Inflacija u Eurozoni iznad ciljane razine, nezaposlenost na najnižoj razini od 2008.

Objavljeno: 11. listopada 2018.

Na temelju novih podataka za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za kolovoz 2018., istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi Eurozona, kao i sve njene zemlje članice. To nam služi kako bismo ocijenili koliko blizu/daleko je Europska središnja banka od ispunjenja svojih ciljeva i potencijalne promjene smjera svoje monetarne politike.*

Zašto su ova dva pokazatelja bitna?

Inflacija predstavlja najvažniju ciljanu varijablu ECB-a, budući da je stabilnost cijena, definirana kao srednjoročna inflacija nešto ispod 2 posto, glavni cilj monetarne politike Eurosustava. Ne dovodeći u pitanje stabilnost cijena, monetarna politika ima i druge zadatke, među kojima je najvažniji djelovati kontraciklički na gospodarstvo Eurozone - poticati gospodarski rast kada se on nalazi ispod očekivanih (prirodnih) razina, a zauzdati ga ako raste brže od očekivanja i prijeti opasnošću da se prelije u visoku inflaciju. Budući da podaci za BDP ne postoje na mjesečnoj razini, stanje poslovnog ciklusa promatramo kroz kretanje stope nezaposlenosti

Kakva su aktualna kretanja?

Na donjem-lijevom grafikonu vidimo kretanje inflacije u Eurozoni. Ona je u kolovozu 2018. iznosila 2,0 posto, što je blago sporije u odnosu na 2,1 posto u srpnju. Ovo nije prvi put nakon posljednje recesije da inflacija u Eurozoni nadmašuje ciljanu razinu od 1,9 posto (označene horizontalnom linijom na grafikonu), ali u pravilu se radilo o kratkotrajnom efektu koji je iščezavao već idućeg mjeseca. No, ovoga puta čini se da možemo govoriti o trajnijem trendu, budući da je kolovoz četvrti uzastopan mjesec u kojemu inflacija nadmašuje ciljanih 1,9 posto, što se događa prvi put u posljednjih pet godina. O tome svjedoči i crvena linija trend-ciklusa koja je po prvi put od 2013. godine nadmašila horizontalnu liniju na grafikonu.

Inflacija u Eurozoni

Izvor: Eurostat, izračun autora

Napomena: Horizontalna linija označava ciljanu razinu inflacije od 1,9 posto.

Stopa nezaposlenosti u Eurozoni

Izvor: Eurostat, izračun autora

Napomena: Horizontalna linija označava prosječnu stopu nezaposlenosti u analiziranom razdoblju.

Što se nezaposlenosti tiče, ona je u kolovozu 2018. na razini Eurozone iznosila 8,1 posto, 0,1 postotni bod manje nego u srpnju, te se zadržala ispod svog dugoročnog prosjeka (označenog horizontalnom linijom na gornjem-desnom grafikonu).

Budući da je trend u inflaciji nadmašio ciljanu razinu, za očekivati je da ECB može početi razmišljati o promjeni smjera svoje monetarne politike, odnosno podizanju kamatnih stopa. Činjenica da je nezaposlenost osjetno ispod svojeg dugoročnog prosjeka (tzv. prirodne razine) uvelike će olakšati odluku Upravnog odbora Europske središnje banke. Naime, to je znak da je ekonomski rast u Eurozoni robustan, a tržište rada u snažnoj ekspanziji, a to znači da je trošak rasta kamatnih stopa nešto što gospodarstvo Eurozone može podnijeti relativno bezbolno.

Prema projekcijama sa posljednjeg sastanka Upravnog vijeća ECB-a i tržišnim očekivanjima, prvo podizanje kamatnih stopa može se očekivati, ali ne prije kraja ljeta sljedeće godine. Početak restriktivnije monetarne politike očituje se i u najavi prekida monetarnog popuštanja, odnosno programa otkupa državnih obveznica do kraja godine čiji se volumen smanjio s 30 na 15 milijardi eura mjesečno od listopada. 

Što to znači za Hrvatsku?

U nastavku promatramo i kreće li se hrvatsko gospodarstvo i dalje u istom smjeru kao i zemlje Eurozone. To je važno zato što se smjer monetarne politike (rast ili pad kamatnih stopa) Eurosustava određuje dominantno na temelju agregiranih pokazatelja za cijelu Eurozonu, a ne pojedinačnih zemalja članica. Ukoliko ekonomska aktivnost u Eurozoni ubrzava, a inflacija je iznad ciljane, Eurosustav će provoditi restriktivnu monetarnu politiku i podizati kamatne stope. Ako se Hrvatska istovremeno nalazi u suprotnoj fazi poslovnog ciklusa i suočena je s recesijom i inflacijom ispod ciljane, takav potez Eurosustava dodatno bi pogoršao ionako lošu situaciju jer bi još više usporio ekonomsku aktivnost, podigao nezaposlenost i potencijalno gurnuo zemlju u deflaciju. 

Donji grafikon pokazuje poziciju Hrvatske u odnosu na svih 19 zemalja Eurozone po pitanju inflacije i nezaposlenosti te, u skladu s time, kakva monetarna politika bi odgovarala pojedinoj zemlji, ali i Eurozoni kao cjelini. Grafikon je interaktivan te se, koristeći legendu na dnu, može promatrati kako se ta pozicija mijenjala kroz posljednjih 5 godina u svakoj pojedinoj zemlji. Hrvatska (crveni balončić) i Eurozona (zeleni balončić) su istaknute zasebnim bojama radi vidljivosti.  Za detaljnije objašnjenje grafikona pročitajte bijeli okvir na kraju teksta.

Okomita os predstavlja ciljanu inflaciju u Eurozoni (1,9 posto). Vodoravna os predstavlja prosječnu stopu nezaposlenosti za svaku pojedinu zemlju.

Vidljivo je da se Eurozona od srpnja 2018. nalazi u donjem lijevom kvadrantu, u kojem se odnedavno nalazi i Hrvatska. To znači da se i Hrvatska i Eurozona sada nalaze u zoni niske nezaposlenosti i relativno visoke inflacije. Ova usklađenost je dobra vijest, budući da očekivani rast kamatnjaka u Eurozoni, odnosno početak restriktivnije monetarne politike ECB-a, neće imati štetno procikličko djelovanje na naše gospodarstvo. 

U istom kvadrantu u kolovozu 2018. nalazilo se još i 12 od 19 članica Eurozone, što potvrđuje da je poslovni ciklus u Hrvatskoj vrlo dobro usklađen s onime u Eurozoni. Na interaktivnom grafikonu vidljivo je da se hrvatski crveni "balončić" gotovo u potpunosti preklapa s njemačkim "balončićem", odnosno nalazimo se u istoj relativnoj poziciji po pitanju tržišta rada i inflacije kao i najveće i najutjecajnije europsko gospodarstvo.

Činjenica da je većina zemalja Eurozone u istom kvadrantu, odnosno istoj fazi poslovnog ciklusa, svakako je dobra vijest i za ECB, budući da to smanjuje troškove promjene smjera monetarne politike Eurosustava, u smislu asimetričnog djelovanja na pojedine zemlje.

Nisu sve zemlje u istom položaju

Restriktivnija monetarna politika mogla bi biti preuranjena za neke članice poput Italije i Grčke koje se i dalje bore s iznadprosječno visokom nezaposlenošću, dok im je inflacija i dalje ispod ciljane. Te se zemlje nalaze u gornjem-lijevom kvadrantu, potpuno suprotnom od onoga u kojemu je većina zemalja Eurozone. Eventualno dizanje kamatnih stopa moglo bi dodatno pogoršati ionako relativno lošu situaciju na tržištu rada te istovremeno negativno utjecati na javne financije, s obzirom na visoke razine javnog duga u BDP-u. 

Kreću li se sve zemlje u istom smjeru?

Do sada smo analizirali gdje se pojedine zemlje trenutno nalaze po pitanju inflacije i nezaposlenosti. Posljednji grafikon pokazuje u kojem smjeru se kreću. Promatramo promjene u trendovima nezaposlenosti i inflacije u posljednjih mjesec dana. 

Vidljivo je da većina članica Eurozone bilježi trend rasta inflacije. Inflacija posebno brzo raste u Cipru, Estoniji i Italiji, dok se po trendu usporavanja inflacije izdvajaju Litva i Austrija. S druge strane, postoji očita heterogenost po pitanju trendova u nezaposlenosti. Velika većina zemalja, uključujući i Hrvatsku, bilježi trend pada nezaposlenosti. No, postoji i skupina zemalja u kojima nezaposlenost ubrzava, među kojima se najviše ističe Francuska, a nezaposlenost raste i u Austriji te Belgiji.

Izvor: Eurostat, izračun autora

Za ostale indikatore uvođenja eura za Hrvatsku kliknite ovdje...

* Čitatelji trebaju imati na umu da, premda važne, inflacija i nezaposlenost nisu jedine dvije varijable koje utječu na smjer monetarne politike ECB-a, stoga ovaj tekst ne treba koristiti u prognostičke svrhe niti kao investicijski savjet. Sadržaji služe isključivo u svrhu informiranja i obrazovanja, a prije donošenja bilo kakvih investicijskih odluka, posavjetujte se sa svojim financijskim savjetnikom.

Objašnjenje interaktivnog grafikona

Grafikon je podijeljen na četiri kvadranta na način da okomita os predstavlja ciljanu inflaciju u Eurozoni - procijenjenu na 1,9 posto. Područja desno od okomite osi predstavljaju zonu u kojoj inflacija nadmašuje ciljanu vrijednost, izraženo u postotnim bodovima. Područja lijevo od osi predstavljaju zonu u kojoj je inflacija ispod ciljanih 1,9 posto. Vodoravna os predstavlja prosječnu stopu nezaposlenosti za svaku pojedinu zemlju. Područja iznad osi predstavljaju zonu u kojoj se nezaposlenost nalazi iznad prosjeka, izraženo u standardnim devijacijama. Analogno tome, područja ispod osi označavaju zonu ispodprosječne nezaposlenosti. 

Ovisno o tome u kojem se kvadrantu zemlja nalazi, pogledom na grafikone doznajemo u kojoj je fazi poslovnog ciklusa i kakva bi monetarna politika toj zemlji odgovarala uvažavajući stabilnost cijena kao primarni kriterij: