Na temelju novih podataka za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za rujan 2021., istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi eurozona, kao i sve njene zemlje članice. To nam služi kako bismo ocijenili koliko blizu/daleko je Europska središnja banka od ispunjenja svojih ciljeva i potencijalne promjene smjera svoje monetarne politike.*

Kakva su aktualna kretanja?

Na donjem-lijevom grafikonu vidimo kretanje inflacije u eurozoni. Ona je u rujnu 2021. ubrzala za 0,4 postotna boda u odnosu na kolovoz te je iznosila 3,4 posto. Na godišnjoj razini cijene hrane, alkohola i duhanskih proizvoda porasle su 2 posto, usluga 1,7 posto, dok su cijene energije porasle 17,6 posto. Time je inflacija treći mjesec zaredom iznad razine od 2 posto, koju prema novoj strategiji ECB cilja u srednjem roku. Prema prvoj procjeni za listopad, stopa inflacije je dodatno ubrzala na 4,1 posto godišnje. Tako visoka inflacija nije zabilježena od srpnja 2008. Stopa inflacije od 4,1 posto najviša razina inflacije zabilježena od uspostave eurozone.

Što se nezaposlenosti tiče, ona je u rujnu 2021. na razini eurozone iznosila 7,4 posto prema desezoniranim podacima, 0,1 postotni bod manje nego u kolovozu, te se zadržala ispod svog dugoročnog prosjeka (označenog horizontalnom linijom na gornjem-desnom grafikonu). Istovremeno, desezonirana stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj pala je za 0,3 postotna boda te je iznosila 7,3 posto. U odnosu na veljaču 2020., prije pandemije koronavirusa i mjera karantene, stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj viša za 1,4 postotnih bodova, dok je u eurozoni na istoj razini.

Monetarna politika ECB-a

Na posljednjem sastanku Europske središnje banke u listopadu nije bilo značajnih promjena u monetarnoj politici, odnosno kamatne stope i kvote otkupa obveznica ostale su nepromijenjene.

Kamatna stopa na glavne operacije refinanciranja zadržana je na 0 posto, a kamatna stopa na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke na -0,5 posto.

U skladu s novom strategijom ciljanja simetrične inflacije od 2 posto u srednjem roku, kamatne stope ostat će na sadašnjim niskim razinama sve dok projekcije inflacije u ne budu iznad 2 posto u cijelom prognoziranom roku i nakon njega te dok inflacija ne bude dovoljno jaka da se može očekivati stabilizacija na oko 2 posto u srednjem roku. Drugim riječima ECB je spreman tolerirati privremenu inflaciju iznad 2 posto, a kamatne stope ostat će nepromijenjene još duže vremena.

ECB nastavlja s programom Pandemic Emergency Purchase Programme (PEPP), s planiranim otkupom 1850 milijardi eura. Program će trajati barem do ožujka 2022., odnosno otkup će se nastaviti sve dok ECB ne procjeni da je kriza uzrokovana koronavirusom gotova. Nastavlja se i APP s mjesečnim otkupom 20 milijardi eura. Europska središnja banka namjerava refinancirati dospijeća iz PEPP programa barem do kraja 2023., a APP-a kroz duže vremensko razdoblje, odnosno i nakon što krene podizati kamatne stope.

ECB je na sastanku u rujnu revidirao očekivanu stopu rasta BDP-a i inflacije za 2021. na više. Prema novim projekcijama iz ECB-a očekuje se rast BDP-a od 5 posto te rast cijena od 2,2 posto. Prema projekcijama iz lipnja očekivao se rast BDP-a 4,6 posto, a cijena 1,9 posto.

U 2022. ekonomski rast bi trebao blago usporiti na 4,6 posto godišnje, a inflacija na 1,7 posto godišnje.

Prema osnovnom scenariju, ECB očekuje snažan oporavak u drugoj polovici 2021. te dostizanje pretkrizne razine BDP-a do kraja godine. Pretpostavke u osnovnom scenariju su ubrzana relaksacija mjera ograničavanja širenja koronavirusa, postupno smanjenje uskih grla u ponudi početkom 2022., smanjenje neizvjesnosti, rast pouzdanja potrošača, značajna podrška fiskalne politike te nastavak povoljnih uvjeta financiranja i globalnog oporavka.

U optimističnom scenariju, prema kojemu će pandemija biti uspješno suzbijena do kraja 2021., rast BDP-a u ovoj i sljedećoj godini trebao bi iznositi 5,8 posto, odnosno 5,7 posto, dok u negativnom scenariju koji pretpostavlja produženu krizu do sredine 2023 i trajne gubitke ekonomskog potencijala rast bi mogao iznositi samo 4,1 posto u 2021. i 2,2 posto u 2022.

Kreću li se sve zemlje u istom smjeru?

Na sljedećem grafikonu promatramo promjene u trendovima nezaposlenosti i inflacije u posljednjih mjesec dana.

Vidljivo je da je inflacija ubrzala u svim članicama. Pritom je najveći rast zabilježen u Litvi, Latviji i Estoniji. Što se kretanja na tržištu rada tiče, u svim članicama osim Slovenije stopa nezaposlenosti pada. Pad je najizraženiji u Austriji i Francuskoj.

Hrvatska u odnosu na Eurozonu

Donji grafikon pokazuje poziciju Hrvatske u odnosu na svih 19 zemalja eurozone po pitanju inflacije i nezaposlenosti te, u skladu s time, kakva monetarna politika bi odgovarala pojedinoj zemlji, ali i eurozoni kao cjelini. Grafikon je interaktivan te se, koristeći legendu na dnu, može promatrati kako se ta pozicija mijenjala kroz posljednjih 9 godina u svakoj pojedinoj zemlji. Hrvatska (crveni balončić) i Eurozona (zeleni balončić) su istaknute zasebnim bojama radi vidljivosti. Za detaljnije objašnjenje grafikona pročitajte bijeli okvir na kraju teksta.

Nakon što je sredinom 2018. prešla u donji desni kvadrant, odnosno zonu niske nezaposlenosti i relativno visoke inflacije, eurozona je s usporavanjem inflacije krajem iste godine ponovno prešla vertikalnu os te se prethodne dvije i pol godine nalazila u zoni niske nezaposlenosti i niske inflacije. Ipak s ubrzanjem inflacije u posljednjih sedam mjeseci eurozona je prešla vertikalnu granici te se vratila u donji desni kvadrant. Hrvatska je u svibnju također prešla vertikalnu granicu te se nalazi u zoni niske nezaposlenosti i visoke inflacije.

Većina članica eurozone nalazi se u sličnoj fazi poslovnog ciklusa, u zoni niske nezaposlenosti i visoke inflacije, što je dobra vijest i za ECB, budući da to smanjuje troškove promjene smjera monetarne politike Eurosustava, u smislu asimetričnog djelovanja na pojedine zemlje.

Prethodni grafikon pokazuje kako su se Hrvatska i 19 zemalja Eurozone kretali kroz različite faze poslovnih ciklusa unazad posljednjih sedam godina. Vidljivo je da je kretanje hrvatskog „balončića“ usklađenije s „balončićem“ Eurozone čak i više nego nekih već postojećih članica. 

Za ostale indikatore uvođenja eura za Hrvatsku kliknite ovdje...