Na temelju novih podataka za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za kolovoz 2022., istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi eurozona, kao i sve njene zemlje članice. To nam služi kako bismo ocijenili koliko blizu/daleko je Europska središnja banka od ispunjenja svojih ciljeva i potencijalne promjene smjera svoje monetarne politike.*

Kakva su aktualna kretanja?

Na donjem-lijevom grafikonu vidimo kretanje inflacije u eurozoni. Ona je u kolovozu 2022. porasla za 0,2 postotna boda te je iznosila 9,1 posto, čime je dosegla novu rekordno visoku razinu. Na godišnjoj razini cijene hrane, alkohola i duhanskih proizvoda porasle su 10,6 posto, usluga 3,8 posto, dok su cijene energije porasle 38,6 posto. Time je inflacija četrnaesti mjesec zaredom iznad razine od 2 posto, koju prema novoj strategiji ECB cilja u srednjem roku. Prema prvoj procjeni, u rujnu stopa inflacije je dodatno ubrzala na novu rekordno visoku razinu od 10 posto godišnje.

Što se nezaposlenosti tiče, ona je u kolovozu 2022. na razini eurozone iznosila 6,6 posto prema desezoniranim podacima, isto kao u srpnju, te se zadržala ispod svog dugoročnog prosjeka (označenog horizontalnom linijom na gornjem-desnom grafikonu). Istovremeno, desezonirana stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj stagnirala je na razini 6,4 posto. U odnosu na veljaču 2020., prije pandemije koronavirusa i mjera suzbijanja, stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj viša za 0,4 postotni bod, dok je u eurozoni niža za 0,8 postotnih bodova.

Monetarna politika ECB-a

Na posljednjem sastanku Europske središnje banke u rujnu Upravno vijeće odlučilo je podići sve tri ključne kamatne stope za 75 baznih bodova. Time je kamatna stopa na glavne operacije refinanciranja podignuta na 1,25 posto, a kamatna stopa na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke na 0,75 posto. Prema projekcijama, u ECB očekuju nastavak podizanja kamatnih stopa tijekom sljedećih nekoliko sastanaka.

Upravno vijeće planira dospijeća iz programa otkupa obveznica APP (Asset purchase programme) refinancirati još dulje vrijeme, bez obzira na podizanje kamatnih stopa, dok će dospijeća iz Pandemic Emergency Purchase Programme (PEPP) biti refinancirana barem kraja 2024. godine.

Na sastanku je revidirana projekcija očekivane stope rasta BDP-a za 2023. na niže, dok su projekcije inflacije podignute. Prema novim projekcijama iz ECB-a, rast BDP-a na razini eurozone u 2022. iznosit će 3,1 posto godišnje, a u 2023. godini 0,9 posto. U lipnju se predviđao rast od 2,8 i 2,1 posto u istom razdoblju. Istovremeno, značajno su podignute procjene inflacije u odnosu na projekcije iz lipanj. Za 2022. ECB je podigao procjenu inflacije na 8,1 posto godišnje (u lipnju se očekivala inflacija od 6,8 posto), dok za 2023. godinu ECB očekuje inflaciju od 5,5 posto.

S obzirom na visoku neizvjesnost, ECB je postavio pesimistični scenarij u kojem pretpostavlja potpuni prekid dostave plina i dostave nafte morskim putem iz Rusije, višu inflaciju, usporavanje trgovinske razmjene i pogoršane uvijete financiranja. Prema tom scenariju u 2023. BDP bi pao za 0,9 posto godišnje, dok bi inflacija iznosila 6,9 posto.

Kreću li se sve zemlje u istom smjeru?

Na sljedećem grafikonu promatramo promjene u trendovima nezaposlenosti i inflacije u posljednjih mjesec dana.

Vidljivo je da inflacija ubrzava u većini članica. Pritom je najveći rast trenda inflacije zabilježen u Estoniji,Latviji i Litvi. Što se kretanja na tržištu rada tiče, u većini članica stopa nezaposlenosti blago pada.

Hrvatska u odnosu na Eurozonu

Donji grafikon pokazuje poziciju Hrvatske u odnosu na svih 19 zemalja eurozone po pitanju inflacije i nezaposlenosti te, u skladu s time, kakva monetarna politika bi odgovarala pojedinoj zemlji, ali i eurozoni kao cjelini. Grafikon je interaktivan te se, koristeći legendu na dnu, može promatrati kako se ta pozicija mijenjala kroz posljednjih 10 godina u svakoj pojedinoj zemlji. Hrvatska (crveni balončić) i Eurozona (zeleni balončić) su istaknute zasebnim bojama radi vidljivosti. Za detaljnije objašnjenje grafikona pročitajte bijeli okvir na kraju teksta.

S ubrzanjem inflacije u posljednjih godinu i pol dana eurozona je prešla vertikalnu granici te se vratila u donji desni kvadrant (zonu niske nezaposlenosti i visoke inflacije). Hrvatska je u svibnju 2021. također prešla vertikalnu granicu te se nalazi u zoni niske nezaposlenosti i visoke inflacije.

Sve članice eurozone nalaze se u istoj fazi poslovnog ciklusa, u zoni niske nezaposlenosti i visoke inflacije, što je dobra vijest i za ECB, budući da to smanjuje troškove promjene smjera monetarne politike Eurosustava, u smislu asimetričnog djelovanja na pojedine zemlje.

Prethodni grafikon pokazuje kako su se Hrvatska i 19 zemalja Eurozone kretali kroz različite faze poslovnih ciklusa unazad posljednjih sedam godina. Vidljivo je da je kretanje hrvatskog „balončića“ usklađenije s „balončićem“ Eurozone čak i više nego nekih već postojećih članica. 

Za ostale indikatore uvođenja eura za Hrvatsku kliknite ovdje...