Na temelju novih podataka za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za listopad 2020., istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi eurozona, kao i sve njene zemlje članice. To nam služi kako bismo ocijenili koliko blizu/daleko je Europska središnja banka od ispunjenja svojih ciljeva i potencijalne promjene smjera svoje monetarne politike.*

Kakva su aktualna kretanja?

Na donjem-lijevom grafikonu vidimo kretanje inflacije u eurozoni. Ona se u listopadu 2020. zadržala na istoj razini kao u rujnu te je iznosila -0,3 posto na godišnjoj razini. Time se treći mjesec zaredom eurozona nalazi u zoni deflacije. Snažan negativan utjecaj na inflaciju imaju cijene energije koje su pale za 8,2 posto na godišnjoj razini. Istovremeno, cijene hrane, alkohola i duhanskih proizvoda porasle su 2 posto, a usluga 0,4 posto. Posljednjih godinu i pol dana inflacija se sve više udaljava od ciljane razine ECB-a, što je vidljivo na našem grafikonu gdje se crvena linija trend-ciklusa vratila ispod horizontalne linije (1,9 posto). Prema prvoj procjeni za studeni, eurozona ostaje u zoni deflacije (stopa inflacije -0,3 posto).

Što se nezaposlenosti tiče, ona je u listopadu 2020. na razini eurozone iznosila 8,4 posto prema desezoniranim podacima, 0,1 postotni bod manje nego u rujnu, te se zadržala ispod svog dugoročnog prosjeka (označenog horizontalnom linijom na gornjem-desnom grafikonu). Istovremeno, nakon snažnog rasta nezaposlenosti od ožujka do svibnja, stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj blago pada peti mjesec zaredom. U listopadu, stopa nezaposlenosti pala je 0,2 postotna boda te je iznosila 8 posto. U odnosu na veljaču 2020., prije pandemije koronavirusa i mjera karantene, stopa nezaposlenosti na razini eurozone viša je za 1,2 postotna boda, dok je u Hrvatskoj viša za 1,9 postotnih bodova.

Monetarna politika ECB-a

Na posljednjem sastanku Europske središnje banke u listopadu nije bilo promjena u monetarnoj politici, odnosno kamatne stope i kvote otkupa obveznica ostale su nepromijenjene. Kamatna stopa na glavne operacije refinanciranja zadržana je na 0 posto, a kamatna stopa na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke na -0,5 posto. ECB nastavlja s programom Pandemic Emergency Purchase Programme (PEPP) kroz koji će alocirati 1350 milijardi eura. Program će trajati barem do lipnja 2021., odnosno otkup će se nastaviti sve dok ECB ne procjeni da je kriza uzrokovana koronavirusom gotova. Nastavlja se i APP s mjesečnim otkupom 20 milijardi eura i dodatnih 120 milijardi do kraja godine. Europska središnja banka namjerava refinancirati dospijeća iz PEPP programa barem do kraja 2022., a APP-a kroz duže vremensko razdoblje, odnosno i nakon što krene podizati kamatne stope.

ECB je najavio moguće promjene u politici nakon novih projekcija rasta i inflacije u prosincu. Prema projekcijama iz rujna ECB očekuje pad BDP-a u ovoj godinu od -8 posto (u lipnju je ECB predviđao pad od -8,7 posto), dok u 2021. i 2022. očekuje rast od 5, odnosno 3,2 posto. Za inflaciju, ECB je zadržao procjenu od 0,3 posto ove godine, dok sljedeće godine očekuje rast cijena od 1 posto, a u 2022. 1,3 posto.

U optimističnom scenariju, koji pretpostavlja privremeni šok i brzu implementaciju medicinskih rješenja koje bi omogućile daljnje ublažavanje mjera ograničavanja širenja virusa, pad bi u ovoj godini iznosio 7,2 posto, dok u negativnom scenariju u kojem dolazi do velikog broja infekcija i pooštrenih mjera, ECB predviđa pad BDP-a od 10 posto.

Kreću li se sve zemlje u istom smjeru?

Na sljedećem grafikonu promatramo promjene u trendovima nezaposlenosti i inflacije u posljednjih mjesec dana.

Vidljivo je da je inflacija usporila u većini članica eurozone. Pritom je najveći pad zabilježen u Irskoj, Litvi i Njemačkoj. Što se kretanja na tržištu rada tiče, u većini nije bilo većih promjena. Najveći trend pada nezaposlenosti bilježi Francuska.

Hrvatska u odnosu na Eurozonu

Donji grafikon pokazuje poziciju Hrvatske u odnosu na svih 19 zemalja eurozone po pitanju inflacije i nezaposlenosti te, u skladu s time, kakva monetarna politika bi odgovarala pojedinoj zemlji, ali i eurozoni kao cjelini. Grafikon je interaktivan te se, koristeći legendu na dnu, može promatrati kako se ta pozicija mijenjala kroz posljednjih 8 godina u svakoj pojedinoj zemlji. Hrvatska (crveni balončić) i Eurozona (zeleni balončić) su istaknute zasebnim bojama radi vidljivosti. Za detaljnije objašnjenje grafikona pročitajte bijeli okvir na kraju teksta.

Nakon što je sredinom 2018. prešla u donji desni kvadrant, odnosno zonu niske nezaposlenosti i relativno visoke inflacije, eurozona je s usporavanjem inflacije krajem iste godine ponovno prešla vertikalnu os te se posljednje dvije godine nalazi u zoni niske nezaposlenosti i niske inflacije.

Vidljivo je da se Hrvatska nalazi u istoj zoni poslovnog ciklusa. Ova usklađenost je dobra vijest budući da eventualne promjene u monetarnoj politici ECB-a neće imati štetno procikličko djelovanje na naše gospodarstvo.

Činjenica da je većina članica Eurozone nalazi u sličnoj fazi poslovnog ciklusa, u zoni niske nezaposlenosti i niske inflacije svakako je dobra vijest i za ECB, budući da to smanjuje troškove promjene smjera monetarne politike Eurosustava, u smislu asimetričnog djelovanja na pojedine zemlje.

Prethodni grafikon pokazuje kako su se Hrvatska i 19 zemalja Eurozone kretali kroz različite faze poslovnih ciklusa unazad posljednjih sedam godina. Vidljivo je da je kretanje hrvatskog „balončića“ usklađenije s „balončićem“ Eurozone čak i više nego nekih već postojećih članica. 

Za ostale indikatore uvođenja eura za Hrvatsku kliknite ovdje...