Na temelju novih podataka za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za srpanj 2018., istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi Eurozona, kao i sve njene zemlje članice. To nam služi kako bismo ocijenili koliko blizu/daleko je Europska središnja banka od ispunjenja svojih ciljeva i potencijalne promjene smjera svoje monetarne politike.*

Zašto su ova dva pokazatelja bitna?

Inflacija predstavlja najvažniju ciljanu varijablu ECB-a, budući da je stabilnost cijena, definirana kao srednjoročna inflacija nešto ispod 2 posto, glavni cilj monetarne politike Eurosustava. Ne dovodeći u pitanje stabilnost cijena, monetarna politika ima i druge zadatke, među kojima je najvažniji djelovati kontraciklički na gospodarstvo Eurozone - poticati gospodarski rast kada se on nalazi ispod očekivanih (prirodnih) razina, a zauzdati ga ako raste brže od očekivanja i prijeti opasnošću da se prelije u visoku inflaciju. Budući da podaci za BDP ne postoje na mjesečnoj razini, stanje poslovnog ciklusa promatramo kroz kretanje stope nezaposlenosti. 

Kakva su aktualna kretanja?

Na donjem-lijevom grafikonu vidimo kretanje inflacije u Eurozoni. Ona je u srpnju 2018. iznosila 2,1 posto, što je blago ubrzanje u odnosu na 2 posto u lipnju. Ovo nije prvi put nakon posljednje recesije da inflacija u Eurozoni nadmašuje ciljanu razinu od 1,9 posto (označene horizontalnom linijom na grafikonu), ali u pravilu se radilo o kratkotrajnom efektu koji je iščezavao već idućeg mjeseca. No, ovoga puta čini se da možemo govoriti o trajnijem trendu, budući da je srpanj treći uzastopan mjesec u kojemu inflacija nadmašuje ciljanih 1,9 posto, što se događa prvi put u posljednjih pet godina. O tome svjedoči i crvena linija trend-ciklusa koja je po prvi put od 2013. godine nadmašila horizontalnu liniju na grafikonu.

Što se nezaposlenosti tiče, ona je u srpnju 2018. na razini Eurozone iznosila 8,2 posto, jednako kao i u lipnju i svibnju, te se zadržala ispod svog dugoročnog prosjeka (označenog horizontalnom linijom na gornjem-desnom grafikonu).

Budući da je trend u inflaciji nadmašio ciljanu razinu, za očekivati je da je ECB vrlo blizu promjene smjera svoje monetarne politike, odnosno podizanju kamatnih stopa. Činjenica da je nezaposlenost osjetno ispod svojeg dugoročnog prosjeka (tzv. prirodne razine) uvelike će olakšati odluku Upravnog odbora Europske središnje banke. Naime, to je znak da je ekonomski rast u Eurozoni robustan, a tržište rada u snažnoj ekspanziji, a to znači da je trošak rasta kamatnih stopa nešto što gospodarstvo Eurozone može podnijeti relativno bezbolno.

Što to znači za Hrvatsku?

U nastavku promatramo i kreće li se hrvatsko gospodarstvo i dalje u istom smjeru kao i zemlje Eurozone. To je važno zato što se smjer monetarne politike (rast ili pad kamatnih stopa) Eurosustava određuje dominantno na temelju agregiranih pokazatelja za cijelu Eurozonu, a ne pojedinačnih zemalja članica. Ukoliko ekonomska aktivnost u Eurozoni ubrzava, a inflacija je iznad ciljane, Eurosustav će provoditi restriktivnu monetarnu politiku i podizati kamatne stope. Ako se Hrvatska istovremeno nalazi u suprotnoj fazi poslovnog ciklusa i suočena je s recesijom i inflacijom ispod ciljane, takav potez Eurosustava dodatno bi pogoršao ionako lošu situaciju jer bi još više usporio ekonomsku aktivnost, podigao nezaposlenost i potencijalno gurnuo zemlju u deflaciju. 

Donji grafikon pokazuje poziciju Hrvatske u odnosu na svih 19 zemalja Eurozone po pitanju inflacije i nezaposlenosti te, u skladu s time, kakva monetarna politika bi odgovarala pojedinoj zemlji, ali i Eurozoni kao cjelini. Grafikon je interaktivan te se, koristeći legendu na dnu, može promatrati kako se ta pozicija mijenjala kroz posljednjih 5 godina u svakoj pojedinoj zemlji. Hrvatska (crveni balončić) i Eurozona (zeleni balončić) su istaknute zasebnim bojama radi vidljivosti.  Za detaljnije objašnjenje grafikona pročitajte bijeli okvir na kraju teksta.

Vidljivo je da je Eurozona upravo od srpnja 2018. prešla iz donjeg-lijevog u donji-desni kvadrant, a u njemu se odnedavno nalazi i Hrvatska. To znači da se i Hrvatska i Eurozona sada nalaze u zoni niske nezaposlenosti i relativno visoke inflacije. Ova usklađenost je dobra vijest, budući da očekivani rast kamatnjaka u Eurozoni, odnosno početak restriktivnije monetarne politike ECB-a, neće imati štetno procikličko djelovanje na naše gospodarstvo. 

U istom kvadrantu u srpnju 2018. nalazilo se još i 10 od 19 članica Eurozone, što potvrđuje da je poslovni ciklus u Hrvatskoj vrlo dobro usklađen s onime u Eurozoni. Na interaktivnom grafikonu vidljivo je da se hrvatski crveni "balončić" gotovo u potpunosti preklapa s njemačkim "balončićem", odnosno nalazimo se u istoj relativnoj poziciji po pitanju tržišta rada i inflacije kao i najveće i najutjecajnije europsko gospodarstvo.

Činjenica da je većina zemalja Eurozone u istom kvadrantu, odnosno istoj fazi poslovnog ciklusa, svakako je dobra vijest i za ECB, budući da to smanjuje troškove promjene smjera monetarne politike Eurosustava, u smislu asimetričnog djelovanja na pojedine zemlje.

Jug Europe i dalje u problemu

Međutim, i dalje postoje zemlje kojima bi restriktivnija monetarna politika ECB-a mogla biti preuranjena i predstavljati problem. Italija i Grčka (a donedavno i Cipar) i dalje se bore s iznadprosječno visokom nezaposlenošću, dok im je inflacija i dalje ispod ciljane. Te se zemlje nalaze u gornjem-lijevom kvadrantu, potpuno suprotnom od onoga u kojemu je većina zemalja Eurozone. To znači da bi eventualno dizanje kamatnih stopa od strane ECB-a moglo dodatno pogoršati ionako relativno lošu situaciju na tržištu rada u tim zemljama.

Nezaposlenost je još uvijek iznadprosječno visoka i u Francuskoj i Luksemburgu, no u tim je zemljama trend inflacije premašio 2 posto, stoga bi im rast kamatnjaka trebao pomoći obuzdati rast cijena.

Kreću li se sve zemlje u istom smjeru?

Do sada smo analizirali gdje se pojedine zemlje trenutno nalaze po pitanju inflacije i nezaposlenosti. Posljednji grafikon pokazuje u kojem smjeru se kreću. Promatramo promjene u trendovima nezaposlenosti i inflacije u posljednjih mjesec dana. 

Vidljivo je da postoji univerzalan trend rasta inflacije u gotovo svim zemljama. Inflacija posebno brzo raste u Cipru, Italiji i Belgiji, dok je Litva jedina zemlja s trendom pada inflacije. S druge strane, postoji očita heterogenost po pitanju trendova u nezaposlenosti. Velika većina zemalja, uključujući i Hrvatsku, bilježi trend pada nezaposlenosti. No, postoji i skupina zemalja u kojima nezaposlenost ubrzava, među kojima se najviše ističe Belgija, a nezaposlenost raste i u Litvi, Austriji, Sloveniji i Francuskoj.

Za ostale indikatore uvođenja eura za Hrvatsku kliknite ovdje...