Na temelju novih podataka za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za studeni 2021., istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi eurozona, kao i sve njene zemlje članice. To nam služi kako bismo ocijenili koliko blizu/daleko je Europska središnja banka od ispunjenja svojih ciljeva i potencijalne promjene smjera svoje monetarne politike.*

Kakva su aktualna kretanja?

Na donjem-lijevom grafikonu vidimo kretanje inflacije u eurozoni. Ona je u studenom 2021. ubrzala za 0,8 postotnih bodova u odnosu na listopad te je iznosila 4,9 posto, što je najviša razina inflacije zabilježena od uspostave eurozone. Na godišnjoj razini cijene hrane, alkohola i duhanskih proizvoda porasle su 2,1 posto, usluga 2,7 posto, dok su cijene energije porasle 27,5 posto. Time je inflacija peti mjesec zaredom iznad razine od 2 posto, koju prema novoj strategiji ECB cilja u srednjem roku. Prema prvoj procjeni za prosinac, stopa inflacije je dodatno ubrzala na novu rekordno visoku razinu od 5 posto godišnje.

Što se nezaposlenosti tiče, ona je u studenom 2021. na razini eurozone iznosila 7,2 posto prema desezoniranim podacima, 0,1 postotni bod manje nego u listopadu, te se zadržala ispod svog dugoročnog prosjeka (označenog horizontalnom linijom na gornjem-desnom grafikonu). Istovremeno, desezonirana stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj pala je za 0,2 postotna boda te je iznosila 7,1 posto. U odnosu na veljaču 2020., prije pandemije koronavirusa i mjera karantene, stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj viša za 1,2 postotna boda, dok je u eurozoni manja za 0,2 postotna bod.

Monetarna politika ECB-a

Na posljednjem sastanku Europske središnje banke u prosincu Upravno vijeće odlučilo je usporiti otkup obveznica u prvom kvartalu u programu Pandemic Emergency Purchase Programme (PEPP) te ga ukinuti od ožujka ove godine.

Usporedno s ukidanjem PEPP-a, povećat će se otkup u APP programu s 20 milijardi mjesečno na 40 milijardi u drugom kvartalu te na 30 milijardi u trećem kvartalu, a u četvrtom će se vratiti na razinu 20 milijardi eura mjesečno. Otkup kroz APP program nastavit će se neodređeno vrijeme, odnosno sve dok ECB ne odluči početi podizati kamatne stope.

Europska središnja banka produžila plan refinanciranja dospijeća iz PEPP programa za godinu dana, odnosno barem do kraja 2024., te je ostavila mogućnost da ponovno pokrene program ako bude potrebno.

Kamatna stopa na glavne operacije refinanciranja zadržana je na 0 posto, a kamatna stopa na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke na -0,5 posto.

Na sastanku su revidirane projekcije očekivane stope rasta BDP-a za 2022. na niže i inflacije na više. Prema novim projekcijama iz ECB-a, rast BDP-a na razini eurozone u 2021. iznosio je 5,1 posto, dok će u 2022. usporiti na 4,2 posto. Inflacija bi prema projekcijama u 2022. trebala ubrzati na 3,2 posto godišnje s 2,6 posto koliko je iznosila u 2021. godini. Prema projekcijama iz rujna očekivao se rast BDP-a 4,6 posto, a cijena 1,7 posto u 2022. godini.

U optimističnom scenariju, koji pretpostavlja brži oporavak od pandemije u 2022. te ubrzano ukidanje restrikcija rast BDP-a bi u 2022. trebao iznositi 6,4 posto, dok u negativnom scenariju koji pretpostavlja produženu zdravstvenu krizu i strože restrikcije rast bi mogao iznositi samo 1,5 posto.

Kreću li se sve zemlje u istom smjeru?

Na sljedećem grafikonu promatramo promjene u trendovima nezaposlenosti i inflacije u posljednjih mjesec dana.

Vidljivo je da inflacija ubrzava u svim članicama. Pritom je najveći rast trenda inflacije zabilježen u Litvi i Latviji. Što se kretanja na tržištu rada tiče, u većini članica stopa nezaposlenosti pada. Pad je najizraženiji u Finskoj i Austriji.

Hrvatska u odnosu na Eurozonu

Donji grafikon pokazuje poziciju Hrvatske u odnosu na svih 19 zemalja eurozone po pitanju inflacije i nezaposlenosti te, u skladu s time, kakva monetarna politika bi odgovarala pojedinoj zemlji, ali i eurozoni kao cjelini. Grafikon je interaktivan te se, koristeći legendu na dnu, može promatrati kako se ta pozicija mijenjala kroz posljednjih 9 godina u svakoj pojedinoj zemlji. Hrvatska (crveni balončić) i Eurozona (zeleni balončić) su istaknute zasebnim bojama radi vidljivosti. Za detaljnije objašnjenje grafikona pročitajte bijeli okvir na kraju teksta.

Nakon što je sredinom 2018. prešla u donji desni kvadrant, odnosno zonu niske nezaposlenosti i relativno visoke inflacije, eurozona je s usporavanjem inflacije krajem iste godine ponovno prešla vertikalnu os te se dvije i pol godine nalazila u zoni niske nezaposlenosti i niske inflacije. Ipak s ubrzanjem inflacije u posljednjih devet mjeseci eurozona je prešla vertikalnu granici te se vratila u donji desni kvadrant. Hrvatska je u svibnju 2021. također prešla vertikalnu granicu te se nalazi u zoni niske nezaposlenosti i visoke inflacije.

Većina članica eurozone nalazi se u sličnoj fazi poslovnog ciklusa, u zoni niske nezaposlenosti i visoke inflacije, što je dobra vijest i za ECB, budući da to smanjuje troškove promjene smjera monetarne politike Eurosustava, u smislu asimetričnog djelovanja na pojedine zemlje.

Prethodni grafikon pokazuje kako su se Hrvatska i 19 zemalja Eurozone kretali kroz različite faze poslovnih ciklusa unazad posljednjih sedam godina. Vidljivo je da je kretanje hrvatskog „balončića“ usklađenije s „balončićem“ Eurozone čak i više nego nekih već postojećih članica. 

Za ostale indikatore uvođenja eura za Hrvatsku kliknite ovdje...