Eurostat je objavio podatke za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za siječanj 2018., stoga istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi Eurozona kao i sve njene zemlje članice. To nam služi kako bismo ocijenili koliko blizu/daleko je Europska središnja banka od ispunjenja svojih ciljeva i potencijalne promjene smjera svoje monetarne politike.*

Inflacija predstavlja najvažniju ciljanu varijablu ECB-a, budući da je stabilnost cijena, definirana kao srednjoročna inflacija nešto ispod 2 posto, glavni cilj monetarne politike Eurosustava. Ne dovodeći u pitanje stabilnost cijena, monetarna politika ima i druge zadatke, među kojima je najvažniji djelovati kontraciklički na gospodarstvo Eurozone - poticati gospodarski rast kada se on nalazi ispod očekivanih (prirodnih) razina, a zauzdati ga ako raste brže od očekivanja i prijeti opasnošću da se prelije u visoku inflaciju. Budući da podatke za BDP nemamo na mjesečnoj razini, stanje poslovnog ciklusa promatramo kroz kretanje stope nezaposlenosti. 

Donji grafikoni pokazuju kretanje inflacije i nezaposlenosti u Eurozoni. Vidljivo je da je u siječnju 2018. inflacija iznosila 1,3 posto, što je i dalje ispod ciljane razine od 1,9 posto (označene horizontalnom linijom na grafikonu). Također, kratkoročan trend je silaznog nagiba, što znači da se inflacija dodatno udaljava od ciljane vrijednosti. 

Što se nezaposlenosti tiče, ona je u siječnju 2018. na razini Eurozone iznosila 8,6 posto, te se tako još više spustila ispod svog dugoročnog prosjeka (označenog horizontalnom linijom na grafikonu).

Sve dok je inflacija ispod ciljane, za očekivati je da ECB neće mijenjati smjer svoje monetarne politike, odnosno podizati kamatne stope. No, činjenica da je nezaposlenost osjetno ispod svojeg dugoročnog prosjeka (tzv. prirodne razine) nam govori da jednom kada inflacija dosegne ciljanu razinu, ECB neće previše oklijevati s dizanjem kamatnih stopa, budući da je ekonomski rast u Eurozoni robustan, a tržište rada u snažnoj ekspanziji.

Također, promatramo i kreće li se hrvatsko gospodarstvo i dalje u istom smjeru kao i zemlje Eurozone. To je važno zato što se smjer monetarne politike (rast ili pad kamatnih stopa) Eurosustava određuje dominantno na temelju agregiranih pokazatelja za cijelu Eurozonu, a ne pojedinačnih zemalja članica. Ukoliko ekonomska aktivnost u Eurozoni ubrzava, a inflacija je iznad ciljane, Eurosustav će provoditi restriktivnu monetarnu politiku i podizati kamatne stope. Ako se Hrvatska istovremeno nalazi u suprotnoj fazi poslovnog ciklusa i suočena je s recesijom i inflacijom ispod ciljane, takav potez Eurosustava dodatno bi pogoršao ionako lošu situaciju jer bi još više usporio ekonomsku aktivnost, podigao nezaposlenost i potencijalno gurnuo zemlju u deflaciju. 

Donji grafikon pokazuje poziciju Hrvatske u odnosu na svih 19 zemalja Eurozone po pitanju inflacije i nezaposlenosti te, u skladu s time, kakva monetarna politika bi odgovarala pojedinoj zemlji, ali i Eurozoni kao cjelini. Grafikon je interaktivan te se, koristeći legendu na dnu, može promatrati kako se ta pozicija mijenjala kroz posljednjih 5 godina u svakoj pojedinoj zemlji. Hrvatska (crveni balončić) i Eurozona (ljubičasti balončić) su istaknute zasebnim bojama radi vidljivosti.  Za detaljnije objašnjenje grafikona pročitajte bijeli okvir na kraju teksta.

Vidljivo je da se Eurozona nalazi u donjem-lijevom kvadrantu, a u njemu se nalazi i Hrvatska. Riječ je o zoni niske nezaposlenosti i niske inflacije, što je dobra pozicija jer koju god politiku ECB odabere, opasnost od štetnog procikličkog djelovanja je mala. Upravo u toj zoni u siječnju 2018. bio je najveći broj zemalja Eurozone, što znači da je Hrvatska trenutno u istoj fazi poslovnog ciklusa kao i Eurozona. Za očekivati je nastavak ekspanzivne monetarne politike Eurosustava sve dok se pozicija Eurozone ne približi ciljanoj inflaciji (okomitoj osi) ili potencijalno ne prijeđe u četvrti kvadrant.

Vidljivo je da je kretanje hrvatskog „balončića“ usklađenije s „balončićem“ Eurozone čak i više nego nekih već postojećih članica. Primjerice, zemlje poput Estonije ili Litve nalaze se u zoni visoke inflacije koja nadmašuje ciljanu. S druge strane, zemlje poput Italije, Grčke ili Cipra nalaze se u zoni iznadprosječno visoke nezaposlenosti, što znači da bi eventualno dizanje kamatnih stopa od strane ECB-a moglo dodatno pogoršati ionako lošu situaciju na tržištu rada u tim zemljama.

Do sada smo analizirali gdje se pojedine zemlje trenutno nalaze po pitanju inflacije i nezaposlenosti. Posljednji grafikon pokazuje u kojem smjeru se kreću. Promatramo promjene u trendovima nezaposlenosti i inflacije u posljednjih mjesec dana. Vidljivo je da je većina zemalja (a među njima i Hrvatska i Eurozona) u donjem-lijevom kvadrantu, što znači da se ionako niska nezaposlenost dodatno smanjuje, a niska inflacija još više udaljava od ciljane.

Za ostale indikatore uvođenja eura za Hrvatsku kliknite ovdje...