Na temelju novih podataka za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za studeni 2020., istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi eurozona, kao i sve njene zemlje članice. To nam služi kako bismo ocijenili koliko blizu/daleko je Europska središnja banka od ispunjenja svojih ciljeva i potencijalne promjene smjera svoje monetarne politike.*

Kakva su aktualna kretanja?

Na donjem-lijevom grafikonu vidimo kretanje inflacije u eurozoni. Ona se u studenom 2020. zadržala na istoj razini kao u prethodna dva mjeseca te je iznosila -0,3 posto na godišnjoj razini. Time se četvrti mjesec zaredom eurozona nalazi u zoni deflacije. Snažan negativan utjecaj na inflaciju imaju cijene energije koje su pale za 8,3 posto na godišnjoj razini. Istovremeno, cijene hrane, alkohola i duhanskih proizvoda porasle su 1,9 posto, a usluga 0,6 posto. Posljednjih godinu i pol dana inflacija se sve više udaljava od ciljane razine ECB-a, što je vidljivo na našem grafikonu gdje se crvena linija trend-ciklusa vratila ispod horizontalne linije (1,9 posto). Prema prvoj procjeni za prosinac, eurozona ostaje u zoni deflacije (stopa inflacije -0,3 posto).

Što se nezaposlenosti tiče, ona je u studenom 2020. na razini eurozone iznosila 8,3 posto prema desezoniranim podacima, 0,1 postotni bod manje nego u listopadu, te se zadržala ispod svog dugoročnog prosjeka (označenog horizontalnom linijom na gornjem-desnom grafikonu). Istovremeno, nakon snažnog rasta nezaposlenosti od ožujka do svibnja, stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj blago pada šesti mjesec zaredom. U studenom, stopa nezaposlenosti pala je 0,3 postotna boda te je iznosila 7,5 posto. U odnosu na veljaču 2020., prije pandemije koronavirusa i mjera karantene, stopa nezaposlenosti na razini eurozone viša je za 1,1 postotni bod, dok je u Hrvatskoj viša za 1,6 postotnih bodova.

Monetarna politika ECB-a

Na posljednjem sastanku Europske središnje banke u prosincu program Pandemic Emergency Purchase Programme (PEPP) povećan je za 500 milijardi eura na 1850 milijardi eura. Trajanje programa produženo je do barem ožujka 2022., odnosno otkup će se nastaviti sve dok ECB ne procjeni da je kriza uzrokovana koronavirusom gotova. Nastavlja se i program APP s mjesečnim otkupom 20 milijardi eura. Europska središnja banka namjerava refinancirati dospijeća iz PEPP programa barem do kraja 2023., a APP-a kroz duže vremensko razdoblje, odnosno i nakon što krene podizati kamatne stope.

Kamatna stopa na glavne operacije refinanciranja zadržana je na 0 posto, a kamatna stopa na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke na -0,5 posto.

Na sastanku su revidirane procjene inflacije i ekonomskog rasta u prošlu i sljedeće dvije godine. Za 2020. smanjene je procjena pada BDP-a na 7,3 posto (u rujnu je ECB predviđao pad od -8,0 posto), dok se za 2021. i 2022. očekuje rast od 3,9 odnosno 4,2 posto. Za inflaciju, ECB je blago spustio procjenu na 0,2 posto u 2020., dok ove i sljedeće godine očekuje rast cijena od 1 posto te 1,1 posto. Prema osnovnom scenariju, ECB očekuje zadržavanje nekih mjera ograničavanja širenja COVID-a 19 u 2021. te postupni oporavak gospodarstva koje bi pretkriznu razinu BDP-a trebalo dostići sredinom 2022. godine.

U optimističnom scenariju, prema kojemu će pandemija biti uspješno suzbijena tijekom 2021., rast BDP-a u ovoj godini trebao bi iznositi 6 posto, dok u negativnom scenariju koji pretpostavlja produžene i strože mjere karantene rast bi mogao iznositi samo 0,4 posto.

Kreću li se sve zemlje u istom smjeru?

Na sljedećem grafikonu promatramo promjene u trendovima nezaposlenosti i inflacije u posljednjih mjesec dana.

Vidljivo je da je inflacija blago usporila u većini članica eurozone. Pritom je najveći pad zabilježen u Litvi, Luksemburgu i Sloveniji. Što se kretanja na tržištu rada tiče, u većini nije bilo većih promjena. Najveći trend pada nezaposlenosti bilježi Nizozemska.

Hrvatska u odnosu na Eurozonu

Donji grafikon pokazuje poziciju Hrvatske u odnosu na svih 19 zemalja eurozone po pitanju inflacije i nezaposlenosti te, u skladu s time, kakva monetarna politika bi odgovarala pojedinoj zemlji, ali i eurozoni kao cjelini. Grafikon je interaktivan te se, koristeći legendu na dnu, može promatrati kako se ta pozicija mijenjala kroz posljednjih 9 godina u svakoj pojedinoj zemlji. Hrvatska (crveni balončić) i Eurozona (zeleni balončić) su istaknute zasebnim bojama radi vidljivosti. Za detaljnije objašnjenje grafikona pročitajte bijeli okvir na kraju teksta.

Nakon što je sredinom 2018. prešla u donji desni kvadrant, odnosno zonu niske nezaposlenosti i relativno visoke inflacije, eurozona je s usporavanjem inflacije krajem iste godine ponovno prešla vertikalnu os te se posljednje dvije godine nalazi u zoni niske nezaposlenosti i niske inflacije.

Vidljivo je da se Hrvatska nalazi u istoj zoni poslovnog ciklusa. Ova usklađenost je dobra vijest budući da eventualne promjene u monetarnoj politici ECB-a neće imati štetno procikličko djelovanje na naše gospodarstvo.

Činjenica da je većina članica Eurozone nalazi u sličnoj fazi poslovnog ciklusa, u zoni niske nezaposlenosti i niske inflacije svakako je dobra vijest i za ECB, budući da to smanjuje troškove promjene smjera monetarne politike Eurosustava, u smislu asimetričnog djelovanja na pojedine zemlje.

Prethodni grafikon pokazuje kako su se Hrvatska i 19 zemalja Eurozone kretali kroz različite faze poslovnih ciklusa unazad posljednjih sedam godina. Vidljivo je da je kretanje hrvatskog „balončića“ usklađenije s „balončićem“ Eurozone čak i više nego nekih već postojećih članica. 

Za ostale indikatore uvođenja eura za Hrvatsku kliknite ovdje...