Na temelju novih podataka za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za prosinac 2019., istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi Eurozona, kao i sve njene zemlje članice. To nam služi kako bismo ocijenili koliko blizu/daleko je Europska središnja banka od ispunjenja svojih ciljeva i potencijalne promjene smjera svoje monetarne politike.*

Kakva su aktualna kretanja?

Na donjem-lijevom grafikonu vidimo kretanje inflacije u Eurozoni. Ona je u prosincu 2019. ubrzala za 0,3 postotna boda u odnosu na studeni te je iznosila 1,3 posto. Na godišnjoj razini, cijene hrane, alkohola i duhanskih proizvoda porasle su 2,0 posto, usluga 1,8 posto, a cijena energije 0,2 posto. Temeljna stopa inflacije u prosincu iznosila je 1,3 posto. Posljednjih godinu dana inflacija je ispod ciljane razine ECB-a, što je vidljivo na našem grafikonu gdje se crvena linija trend-ciklusa vratila ispod horizontalne linije (1,9 posto). Prema prvoj procjeni za siječanj inflacija je ubrzala na 1,4 posto, no i dalje se nalazi daleko od ciljane razine.

Što se nezaposlenosti tiče, ona je u prosincu 2019. na razini Eurozone iznosila 7,4 posto prema desezoniranim podacima, 0,1 postotni bod manje nego u studenom, te se zadržala ispod svog dugoročnog prosjeka (označenog horizontalnom linijom na gornjem-desnom grafikonu). Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj također se smanjila za 0,1 postotni bod na novu rekordno nisku razinu od 6,4 posto. Time je stopa nezaposlenosti već godinu dana niža u Hrvatskoj u odnosu na prosjek Eurozone te se približava prosjeku Europske unije (6,2 posto).

Promjene u monetarnoj politici

S obzirom na prigušene inflacijske pritiske i usporavanje ekonomskog rasta u Eurozoni, ECB je na sastanku u prosincu ponovno revidirala procjene ekonomskog rasta i inflacije za sljedeće dvije godine. Za inflaciju (HIPC), u ECB-u očekuju da će se zadržati ispod ciljane razine, to jest da će godišnje stope rasta iznositi 1,2% u 2019., 1,1% u 2020. i 1,4% u 2021 i 1,6% u 2022. Istovremeno, očekuje se rast realnog BDP-a od 1,2% u 2019., 1,1% u 2020. i 1,4% u 2021. i 2022. godini.

Paket mjera sa sastanka Upravnog vijeća u rujnu, koji bi trebao osigurati nastavak vrlo povoljnih financijskih uvjeta, nije se mijenjao.

• Kamatna stopa na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke snižena je za 10 baznih bodova, na – 0,5 posto. Kamatna stopa na glavne operacije refinanciranja (0 posto) i kamatna stopa na stalno raspoloživu mogućnost granične posudbe od središnje banke (0,25 posto) ostale su nepromijenjene.

• Od 1. studenog ponovno se pokreće program otkupa obveznica u vrijednosti 20 milijardi eura mjesečno.

• Dospjele glavnice prethodno otkupljenih obveznica nastavit će se u potpunosti reinvestirati tijekom duljeg razdoblja, odnosno i nakon što ECB počne povećavati ključne kamatne stope.

• Modaliteti ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja (TLTRO-III) će se promijeniti i uključivat će poticaje bankama da povećaju kreditiranje.

• Uvodi se sustav dviju naknada za pričuve, prema kojemu će se dio držanja prekomjerne likvidnosti banaka izuzeti od primjene negativne kamatne stope na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja s ciljem podupiranja transmisije monetarne politike koja se zasniva na bankama.

Kreću li se sve zemlje u istom smjeru?

Na sljedećem grafikonu promatramo promjene u trendovima nezaposlenosti i inflacije u posljednjih mjesec dana. 

Vidljivo je da inflacija u većini članica blago ubrzava. Inflacija je najviše ubrzala u Hrvatskoj, Njemačkoj i Grčkoj, dok je s druge strane usporila u Latviji i Nizozemskoj. Što se kretanja na tržištu rada tiče, najveći trend pada nezaposlenosti bilježe Nizozemska Austrija i Litva, dok najizraženiji rast nezaposlenosti bilježe Latvija, Portugal i Belgija.

Hrvatska u odnosu na Eurozonu

Donji grafikon pokazuje poziciju Hrvatske u odnosu na svih 19 zemalja Eurozone po pitanju inflacije i nezaposlenosti te, u skladu s time, kakva monetarna politika bi odgovarala pojedinoj zemlji, ali i Eurozoni kao cjelini. Grafikon je interaktivan te se, koristeći legendu na dnu, može promatrati kako se ta pozicija mijenjala kroz posljednjih 7 godina u svakoj pojedinoj zemlji. Hrvatska (crveni balončić) i Eurozona (zeleni balončić) su istaknute zasebnim bojama radi vidljivosti. Za detaljnije objašnjenje grafikona pročitajte bijeli okvir na kraju teksta.

Nakon što je sredinom 2018. prešla u donji desni kvadrant, odnosno zonu niske nezaposlenosti i relativno visoke inflacije, Eurozona je s usporavanjem inflacije krajem iste godine ponovno prešla vertikalnu os te se posljednjih godinu dana nalazi u zoni niske nezaposlenosti i niske inflacije

Vidljivo je da se Hrvatska nalazi u istoj zoni poslovnog ciklusa. Ova usklađenost je dobra vijest budući da eventualne promjene u monetarnoj politici ECB-a neće imati štetno procikličko djelovanje na naše gospodarstvo. 

Činjenica da je većina članica Eurozone nalazi u sličnoj fazi poslovnog ciklusa, u zoni niske nezaposlenosti i niske inflacije svakako je dobra vijest i za ECB, budući da to smanjuje troškove promjene smjera monetarne politike Eurosustava, u smislu asimetričnog djelovanja na pojedine zemlje.

Prethodni grafikon pokazuje kako su se Hrvatska i 19 zemalja Eurozone kretali kroz različite faze poslovnih ciklusa unazad posljednjih sedam godina. Vidljivo je da je kretanje hrvatskog „balončića“ usklađenije s „balončićem“ Eurozone čak i više nego nekih već postojećih članica. 

Za ostale indikatore uvođenja eura za Hrvatsku kliknite ovdje...