Na temelju novih podataka za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za rujan 2019., istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi Eurozona, kao i sve njene zemlje članice. To nam služi kako bismo ocijenili koliko blizu/daleko je Europska središnja banka od ispunjenja svojih ciljeva i potencijalne promjene smjera svoje monetarne politike.*

Kakva su aktualna kretanja?

Na donjem-lijevom grafikonu vidimo kretanje inflacije u Eurozoni. Ona je u rujnu 2019. usporila za 0,2 postotna boda u odnosu na kolovoz te je iznosila 0,8 posto. Na godišnjoj razini, najviše su porasle cijene hrane, alkohola i duhanskih proizvoda (+1,6 posto). Cijene usluga porasle su 1,5 posto, dok su cijene energije pale 1,8 posto. Temeljna stopa inflacije u rujnu iznosila je 1 posto. Rujan je tako deseti mjesec zaredom kako je inflacija ispod ciljane razine ECB-a, što je vidljivo na našem grafikonu gdje se crvena linija trend-ciklusa vratila ispod horizontalne linije (1,9 posto). Prema prvoj procjeni za listopad inflacija je dodatno usporila na 0,7 posto te se sve više udaljava od ciljane razine.

Što se nezaposlenosti tiče, ona je u rujnu 2019. na razini Eurozone iznosila 7,5 posto prema desezoniranim podacima, isto kao u kolovozu, te se zadržala ispod svog dugoročnog prosjeka (označenog horizontalnom linijom na gornjem-desnom grafikonu). Stopa nezaposlenosti u Eurozoni nalazi se na najnižoj razini od srpnja 2008. Istovremeno, stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj pala je 0,1 postotni bod na novu rekordno nisku razinu od 6,8 posto. Time je stopa nezaposlenosti već godinu dana niža u Hrvatskoj u odnosu na prosjek Eurozone te se približava prosjeku Europske unije (6,3 posto).

Promjene u monetarnoj politici

S obzirom na prigušene inflacijske pritiske i usporavanje ekonomskog rasta u Eurozoni, ECB je na sastanku u rujnu revidirao na niže projekcije ekonomskog rasta i inflacije za sljedeće dvije godine. Za inflaciju (HIPC), u ECB-u očekuju da će se zadržati ispod ciljane razine, to jest da će godišnje stope rasta iznositi 1,1% u 2019., 1,2% u 2020. i 1,5% u 2021. 

Kako bi potaknuli ekonomski rast i približili inflaciju ciljanoj razini, Upravno vijeće ECB-a odlučilo se za novi paket odluka o monetarnoj politici, koji bi trebao osigurati nastavak vrlo povoljnih financijskih uvjeta. 

• Kamatna stopa na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke snižena je za 10 baznih bodova, na – 0,5 posto. Kamatna stopa na glavne operacije refinanciranja (0 posto) i kamatna stopa na stalno raspoloživu mogućnost granične posudbe od središnje banke (0,25 posto) ostale su nepromijenjene.

• Od 1. studenog ponovno se pokreće program otkupa obveznica u vrijednosti 20 milijardi eura mjesečno.

• Dospjele glavnice prethodno otkupljenih obveznica nastavit će se u potpunosti reinvestirati tijekom duljeg razdoblja, odnosno i nakon što ECB počne povećavati ključne kamatne stope.

• Modaliteti ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja (TLTRO-III) će se promijeniti i uključivat će poticaje bankama da povećaju kreditiranje.

• Uvodi se sustav dviju naknada za pričuve, prema kojemu će se dio držanja prekomjerne likvidnosti banaka izuzeti od primjene negativne kamatne stope na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja s ciljem podupiranja transmisije monetarne politike koja se zasniva na bankama.

Kreću li se sve zemlje u istom smjeru?

Na sljedećem grafikonu promatramo promjene u trendovima nezaposlenosti i inflacije u posljednjih mjesec dana. 

Vidljivo je da većina članica bilježi trend usporavanja inflacije. Inflacija posebno brzo pada u Austriji, Belgiji i Litvi, dok s druge strane ubrzava u Slovačkoj i Malti. Što se kretanja na tržištu rada tiče, u pola članica nezaposlenost blago raste, dok u drugoj polovici pada. Najsnažniji trend pada nezaposlenosti bilježi Francuska, nakon koje slijede Luksemburg i Cipar, dok  najizraženiji rast nezaposlenosti bilježe Belgija i Slovenija.

Dinamika kretanja nezaposlenosti i inflacije u Hrvatskoj slična je onoj u Eurozoni, kao što je vidljivo na grafikonu.

Hrvatska u odnosu na Eurozonu

Donji grafikon pokazuje poziciju Hrvatske u odnosu na svih 19 zemalja Eurozone po pitanju inflacije i nezaposlenosti te, u skladu s time, kakva monetarna politika bi odgovarala pojedinoj zemlji, ali i Eurozoni kao cjelini. Grafikon je interaktivan te se, koristeći legendu na dnu, može promatrati kako se ta pozicija mijenjala kroz posljednjih 7 godina u svakoj pojedinoj zemlji. Hrvatska (crveni balončić) i Eurozona (zeleni balončić) su istaknute zasebnim bojama radi vidljivosti. Za detaljnije objašnjenje grafikona pročitajte bijeli okvir na kraju teksta.

Nakon što je u lipnju 2018. prešla u donji desni kvadrant, odnosno zonu niske nezaposlenosti i relativno visoke inflacije, Eurozona je s usporavanjem inflacije u studenom ponovno prešla vertikalnu os te se od tada nalazi u zoni niske nezaposlenosti i niske inflacije.

Vidljivo je da se Hrvatska nalazi u istoj zoni poslovnog ciklusa. Ova usklađenost je dobra vijest budući da eventualne promjene u monetarnoj politici ECB-a neće imati štetno procikličko djelovanje na naše gospodarstvo. 

Činjenica da je većina članica Eurozone nalazi u sličnoj fazi poslovnog ciklusa, u zoni niske nezaposlenosti i niske inflacije svakako je dobra vijest i za ECB, budući da to smanjuje troškove promjene smjera monetarne politike Eurosustava, u smislu asimetričnog djelovanja na pojedine zemlje.

Prethodni grafikon pokazuje kako su se Hrvatska i 19 zemalja Eurozone kretali kroz različite faze poslovnih ciklusa unazad posljednjih sedam godina. Vidljivo je da je kretanje hrvatskog „balončića“ usklađenije s „balončićem“ Eurozone čak i više nego nekih već postojećih članica. 

Za ostale indikatore uvođenja eura za Hrvatsku kliknite ovdje...