Na temelju novih podataka za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za siječanj 2020., istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi Eurozona, kao i sve njene zemlje članice. To nam služi kako bismo ocijenili koliko blizu/daleko je Europska središnja banka od ispunjenja svojih ciljeva i potencijalne promjene smjera svoje monetarne politike.*

Kakva su aktualna kretanja?

Na donjem-lijevom grafikonu vidimo kretanje inflacije u Eurozoni. Ona je u siječnju 2020. ubrzala za 0,1 postotni bod u odnosu na prosinac te je iznosila 1,4 posto. Na godišnjoj razini, cijene hrane, alkohola i duhanskih proizvoda porasle su 2,1 posto, usluga 1,5 posto, a cijena energije 1,9 posto. Temeljna stopa inflacije u siječnju iznosila je 1,1 posto. Posljednjih godinu dana inflacija je ispod ciljane razine ECB-a, što je vidljivo na našem grafikonu gdje se crvena linija trend-ciklusa vratila ispod horizontalne linije (1,9 posto). Prema prvoj procjeni za veljaču inflacija je usporila na 1,2 posto, te se i dalje nalazi daleko od ciljane razine.

Što se nezaposlenosti tiče, ona je u siječnju 2020. na razini Eurozone iznosila 7,4 posto prema desezoniranim podacima, isto kao u prosincu, te se zadržala ispod svog dugoročnog prosjeka (označenog horizontalnom linijom na gornjem-desnom grafikonu). Istovremeno, stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj smanjila se za 0,1 postotni bod na novu rekordno nisku razinu od 6,1 posto. Time je stopa nezaposlenosti već godinu dana niža u Hrvatskoj u odnosu na prosjek Eurozone te je prvi put niža od stope nezaposlenosti na razini EU (EU28 – 6,2 posto, EU27 – 6,6 posto).

Promjene u monetarnoj politici

Nakon što je početkom tjedna Fed spustio ciljani raspon kamatne stope za 50 baznih bodova na 1 - 1,25 posto potaknut rizicima koje koronavirus predstavlja za ekonomsku aktivnost, fokus tržišta bit će na sastanku ECB-a sljedeći tjedan. ECB nema prostora za veće snižavanje kamatnih stopa poput Fed-a, s obzirom na to da je kamatna stopa na glavne operacije refinanciranja 0 posto, a kamatna stopa na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke -0,5 posto. Na sastanku se očekuju i nove projekcije ekonomskog rasta i inflacije. Prema zadnjim projekcijama iz prosinca, za inflaciju (HIPC) u ECB-u očekuju da će se zadržati ispod ciljane razine, to jest da će godišnje stope rasta iznositi 1,1% u 2020. i 1,4% u 2021 i 1,6% u 2022. Istovremeno, očekuje se rast realnog BDP-a od 1,1% u 2020. i 1,4% u 2021. i 2022. godini.

Kreću li se sve zemlje u istom smjeru?

Na sljedećem grafikonu promatramo promjene u trendovima nezaposlenosti i inflacije u posljednjih mjesec dana. 

Vidljivo je da inflacija u većini članica blago ubrzava. Inflacija je najviše ubrzala u Belgiji, Hrvatskoj i Austriji, dok je s druge strane usporila u Nizozemskoj i Estoniji. Što se kretanja na tržištu rada tiče, najveći trend pada nezaposlenosti bilježe Nizozemska, Finska i Cipar, dok najizraženiji rast nezaposlenosti bilježe Luksemburg i Portugal.

Hrvatska u odnosu na Eurozonu

Donji grafikon pokazuje poziciju Hrvatske u odnosu na svih 19 zemalja Eurozone po pitanju inflacije i nezaposlenosti te, u skladu s time, kakva monetarna politika bi odgovarala pojedinoj zemlji, ali i Eurozoni kao cjelini. Grafikon je interaktivan te se, koristeći legendu na dnu, može promatrati kako se ta pozicija mijenjala kroz posljednjih 7 godina u svakoj pojedinoj zemlji. Hrvatska (crveni balončić) i Eurozona (zeleni balončić) su istaknute zasebnim bojama radi vidljivosti. Za detaljnije objašnjenje grafikona pročitajte bijeli okvir na kraju teksta.

Nakon što je sredinom 2018. prešla u donji desni kvadrant, odnosno zonu niske nezaposlenosti i relativno visoke inflacije, Eurozona je s usporavanjem inflacije krajem iste godine ponovno prešla vertikalnu os te se posljednjih godinu dana nalazi u zoni niske nezaposlenosti i niske inflacije

Vidljivo je da se Hrvatska nalazi u istoj zoni poslovnog ciklusa. Ova usklađenost je dobra vijest budući da eventualne promjene u monetarnoj politici ECB-a neće imati štetno procikličko djelovanje na naše gospodarstvo. 

Činjenica da je većina članica Eurozone nalazi u sličnoj fazi poslovnog ciklusa, u zoni niske nezaposlenosti i niske inflacije svakako je dobra vijest i za ECB, budući da to smanjuje troškove promjene smjera monetarne politike Eurosustava, u smislu asimetričnog djelovanja na pojedine zemlje.

Prethodni grafikon pokazuje kako su se Hrvatska i 19 zemalja Eurozone kretali kroz različite faze poslovnih ciklusa unazad posljednjih sedam godina. Vidljivo je da je kretanje hrvatskog „balončića“ usklađenije s „balončićem“ Eurozone čak i više nego nekih već postojećih članica. 

Za ostale indikatore uvođenja eura za Hrvatsku kliknite ovdje...