Blagi pad nezaposlenosti prije pandemije COVID-a, ECB povećao program otkupa obveznica

Objavljeno: 7. travnja 2020.

Na temelju novih podataka za nezaposlenost i inflaciju u zemljama EU-a za veljaču 2020., istražujemo gdje se po ova dva ključna kriterija trenutno nalazi eurozona, kao i sve njene zemlje članice. To nam služi kako bismo ocijenili koliko blizu/daleko je Europska središnja banka od ispunjenja svojih ciljeva i potencijalne promjene smjera svoje monetarne politike.*

Kakva su aktualna kretanja?

Na donjem-lijevom grafikonu vidimo kretanje inflacije u eurozoni. Ona je u veljači 2020. usporila za 0,2 postotna boda u odnosu na siječanj te je iznosila 1,2 posto. Na godišnjoj razini, cijene hrane, alkohola i duhanskih proizvoda porasle su 2,1 posto, usluga 1,6 posto, dok je cijena energije pala 0,3 posto. Temeljna stopa inflacije u siječnju iznosila je 1,2 posto. Posljednjih godinu dana inflacija je ispod ciljane razine ECB-a, što je vidljivo na našem grafikonu gdje se crvena linija trend-ciklusa vratila ispod horizontalne linije (1,9 posto). Prema prvoj procjeni za ožujak inflacija je usporila na 0,7 posto, te se i dalje nalazi daleko od ciljane razine.

Inflacija u Eurozoni

Izvor: Eurostat, izračun autora

Napomena: Horizontalna linija označava ciljanu razinu inflacije od 1,9 posto.

Stopa nezaposlenosti u Eurozoni

Izvor: Eurostat, izračun autora

Napomena: Horizontalna linija označava prosječnu stopu nezaposlenosti u analiziranom razdoblju.

Što se nezaposlenosti tiče, ona je u veljači 2020. na razini eurozone iznosila 7,3 posto prema desezoniranim podacima, 0,1 postotni bod manje nego u siječnju, te se zadržala ispod svog dugoročnog prosjeka (označenog horizontalnom linijom na gornjem-desnom grafikonu). Istovremeno, stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj smanjila se za 0,1 postotni bod na novu rekordno nisku razinu od 6,2 posto. Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj u zadnjih godinu i pol dana niža je u odnosu na prosjek eurozone, a u zadnjih devet mjeseci i od prosjeka Europske unije (EU27 - 6,5 posto).

Promjene u monetarnoj politici

S obzirom na već rekordno niske kamatne stope i zamku likvidnosti u kojoj se nalazi eurozona, Europska središnja banka nije imala prostora za daljnje snižavanje kamatnih stopa na sastanku u ožujku kao odgovor na recesiju izazvanu pandemijom koronavirusa. Kamatna stopa na glavne operacije refinanciranja zadržana je na 0 posto, a kamatna stopa na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke na -0,5 posto. Kao odgovor na recesiju ECB je na sastanku povećao kvotu otkupa obveznica za 120 milijardi eura do kraja godine (uz dosadašnji program otkupa 20 milijardi mjesečno). Nekoliko dana nakon sastanka ECB je najavio i novi program otkupa Pandemic Emergency Purchase Programme (PEPP) preko kojeg će alocirati dodatnih 750 milijardi eura do kraja 2020. Novost u programu je i djelomično odmicanje od kapitalnog ključa (kvota dodijeljenih zemljama članicama), odnosno veća fleksibilnost u otkupu što će omogućiti ECB-u da alocira dodatna sredstva prema pojedinim članicama. Preko programa moguće je i otkup obveznica s kraćim dospijećem (minimalno 70 dana) što će pomoći članicama u problemima sa zatvaranjem potreba za kratkoročnim financiranjem. 

Kreću li se sve zemlje u istom smjeru?

Na sljedećem grafikonu promatramo promjene u trendovima nezaposlenosti i inflacije u posljednjih mjesec dana. 

Vidljivo je da u polovici članica inflacija blago ubrzava, dok u drugoj usporava. Inflacija je najviše ubrzala u Belgiji, Austriji i na Cipru, dok je s druge strane usporila u Nizozemskoj i Slovačkoj. Što se kretanja na tržištu rada tiče, najveći trend pada nezaposlenosti bilježe Nizozemska, Slovenija i Francuska, dok najizraženiji rast nezaposlenosti bilježe Austrija i Litva.

Izvor: Eurostat, izračun autora

Hrvatska u odnosu na Eurozonu

Donji grafikon pokazuje poziciju Hrvatske u odnosu na svih 19 zemalja eurozone po pitanju inflacije i nezaposlenosti te, u skladu s time, kakva monetarna politika bi odgovarala pojedinoj zemlji, ali i eurozoni kao cjelini. Grafikon je interaktivan te se, koristeći legendu na dnu, može promatrati kako se ta pozicija mijenjala kroz posljednjih 7 godina u svakoj pojedinoj zemlji. Hrvatska (crveni balončić) i Eurozona (zeleni balončić) su istaknute zasebnim bojama radi vidljivosti. Za detaljnije objašnjenje grafikona pročitajte bijeli okvir na kraju teksta.

Okomita os predstavlja ciljanu inflaciju (1,9 posto). Vodoravna os predstavlja prosječnu stopu nezaposlenosti za svaku pojedinu zemlju.

Nakon što je sredinom 2018. prešla u donji desni kvadrant, odnosno zonu niske nezaposlenosti i relativno visoke inflacije, eurozona je s usporavanjem inflacije krajem iste godine ponovno prešla vertikalnu os te se posljednjih godinu dana nalazi u zoni niske nezaposlenosti i niske inflacije.

Vidljivo je da se Hrvatska nalazi u istoj zoni poslovnog ciklusa. Ova usklađenost je dobra vijest budući da eventualne promjene u monetarnoj politici ECB-a neće imati štetno procikličko djelovanje na naše gospodarstvo. 

Činjenica da je većina članica Eurozone nalazi u sličnoj fazi poslovnog ciklusa, u zoni niske nezaposlenosti i niske inflacije svakako je dobra vijest i za ECB, budući da to smanjuje troškove promjene smjera monetarne politike Eurosustava, u smislu asimetričnog djelovanja na pojedine zemlje.

Prethodni grafikon pokazuje kako su se Hrvatska i 19 zemalja Eurozone kretali kroz različite faze poslovnih ciklusa unazad posljednjih sedam godina. Vidljivo je da je kretanje hrvatskog „balončića“ usklađenije s „balončićem“ Eurozone čak i više nego nekih već postojećih članica. 

Za ostale indikatore uvođenja eura za Hrvatsku kliknite ovdje...

* Čitatelji trebaju imati na umu da, premda važne, inflacija i nezaposlenost nisu jedine dvije varijable koje utječu na smjer monetarne politike ECB-a, stoga ovaj tekst ne treba koristiti u prognostičke svrhe niti kao investicijski savjet. Sadržaji služe isključivo u svrhu informiranja i obrazovanja, a prije donošenja bilo kakvih investicijskih odluka, posavjetujte se sa svojim financijskim savjetnikom.

Zašto su inflacija i nezaposlenost bitni pokazatelji?

Inflacija predstavlja najvažniju ciljanu varijablu ECB-a, budući da je stabilnost cijena, definirana kao srednjoročna inflacija nešto ispod 2 posto, glavni cilj monetarne politike Eurosustava. Ne dovodeći u pitanje stabilnost cijena, monetarna politika ima i druge zadatke, među kojima je najvažniji djelovati kontraciklički na gospodarstvo Eurozone - poticati gospodarski rast kada se on nalazi ispod očekivanih (prirodnih) razina, a zauzdati ga ako raste brže od očekivanja i prijeti opasnošću da se prelije u visoku inflaciju. Budući da podaci za BDP ne postoje na mjesečnoj razini, stanje poslovnog ciklusa promatramo kroz kretanje stope nezaposlenosti

Objašnjenje interaktivnog grafikona

Grafikon je podijeljen na četiri kvadranta na način da okomita os predstavlja ciljanu inflaciju u Eurozoni - procijenjenu na 1,9 posto. Područja desno od okomite osi predstavljaju zonu u kojoj inflacija nadmašuje ciljanu vrijednost, izraženo u postotnim bodovima. Područja lijevo od osi predstavljaju zonu u kojoj je inflacija ispod ciljanih 1,9 posto. Vodoravna os predstavlja prosječnu stopu nezaposlenosti za svaku pojedinu zemlju. Područja iznad osi predstavljaju zonu u kojoj se nezaposlenost nalazi iznad prosjeka, izraženo u standardnim devijacijama. Analogno tome, područja ispod osi označavaju zonu ispodprosječne nezaposlenosti. 

Ovisno o tome u kojem se kvadrantu zemlja nalazi, pogledom na grafikone doznajemo u kojoj je fazi poslovnog ciklusa i kakva bi monetarna politika toj zemlji odgovarala uvažavajući stabilnost cijena kao primarni kriterij: