U zadnjih godinu dana vrlo su česti naslovi u domaćim medijima koji najavljuju ekonomsku krizu 2020. godine. Hrvatska je mala otvorena ekonomija, što znači da ima veliki udio izvoza i uvoza u BDP-u. Budući da RH izrazito ovisi o potražnji Njemačke i Italije recesija u tim dvama zemljama može uzrokovati smanjene našeg izvoza te vjerojatni ulazak u recesiju. Upravo zbog navedene povezanosti između našeg te njemačkog i talijanskog gospodarstva analizirat ćemo pokazatelje poslovnih ciklusa za ta gospodarstva kako bismo zaključili postoji li opravdani strah od recesije u tim državama.

Ekonomska klima u svijetu 

Njemački ifo Institut (Leibniz Institute for Economic Research at the University of Munich) već dugi niz godina provodi istraživanje o svjetskoj ekonomskoj klimi pod nazivom ifo World Economic Climate. Graf 1. prikazuje ifo World Economic Climate u razdoblju od 2015. do 2019. godine. 

Primjećujemo kako u zadnjih godinu dana dolazi do pada svjetske ekonomske klime (plava linija na Grafu 1.). Zanimljivo je analizirati očekivanja o svjetskoj ekonomiji za šest mjeseci (crvena linija na Grafu 1.). Primjećujemo da postoji određena razina usklađenosti kretanja između očekivanja i sadašnje ekonomske klime. Primjerice, početkom drugog kvartala 2018. godine očekivanja su pokazivala pad svjetske ekonomske klime što se i dogodilo nakon određenog vremenskog pomaka. Valja naglasiti da je postojala razlika između predviđene brzine pada i stvarne razine pada svjetske ekonomske klime (nagib crvene linije je strmiji) ne samo na ovome dijelu grafa već na cijelom grafu. To nam govori da očekivanja nisu najtočniji pokazatelj stvarnoga stanja, ali nam pružaju mogućnost uvida u potencijalni smjer kretanja svjetskog gospodarstva. Za sada on je negativan.

Poslovna klima u Njemačkoj

Njemačka, najveća i najjača europska ekonomija, već se neko vrijeme muči s usporavanjem rasta BDP-a. U trećem kvartalu ove godine jedva je uspjela izbjeći tehničku recesiju tj. dva uzastopna kvartala s padom BDP-a. Ifo Institut već dugi niz godina objavljuje Indeks poslovne klime ze Njemačku. Indeks je sastavljen od dvije komponente: sadašnje stanje poslovne klime i očekivanja o budućoj poslovnoj klimi. Graf 2. prikazuje Indeks poslovne klime u Njemačkoj za razdoblje od 2015. do 2019. godine.

Primjećujemo da od prvog mjeseca 2018. godine dolazi do pada poslovnih očekivanja što je uzrokovalo pad poslovne klime uz vremenski pomak. Kao i na Grafu 1. primjećujemo da očekivanja imaju strmiji pad od stvarnog pada poslovne klime. Do drastičnijeg pada poslovne klime u Njemačkoj dolazi na proljeće 2019. godine te u srpnju ona prvi put dolazi na nižu razinu nego 2015. godine i od tada ju nije nadmašila. U listopadu o.g. dolazi do blagog rasta očekivanja, ali i daljnjeg pada poslovne klime.

Drugi važan pokazatelj za Njemačku su ifo Izvozna očekivanja koja prikazuje Graf 3. Do prosinca 2017. godine izvozna očekivanja rastu. Međutim nakon prosinca 2017. godine dolazi do umjernog pada izvoznih očekivanja koji se ubrzava ove godine te izvozna očekivanja ovo ljeto postaju negativna. U listopadu 2019. godine dolazi do blagog rasta očekivanja. Budući da je Njemačka ekonomija orijentirana prema izvozu na nju se jako lako odraze nesigurnosti vezane uz njeno okruženje. Kina je Njemačkoj važan trgovinski partner pa se nesigurnosti vezane uz trgovinski rat između SAD-a i Kine lako odraze na rezultate njemačkog gospodarstva. Slična je situacija i s Brexitom. Zbog kontinuirane nesigurnosti mnoge njemačke firme ne znaju  kako da se postave prema britanskom tržištu što utječe na njihove rezultate. Osjetljivost Njemačke na nesigurnost svoga okruženja najbolje pokazuje Graf 4. koji pokazuje koliko je realnog dohotka Njemačka izgubila zbog zapreka u slobodnoj trgovini kao posto BDP-a prethodne godine. U 2017. i 2018. godini tj. u godinama kada je dominirao Brexit i trgovinski rat između SAD-a i Kine Njemačka je zabilježila gubitke realnog dohotka.

Ekonomska perspektiva Njemačke i Italije

ESI je eng. Economic sentiment indicator koji je sastavljen od pet elemenata s različitim ponderima. Njega čine indikator povjerenja u industriju (40%), indikator povjerenja u građevinarstvo (5%), indikator povjerenja u usluge (30%), indikator potrošačevog povjerenja (20%) i indikator povjerenja u maloprodaju (5%). On nam pokazuje ukupno povjerenje svih sektora u ekonomiju te služi za predviđanje kretanja BDP-a. 

ESI za Njemačku raste od 2015. pa sve do početka 2018. godine. Nakon toga dolazi do laganog pada koji se ubrzava početkom 2019. godine. U jeseni ove godine pada ispod razine od 100 (dugoročna srednja vrijednost). ESI nam pokazuje vrlo sličan trend kretanja Njemačke ekonomije kao što su nam pokazivali i ifo indikatori. Primjećujemo da je ESI za Italiju u 2015. godinu ispod njegove dugoročne srednje vrijednosti što označava slabije povjerenje u ekonomiju. Međutim nakon loših rezultata 2015. godine slijedi razdoblje oporavka uz generalni trend rasta povjerenja u gospodarstvo tj. rasta BDP-a. U prvoj polovici 2018. godine dolazi do ubrzanog pada povjerenja u talijansko gospodarstvo koje se uspjelo stabilizirati prije ljeta 2019. godine oko razine 100 za razliku od njemačkog koje je palo ispod te razine.

Od 2015. do početka 2018. godine došlo je do rasta novi narudžbi u proizvodnji u Njemačkoj (Graf 7.). Početkom 2018. godine dolazi do pada koji je dominantno uzrokovan padom inozemne potražnje (svjetlo plava linija). Moguće je da pad inozemne potražnje bio uzorkovan nesigurnostima u Njemačkom okruženju tj. Brexitom i vrhuncem trgovinskog rata između SAD-a i Kine. Pad ubrzava u 2019. godini kada se razina novih narudžbi približava razini iz 2015. godine. Dolazi do drastičnog pada domaće potražnje koji je kompenziran povećanjem inozemne potražnje zbog čega ne dolazi do pada ispod razine 2015. godine. Povećanje inozemne potražnje može se objasniti privremenim primirjem između Kine i SAD-a. Za razliku od Njemačke nove narudžbe u Italiji (Graf 6.) i imaju tendenciju blagoga pada. Kao i u slučaju Njemačke od početka 2018. godine dolazi do pada u domaćoj potražnji koji se kompenzira s inozemnom potražnjom. Važna je razlika je u tome što su se nove domaće narudžbe u Njemačkoj spustile ispod razine 2015. godine što je uzrokovalo i pad ukupnih domaćih narudžbi ispod razine iz 2015. godine.

Od početka 2018. godine dolazi do pada povjerenja potrošača u Njemačkoj (Graf 8.). Ubrzani pad povjerenja potrošača događa se u 2019. godini. Budući da potrošači vjeruju da će u budućnosti imati lošiju ekonomsku situaciji oni će odgađati svoju osobnu potrošnju što će izazvati dodatno usporavanje gospodarstva. U Italiji je situacija drugačija. U njoj je indikator povjerenja potrošača cijelo promatrano razdoblje negativan što znači da potrošači imaju negativan pogled na budućnost i da će odgađati potrošnju. Zbog toga dodatan, doduše blagi, pad povjerenja potrošača je loš znak za talijansko gospodarstvo.

Razlikuje li se 2017. godina od pred-recesijske 2007. godine?

Konstruirali smo bazne indekse kako bismo usporedili kretanja ESI indikatora od 2007. do 2010. godine i od 2017. do danas. Koristili smo mjesečne iznose ESI indikatora za Njemačku i Italiju. Za baznu vrijednost smo uzeli vrijednost ESI indikatora u siječnju 2007. te u siječnju 2017. godine. Postoji vrlo velika razlika u kretanju ESI indikatora između dva odabrana vremenska perioda. Za vrijeme financijske krize 2008. godine dolazi do nekoliko puta jačeg pada vrijednosti ESI-a nego što je došlo u 2018. godini. Zaključujemo da je usporavanje gospodarstva puno blaže nego za vrijeme financijske krize 2008. godine.

Talijansko i njemačko gospodarstvo usporavaju. Njemačko gospodarstvo prema ifo Poslovnoj klimi Njemačke ima negativna očekivanja vezana za budućnost, dok ESI pokazuje da je palo ispod razine 100 tj. dugoročnog prosjeka što ukazuje da bi moglo doći do daljnjeg pada BDP-a. Nove narudžbe zahvaljujući stranoj potražnji su iznad razine 2015. godine, ali jedva. Bilo kakvo zaoštravanje na relaciji Washington Peking moglo bi dovesti do njihova pada. Budući da je 2020. izborna godina u SAD-u to nije nemogući scenarij. Talijansko gospodarstvo jedva se uspjelo zadržati s ESI pokazateljem iznad razine 100, ali je evidentno njegovo usporavanje. Jednako kao u Njemačkoj nove narudžbe se nalaze iznad razine 2015. godine velikim dijelom zbog stranih narudžbi. Indikatori povjerenja potrošača u Njemačkoj i Italiji koji su negativni i u padu objašnjavaju zašto u tim zemljama dolazi do pada domaće potražnje za novim proizvodima i zašto je i daljnji pad izgledan.

Literatura

Web baza podataka Eurostat preuzeto na adresi https://ec.europa.eu/eurostat/data/database , „Sentiment indicators - monthly data“ preuzeto 21. studeni 2019. godine

Web baza podataka ifo Institut preuzeto na adresi https://www.ifo.de/en/umfragen/time-series , „ifo Business Climate“ preuzeto 21. studenog 2019. godine

Web baza podataka ifo Institut preuzeto na adresi https://www.ifo.de/en/umfragen/time-series , „ifo Export Expectations“ preuzeto 21. studenog 2019. godine

Web baza podataka ifo Institut preuzeto na adresi https://www.ifo.de/en/umfragen/time-series , „ifo World Economic Climate“ preuzeto 25. studenog 2019. godine

Web baza podatak AMECO dostupno na adresi https://ec.europa.eu/economy_finance/ameco/user/serie/SelectSerie.cfm „Terms of Trade“ preuzeto 25. studenog 2019. 

Web baza podataka Istat dostupno na http://dati.istat.it/ , „New oders manufactoring“ preuzeto 21. studenog 2019. 

Web stranica Destatis dostupno na adresi https://www.destatis.de/EN/Themes/Economic-Sectors-Enterprises/Industry-Manufacturing/_Graphic/_Interactive/new-orders-basis-2015.html