Na temelju novih podataka za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za listopad 2021., istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi eurozona, kao i sve njene zemlje članice. To nam služi kako bismo ocijenili koliko blizu/daleko je Europska središnja banka od ispunjenja svojih ciljeva i potencijalne promjene smjera svoje monetarne politike.*

Kakva su aktualna kretanja?

Na donjem-lijevom grafikonu vidimo kretanje inflacije u eurozoni. Ona je u listopadu 2021. ubrzala za 0,7 postotnih bodova u odnosu na rujan te je iznosila 4,1 posto, što je najviša razina inflacije zabilježena od uspostave eurozone. Na godišnjoj razini cijene hrane, alkohola i duhanskih proizvoda porasle su 1,9 posto, usluga 2,1 posto, dok su cijene energije porasle 23,7 posto. Time je inflacija četvrti mjesec zaredom iznad razine od 2 posto, koju prema novoj strategiji ECB cilja u srednjem roku. Prema prvoj procjeni za studeni, stopa inflacije je dodatno ubrzala na novu rekordno visoku razinu od 4,9 posto godišnje.

Što se nezaposlenosti tiče, ona je u listopadu 2021. na razini eurozone iznosila 7,3 posto prema desezoniranim podacima, 0,1 postotni bod manje nego u rujnu, te se zadržala ispod svog dugoročnog prosjeka (označenog horizontalnom linijom na gornjem-desnom grafikonu). Istovremeno, desezonirana stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj pala je za 0,3 postotna boda te je iznosila 7,0 posto. U odnosu na veljaču 2020., prije pandemije koronavirusa i mjera karantene, stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj viša za 1,1 postotnih bodova, dok je u eurozoni manja za 0,1 postotni bod.

Monetarna politika ECB-a

Na posljednjem sastanku Europske središnje banke u listopadu nije bilo značajnih promjena u monetarnoj politici, odnosno kamatne stope i kvote otkupa obveznica ostale su nepromijenjene.

Kamatna stopa na glavne operacije refinanciranja zadržana je na 0 posto, a kamatna stopa na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke na -0,5 posto.

U skladu s novom strategijom ciljanja simetrične inflacije od 2 posto u srednjem roku, kamatne stope ostat će na sadašnjim niskim razinama sve dok projekcije inflacije u ne budu iznad 2 posto u cijelom prognoziranom roku i nakon njega te dok inflacija ne bude dovoljno jaka da se može očekivati stabilizacija na oko 2 posto u srednjem roku. Drugim riječima ECB je spreman tolerirati privremenu inflaciju iznad 2 posto, a kamatne stope ostat će nepromijenjene još duže vremena.

ECB nastavlja s programom Pandemic Emergency Purchase Programme (PEPP), s planiranim otkupom 1850 milijardi eura. Program će trajati barem do ožujka 2022., odnosno otkup će se nastaviti sve dok ECB ne procjeni da je kriza uzrokovana koronavirusom gotova. Nastavlja se i APP s mjesečnim otkupom 20 milijardi eura. Europska središnja banka namjerava refinancirati dospijeća iz PEPP programa barem do kraja 2023., a APP-a kroz duže vremensko razdoblje, odnosno i nakon što krene podizati kamatne stope.

ECB je na sastanku u rujnu revidirao očekivanu stopu rasta BDP-a i inflacije za 2021. na više. Prema novim projekcijama iz ECB-a očekuje se rast BDP-a od 5 posto te rast cijena od 2,2 posto. Prema projekcijama iz lipnja očekivao se rast BDP-a 4,6 posto, a cijena 1,9 posto.

U 2022. ekonomski rast bi trebao blago usporiti na 4,6 posto godišnje, a inflacija na 1,7 posto godišnje.

Prema osnovnom scenariju, ECB očekuje snažan oporavak u drugoj polovici 2021. te dostizanje pretkrizne razine BDP-a do kraja godine. Pretpostavke u osnovnom scenariju su ubrzana relaksacija mjera ograničavanja širenja koronavirusa, postupno smanjenje uskih grla u ponudi početkom 2022., smanjenje neizvjesnosti, rast pouzdanja potrošača, značajna podrška fiskalne politike te nastavak povoljnih uvjeta financiranja i globalnog oporavka.

U optimističnom scenariju, prema kojemu će pandemija biti uspješno suzbijena do kraja 2021., rast BDP-a u ovoj i sljedećoj godini trebao bi iznositi 5,8 posto, odnosno 5,7 posto, dok u negativnom scenariju koji pretpostavlja produženu krizu do sredine 2023 i trajne gubitke ekonomskog potencijala rast bi mogao iznositi samo 4,1 posto u 2021. i 2,2 posto u 2022.

Kreću li se sve zemlje u istom smjeru?

Na sljedećem grafikonu promatramo promjene u trendovima nezaposlenosti i inflacije u posljednjih mjesec dana.

Vidljivo je da inflacija ubrzava u svim članicama. Pritom je najveći rast trenda inflacije zabilježen u Litvi, Latviji i Španjolskoj. Što se kretanja na tržištu rada tiče, u većini članica stopa nezaposlenosti pada. Pad je najizraženiji u Finskoj, Grčkoj, Francuskoj i Hrvatskoj.

Hrvatska u odnosu na Eurozonu

Donji grafikon pokazuje poziciju Hrvatske u odnosu na svih 19 zemalja eurozone po pitanju inflacije i nezaposlenosti te, u skladu s time, kakva monetarna politika bi odgovarala pojedinoj zemlji, ali i eurozoni kao cjelini. Grafikon je interaktivan te se, koristeći legendu na dnu, može promatrati kako se ta pozicija mijenjala kroz posljednjih 9 godina u svakoj pojedinoj zemlji. Hrvatska (crveni balončić) i Eurozona (zeleni balončić) su istaknute zasebnim bojama radi vidljivosti. Za detaljnije objašnjenje grafikona pročitajte bijeli okvir na kraju teksta.

Nakon što je sredinom 2018. prešla u donji desni kvadrant, odnosno zonu niske nezaposlenosti i relativno visoke inflacije, eurozona je s usporavanjem inflacije krajem iste godine ponovno prešla vertikalnu os te se prethodne dvije i pol godine nalazila u zoni niske nezaposlenosti i niske inflacije. Ipak s ubrzanjem inflacije u posljednjih osam mjeseci eurozona je prešla vertikalnu granici te se vratila u donji desni kvadrant. Hrvatska je u svibnju također prešla vertikalnu granicu te se nalazi u zoni niske nezaposlenosti i visoke inflacije.

Većina članica eurozone nalazi se u sličnoj fazi poslovnog ciklusa, u zoni niske nezaposlenosti i visoke inflacije, što je dobra vijest i za ECB, budući da to smanjuje troškove promjene smjera monetarne politike Eurosustava, u smislu asimetričnog djelovanja na pojedine zemlje.

Prethodni grafikon pokazuje kako su se Hrvatska i 19 zemalja Eurozone kretali kroz različite faze poslovnih ciklusa unazad posljednjih sedam godina. Vidljivo je da je kretanje hrvatskog „balončića“ usklađenije s „balončićem“ Eurozone čak i više nego nekih već postojećih članica. 

Za ostale indikatore uvođenja eura za Hrvatsku kliknite ovdje...