Na temelju novih podataka za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za svibanj 2021., istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi eurozona, kao i sve njene zemlje članice. To nam služi kako bismo ocijenili koliko blizu/daleko je Europska središnja banka od ispunjenja svojih ciljeva i potencijalne promjene smjera svoje monetarne politike.*

Kakva su aktualna kretanja?

Na donjem-lijevom grafikonu vidimo kretanje inflacije u eurozoni. Ona je u svibnju 2021. porasla za 0,4 postotna boda u odnosu na travanj te je iznosila 2,0 posto. Time je inflacija prvi puta od studenog 2018. prešla ciljanu razinu ECB-a. Na godišnjoj razini cijene hrane, alkohola i duhanskih proizvoda porasle su 0,5 posto, usluga 1,1 posto, dok je za ubrzanje inflacije zaslužan snažan rast cijena energije od 13,1 posto. Prema prvoj procjeni za lipanj, inflacija je blago usporila na 1,9 posto uz nastavka snažnog rasta cijena energije (+12,5 posto), koji je posljedica baznog efekta od prošle godine kada su cijene nafte snažno pale zbog mjera karantene i snažnog pada potražnje.

Što se nezaposlenosti tiče, ona je u svibnju 2021. na razini eurozone iznosila 7,9 posto prema desezoniranim podacima, 0,2 postotna boda manje nego u travnju, te se zadržala ispod svog dugoročnog prosjeka (označenog horizontalnom linijom na gornjem-desnom grafikonu). Istovremeno, desezonirana stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj porasla je na 7,9 posto (+0,2 pb). U odnosu na veljaču 2020., prije pandemije koronavirusa i mjera karantene, stopa nezaposlenosti na razini eurozone viša je za 0,5 postotnih bodova, dok je u Hrvatskoj viša za 2 postotna boda.

Monetarna politika ECB-a

Na posljednjem sastanku Europske središnje banke u lipnju nije bilo promjena u monetarnoj politici, odnosno kamatne stope i kvote otkupa obveznica ostale su nepromijenjene. Kamatna stopa na glavne operacije refinanciranja zadržana je na 0 posto, a kamatna stopa na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke na -0,5 posto.

ECB nastavlja s programom Pandemic Emergency Purchase Programme (PEPP), s planiranim otkupom 1850 milijardi eura. Program će trajati barem do ožujka 2022., odnosno otkup će se nastaviti sve dok ECB ne procjeni da je kriza uzrokovana koronavirusom gotova. Nastavlja se i APP s mjesečnim otkupom 20 milijardi eura. Europska središnja banka namjerava refinancirati dospijeća iz PEPP programa barem do kraja 2023., a APP-a kroz duže vremensko razdoblje, odnosno i nakon što krene podizati kamatne stope.

ECB je na sastanku u lipnju revidirao očekivanu stopu rasta BDP-a i inflacije u ovoj i sljedećoj godini na više. Prema novim projekcijama iz ECB-a očekuje se rast od 4,6, odnosno 4,7 posto u 2021. i 2022. godini. Za inflaciju, u ECB-u očekuju rast cijena od 1,9 posto te 1,5 posto u ovoj i sljedećoj godini. Prema osnovnom scenariju, ECB očekuje snažan oporavak u drugoj polovici 2021. podržan relaksiranjem mjera ograničavanja širenja koronavirusa, smanjenjem neizvjesnosti, rastom pouzdanja potrošača uslijed povećanog udjela cijepljenih osoba te povoljnim fiskalnim i monetarnim politikama. Pretkriznu razinu BDP-a eurozona bi trebala dostići u prvom kvartalu 2022., do kada bi se trebala razriješiti i zdravstvena kriza.

U optimističnom scenariju, prema kojemu će pandemija biti uspješno suzbijena do kraja 2021., rast BDP-a u ovoj godini trebao bi iznositi 6,2 posto, dok u negativnom scenariju koji pretpostavlja produženu krizu i trajne gubitke ekonomskog potencijala rast bi mogao iznositi samo 2,9 posto.

Kreću li se sve zemlje u istom smjeru?

Na sljedećem grafikonu promatramo promjene u trendovima nezaposlenosti i inflacije u posljednjih mjesec dana.

Vidljivo je da je inflacija ubrzala u svim članicama osim Malte i Nizozemske. Pritom je najveći rast zabilježen u Latviji, Estoniji i Litvi. Što se kretanja na tržištu rada tiče, u većini članica stopa nezaposlenosti je blago pala, dok je pad bio najizraženiji u Francuskoj i Nizozemskoj.

Hrvatska u odnosu na Eurozonu

Donji grafikon pokazuje poziciju Hrvatske u odnosu na svih 19 zemalja eurozone po pitanju inflacije i nezaposlenosti te, u skladu s time, kakva monetarna politika bi odgovarala pojedinoj zemlji, ali i eurozoni kao cjelini. Grafikon je interaktivan te se, koristeći legendu na dnu, može promatrati kako se ta pozicija mijenjala kroz posljednjih 9 godina u svakoj pojedinoj zemlji. Hrvatska (crveni balončić) i Eurozona (zeleni balončić) su istaknute zasebnim bojama radi vidljivosti. Za detaljnije objašnjenje grafikona pročitajte bijeli okvir na kraju teksta.

Nakon što je sredinom 2018. prešla u donji desni kvadrant, odnosno zonu niske nezaposlenosti i relativno visoke inflacije, eurozona je s usporavanjem inflacije krajem iste godine ponovno prešla vertikalnu os te se posljednje dvije i pol godine nalazi u zoni niske nezaposlenosti i niske inflacije. Ipak s blagim ubrzanjem inflacije u posljednja tri mjeseca, eurozona se približila vertikalnoj granici i blizu je povratka u donji desni kvadrant. Hrvatska je u svibnju prešla vertikalnu granicu te se nalazi u zoni niske nezaposlenosti i visoke inflacije.

Većina članica eurozone nalazi se u sličnoj fazi poslovnog ciklusa, u zoni niske nezaposlenosti i blizu vertikalne granice između faza niske i visoke inflacije, što je dobra vijest i za ECB, budući da to smanjuje troškove promjene smjera monetarne politike Eurosustava, u smislu asimetričnog djelovanja na pojedine zemlje.

Prethodni grafikon pokazuje kako su se Hrvatska i 19 zemalja Eurozone kretali kroz različite faze poslovnih ciklusa unazad posljednjih sedam godina. Vidljivo je da je kretanje hrvatskog „balončića“ usklađenije s „balončićem“ Eurozone čak i više nego nekih već postojećih članica. 

Za ostale indikatore uvođenja eura za Hrvatsku kliknite ovdje...