Na temelju novih podataka za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za siječanj 2019., istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi Eurozona, kao i sve njene zemlje članice. To nam služi kako bismo ocijenili koliko blizu/daleko je Europska središnja banka od ispunjenja svojih ciljeva i potencijalne promjene smjera svoje monetarne politike.*

Kakva su aktualna kretanja?

Na donjem-lijevom grafikonu vidimo kretanje inflacije u Eurozoni. Ona je u siječnju 2019. iznosila 1,4 posto, što je 0,1 postotni bod manje u odnosu na prosinac. Usporavanje inflacije posljedica je nižih cijena energenata u odnosu na prethodnu godinu. Siječanj je tako drugi mjesec zaredom kako je inflacija ispod ciljane razine ECB-a, što je vidljivo na našem grafikonu gdje se crvena linija trend-ciklusa vratila ispod horizontalne linije (1,9 posto). S obzirom na prvu procjenu inflacije za veljaču od Europske komisije, koja iznosi 1,5 posto, izgledno je da će linija trend-ciklusa inflacije nastaviti padati uslijed nižih cijena energenata prema temeljnoj stopi inflacije koja se zadržava na razini oko 1 posto.

Što se nezaposlenosti tiče, ona je u siječnju 2019. na razini Eurozone iznosila 7,8 posto prema desezoniranim podacima, isto kao u prosincu prošle godine, te se zadržala ispod svog dugoročnog prosjeka (označenog horizontalnom linijom na gornjem-desnom grafikonu). Pritom je nezaposlenost u Hrvatskoj pala na novu rekordno nisku razinu od 7,6 posto, čime je već četvrti mjesec zaredom stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj niža u odnosu na prosjek Eurozone. 

Kreću li se sve zemlje u istom smjeru?

Na sljedećem grafikonu promatramo promjene u trendovima nezaposlenosti i inflacije u posljednjih mjesec dana. 

Vidljivo je da su sve članice Eurozone izuzev Nizozemske i Slovačke bilježe trend usporavanja inflacije. Inflacija posebno brzo pada u Francuskoj, Španjolskoj, Sloveniji i Estoniji. Kretanja na tržištu rada pozitivna su u velikoj većini članica Eurozone, tj. stopa nezaposlenosti se smanjuje. Najsnažniji trend pada nezaposlenosti bilježi Finska, nakon koje slijede Francuska, Luksemburg. No, postoji i skupina zemalja u kojima nezaposlenost ubrzava, među kojima se najviše ističe Austrija, a nezaposlenost raste i u Latviji te Litvi.

Hrvatska u odnosu na Eurozonu

Donji grafikon pokazuje poziciju Hrvatske u odnosu na svih 19 zemalja Eurozone po pitanju inflacije i nezaposlenosti te, u skladu s time, kakva monetarna politika bi odgovarala pojedinoj zemlji, ali i Eurozoni kao cjelini. Grafikon je interaktivan te se, koristeći legendu na dnu, može promatrati kako se ta pozicija mijenjala kroz posljednjih 5 godina u svakoj pojedinoj zemlji. Hrvatska (crveni balončić) i Eurozona (zeleni balončić) su istaknute zasebnim bojama radi vidljivosti.  Za detaljnije objašnjenje grafikona pročitajte bijeli okvir na kraju teksta.

Nakon što je u lipnju 2018. prešla u donji desni kvadrant, odnosno zonu niske nezaposlenosti i relativno visoke inflacije, Eurozona je s usporavanjem inflacije u studenom ponovno prešla vertikalnu os te se već tri mjeseca nalazi u zoni niske nezaposlenosti i niske inflacije. Vidljivo je da se Hrvatska nalazi u istoj zoni poslovnog ciklusa. Ova usklađenost je dobra vijest budući da eventualne promjene u monetarnoj politici ECB-a neće imati štetno procikličko djelovanje na naše gospodarstvo. 

Činjenica da je većina članica Eurozone nalazi u sličnoj fazi poslovnog ciklusa, u zoni niske nezaposlenosti i blizu vertikalne osi, odnosno blizu ciljane razine inflacije svakako je dobra vijest i za ECB, budući da to smanjuje troškove promjene smjera monetarne politike Eurosustava, u smislu asimetričnog djelovanja na pojedine zemlje.

Za ostale indikatore uvođenja eura za Hrvatsku kliknite ovdje...