstva, već biti samo kratkoročna promjena koja iščezava već nakon mjesec ili dva. Također, iz ovih pokazatelja običnom promatraču nije odmah na prvi pogled jasno u kojoj od četiri standardne faze poslovnog ciklusa se određeni pokazatelj nalazi, gdje su bile točke preokreta iz jedne faze u drugu, u kakvom je odnosu trenutna situacija s dugogodišnjim prosjekom hrvatskog gospodarstva te da li dinamika promjena ubrzava ili usporava.

Ovdje predstavljeni Semafor poslovnog ciklusa na jednostavan i lako razumljiv način opisuje položaj i dinamiku kretanja pojedinih sektora hrvatskog gospodarstva kroz četiri faze poslovnog ciklusa iz mjeseca u mjesec. S obzirom da se semafori temelje na indikatorima visoke frekvencije objave, pokazatelji poslovnog ciklusa bit će ažurirani na mjesečnoj bazi i to znatno ranije od objava službenih podataka o kretanju BDP-a. 

Pojašnjenje faza poslovnog ciklusa

• EKSPANZIJA - stope rasta varijabli su iznad dugoročnog prosjeka i ubrzavaju

• USPORAVANJE - stope rasta su iznad dugoročnog prosjeka, ali usporavaju

• RECESIJA - stope rasta su ispod dugoročnog prosjeka i usporavaju

• OPORAVAK - stope rasta su ispod dugoročnog prosjeka, ali ubrzavaju

Vrhunci poslovnog ciklusa nalaze na gornjem središnjem dijelu grafikona (okomita os koja razdvaja fazu ekspanzije od faze usporavanja), dok se dna poslovnog ciklusa nalaze na donjem središnjem dijelu grafikona (okomita os koja razdvaja fazu recesije od faze oporavka). Središnja vodoravna os predstavlja prosječne vrijednosti indikatora u analiziranom razdoblju.