Eurostat je objavio podatke za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za ožujak 2018., stoga istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi Eurozona kao i sve njene zemlje članice. To nam služi kako bismo ocijenili koliko blizu/daleko je Europska središnja banka od ispunjenja svojih ciljeva i potencijalne promjene smjera svoje monetarne politike.*

Inflacija predstavlja najvažniju ciljanu varijablu ECB-a, budući da je stabilnost cijena, definirana kao srednjoročna inflacija nešto ispod 2 posto, glavni cilj monetarne politike Eurosustava. Ne dovodeći u pitanje stabilnost cijena, monetarna politika ima i druge zadatke, među kojima je najvažniji djelovati kontraciklički na gospodarstvo Eurozone - poticati gospodarski rast kada se on nalazi ispod očekivanih (prirodnih) razina, a zauzdati ga ako raste brže od očekivanja i prijeti opasnošću da se prelije u visoku inflaciju. Budući da podatke za BDP nemamo na mjesečnoj razini, stanje poslovnog ciklusa promatramo kroz kretanje stope nezaposlenosti. 

Donji grafikoni pokazuju kretanje inflacije i nezaposlenosti u Eurozoni. Vidljivo je da je u ožujku 2018. inflacija iznosila 1,3 posto, što je blago ubrzanje u odnosu na 1,1 posto u veljači, ali i dalje ispod ciljane razine od 1,9 posto (označene horizontalnom linijom na grafikonu).

Što se nezaposlenosti tiče, ona je u ožujku 2018. na razini Eurozone iznosila 8,5 posto, jednako kao i u veljači, te se zadržala ispod svog dugoročnog prosjeka (označenog horizontalnom linijom na grafikonu).

Sve dok je inflacija ispod ciljane, za očekivati je da ECB neće mijenjati smjer svoje monetarne politike, odnosno podizati kamatne stope. No, činjenica da je nezaposlenost osjetno ispod svojeg dugoročnog prosjeka (tzv. prirodne razine) nam govori da jednom kada inflacija dosegne ciljanu razinu, ECB neće previše oklijevati s dizanjem kamatnih stopa, budući da je ekonomski rast u Eurozoni robustan, a tržište rada u snažnoj ekspanziji.

Također, promatramo i kreće li se hrvatsko gospodarstvo i dalje u istom smjeru kao i zemlje Eurozone. To je važno zato što se smjer monetarne politike (rast ili pad kamatnih stopa) Eurosustava određuje dominantno na temelju agregiranih pokazatelja za cijelu Eurozonu, a ne pojedinačnih zemalja članica. Ukoliko ekonomska aktivnost u Eurozoni ubrzava, a inflacija je iznad ciljane, Eurosustav će provoditi restriktivnu monetarnu politiku i podizati kamatne stope. Ako se Hrvatska istovremeno nalazi u suprotnoj fazi poslovnog ciklusa i suočena je s recesijom i inflacijom ispod ciljane, takav potez Eurosustava dodatno bi pogoršao ionako lošu situaciju jer bi još više usporio ekonomsku aktivnost, podigao nezaposlenost i potencijalno gurnuo zemlju u deflaciju. 

Donji grafikon pokazuje poziciju Hrvatske u odnosu na svih 19 zemalja Eurozone po pitanju inflacije i nezaposlenosti te, u skladu s time, kakva monetarna politika bi odgovarala pojedinoj zemlji, ali i Eurozoni kao cjelini. Grafikon je interaktivan te se, koristeći legendu na dnu, može promatrati kako se ta pozicija mijenjala kroz posljednjih 5 godina u svakoj pojedinoj zemlji. Hrvatska (crveni balončić) i Eurozona (zeleni balončić) su istaknute zasebnim bojama radi vidljivosti.  Za detaljnije objašnjenje grafikona pročitajte bijeli okvir na kraju teksta.

Vidljivo je da se Eurozona nalazi u donjem-lijevom kvadrantu, a u njemu se nalazi i Hrvatska. U ožujku 2018. nezaposlenost u RH je iznosila 9,4 posto (za 0,2 postotna boda manje nego u veljači), dok je inflacija iznosila 1,2 posto (0,3 postotna boda više u odnosu na veljaču). To znači da se nalazimo u zoni niske nezaposlenosti i niske inflacije, što je dobra pozicija jer koju god politiku ECB odabere, opasnost od štetnog procikličkog djelovanja je mala. Upravo u toj zoni u ožujku 2018. bio je najveći broj zemalja Eurozone, što znači da je Hrvatska trenutno u istoj fazi poslovnog ciklusa kao i Eurozona. 

Na interaktivnom grafikonu možemo primijetiti da se zemlje postupno sve više grupiraju oko okomite osi, što znači da je inflacija u većini zemalja blizu ciljane razine od 1,9 posto. To je svakako dobra vijest za ECB, no i nagovještaj toga da nismo daleko od promjene smjera monetarne politike Eurosustava.

Vidljivo je i da je kretanje hrvatskog „balončića“ usklađenije s „balončićem“ Eurozone čak i više nego nekih već postojećih članica. Primjerice, zemlje poput Estonije ili Litve nalaze se u zoni inflacije koja nadmašuje ciljanu. S druge strane, zemlje poput Italije, Grčke ili Luksemburga nalaze se u zoni iznadprosječno visoke nezaposlenosti, što znači da bi eventualno dizanje kamatnih stopa od strane ECB-a moglo dodatno pogoršati ionako lošu situaciju na tržištu rada u tim zemljama.

Do sada smo analizirali gdje se pojedine zemlje trenutno nalaze po pitanju inflacije i nezaposlenosti. Posljednji grafikon pokazuje u kojem smjeru se kreću. Promatramo promjene u trendovima nezaposlenosti i inflacije u posljednjih mjesec dana. Vidljivo je da postoji gotovo univerzalan trend smanjenja nezaposlenosti u gotovo svim zemljama (osim Luksemburga i Litve), no poprilična heterogenost po pitanju trenda inflacije. U Hrvatskoj i još devet zemalja članica Eurozone, inflacija ima trend rasta, dok je u preostalih 10 članica inflacija u trendu smanjenja. 

Trend inflacije najbrže raste u Latviji i Francuskoj, a najbrže se smanjuje u Estoniji i Litvi, što je dobro za te baltičke zemlje, budući da se ionako nalaze u zoni inflacije koja nadmašuje ciljanu.

Za ostale indikatore uvođenja eura za Hrvatsku kliknite ovdje...