Predviđanje broja osvojenih olimpijskih medalja

Javnost je zainteresirana za Olimpijske igre zbog brojnih razloga. Jednima su one zabava, drugima izvor prihoda, a neki analiziraju ovaj sportski događaj. Discovery Corps Inc (DCI) je konzultantska tvrtka iz SAD-a koja radi na vizualizaciji podataka, data mining-u i prediktivnoj analitici, a 2012. godine su pokušali detektirati prediktore osvajanja medalja na ljetnim Olimpijskim igrama.

Nakon što su odredili široka sadržajna područja kao što su ekonomija, demografija, ljudski razvoj, geografija, religija i politika, definirali su potencijalne čimbenike kojima bi se mogao objasniti broj osvojenih medalja na Olimpijskim igrama. Provedbom složenih analitičkih postupaka utvrdili su da broj korisnika interneta, ukupni bruto domaći proizvod, ukupan broj stanovnika u državi i stupanj ekonomske slobode predviđa broj osvojenih olimpijskih medalja. Identificirane varijable imaju intuitivnog smisla jer bogatiji i razvijeniji imaju više kapaciteta ulagati u sport. Analizom je utvrđeno da geografska širina može predvidjeti osvajanje medalje na Olimpijskim igrama, ali autori nisu ponudili objašnjene za takav nalaz.

Važnost odabira varijabli

S obzirom na to da su analitičari iz DCI-a uključili mnogo različitih varijabli, postavlja se pitanje opravdanosti upotrebe nekih od njih. Primjerice, koje je obrazloženje za uključivanje povijesnih faktora u analizu, poput članstva u britanskom, francuskom ili španjolskom carstvu ili kraljevstvu? Uloga povijesnih faktora postaje još složenija ako znamo da su neke afričke kolonije, poput Somalije i Maroka bile istodobno pod vlašću dviju kolonijalnih sila. Također, kolonijalne sile poput Belgije, Portugala i Njemačke ostavile su trag u Africi početkom dvadesetog stoljeća, ali njihov utjecaj nije uključen u analizu koju je proveo DCI. Naposljetku, dekolonizacija Afrike je završila tijekom 60-tih i 70-tih godina 20-tog stoljeća, a režimi kolonijalnih sila su zamijenjeni koruptivnim i diktatorskim režimima lokalnih političara.

Vjerski pokazatelji su zanimljivi, ali zašto bi udio pojedine religije u društvu bio indikativan za uspjeh neke zemlje na Olimpijskim igrama? Ako je religija povezana s različitim ponašanjima koja olakšavaju ili otežavaju osvajanje olimpijske medalje, možda bi bolji pristup bio provjeriti društvene norme karakteristične za pojedinu religiju. Primjerice, Islam je restriktivan prema ženama, od zabrane vožnje automobila do bavljenja sportom, stoga bi mjerenje društvenih restrikcija koje proizlaze iz normativnog utjecaja vjere bio smisleniji pristup.

Promjena pristupa

U ovoj analizi je bio korišten drugačiji pristup u objašnjavanju faktora koji određuju osvajanje olimpijske medalje. Kriterij je bio binaran ishod osvajanja odnosno ne-osvajanja olimpijske medalje, a prediktori su bili pokazatelji upravljanja državom preuzeti s web stranica Svjetske banke. Odabrani su zato što objašnjavaju specifične karakteristike države, mjereni su na standardiziranoj ljestvici i mogu se uspoređivati među državama. Podaci o upravljanju državom su preuzeti za razdoblje od 2012. do 2015., odnosno za olimpijski ciklus prije ljetnih Olimpijskih igara u Rio de Janeiru 2016. godine. Korišteni pokazatelj su vladavina prava, kontrola korupcije, učinkovitost upravljanja, odgovornost, kvaliteta regulatornih tijela, politička stabilnost, odsustvo nasilja i terorizma.

Da bismo stekli bolju sliku o broju osvojenih medalja po pojedinom kontinentu i broju zemalja sudionica Olimpijskih igara s pojedinog kontinenta, potrebno je proučiti donja dva grafa. Prvi prikazuje broj zemalja sudionica Olimpijskih igara po pojedinom kontinentu i vidljivo je da su države iz Afrike najbrojnije. Iz drugog grafa može se iščitati da su europske države osvojile najviše medalja.

Imajući na umu da su natjecatelji s kontinenta s najviše država sudionica na Olimpijskim igrama osvojio vrlo malo medalja, može se postaviti sljedeća pretpostavka: ako se iz nekoliko desetaka pokazatelja korištenih u analizi DCI-a iskristaliziralo pet pokazatelja indikativnih za osvajanje olimpijske medalje, možda bi skup specifičnih i sličnih koncepata, kao što su pokazatelji upravljanja državom bio prediktivan za osvajanje olimpijske medalje. Da bi se stekla šira slika kako države s pojedinog kontinenta upravljaju samima sobom potrebno je pogledati sljedeći graf. Pokazatelji upravljanja državom za sjevernoameričke i europske zemlje su vrlo visoki i relativno homogeni, a za afričke zemlje niski i homogeni.

Što kaže analiza?

Kada se binarni ishod osvajanja olimpijske medalje želi predvidjeti na temelju pokazatelja upravljanja državom, ističu se dvije varijable. Prva je kvaliteta regulatornih tijela, a druga je politička stabilnost, odsustvo nasilja i terorizma.

Međutim, pokazatelji upravljanja državom su visoko korelirani, pa je broj prediktora reduciran sa šest na jednog koristeći faktorsku analizu glavnih komponenti. Jedan faktor kojim se može objasniti šest pokazatelja upravljanja državom je nazvan opća sposobnost upravljanja. Ovakva opća sposobnost upravljanja može predvidjeti binarni ishod osvajanja olimpijske medalje. Na donjem grafu je vizualno prikazano rješenje faktorske analize glavnih komponenti.

Objašnjenje rezultata i smjer za daljnje istraživanje

Pokazatelji upravljanja državom su usko povezani s konceptom socijalnog kapitala koji je uveo Robert Putnam (2001). Socijalni kapital znači da ljudi grade međusobne odnose kako bi imali koristi jedni od drugih. Za izgradnju međusobnih odnosa i društvene mreže, ljudi si moraju međusobno vjerovati, surađivati, dijeliti informacije i razmjenjivati različite resurse (Putnam, 2001). Izgradnja socijalnog kapitala ima pozitivan učinak na društvene inovacije (Dakhli & De Clercq, 2004), poduzetništvo i rad za opće dobro (Farole, Rodriguez-Pose, Storper, & others, 2007) i stupanj obrazovanja stanovnika nekog društva (Van Der Gaag & Snijders, 2005).

Povjerenje i reciprocitet su sastavni dijelovi javnih organizacija i institucija, zato što su izgrađene od međusobnih odnosa ljudi koji u njima rade. Ako se socijalni kapital unutar organizacija i institucija poveća, njihova učinkovitost će rasti. Javna uprava i vlast posvećena općem dobru, odgovornosti i transparentnosti pruža temelj za povjerenje i društvenu inkluziju, koji mogu ojačati socijalni kapital.

U ovoj analizi su pokazatelji upravljanja državom korišteni kao proxy za mjeru socijalnog kapitala. Valjanost i pouzdanost mjera socijalnog kapitala su predmet brojnih rasprava, a Grooaert (2001) je naveo različite indikatore socijalnog kapitala među kojima se mogu naći pokazatelji upravljanja državom. Polazeći od toga da povjerenje, reciprocitet i umrežavanje čine srž socijalnog kapitala, pokazatelji upravljanja državom su korišteni kao proxy varijabla jer reflektiraju socijalni kapital u institucijama.

Ako se zaista želi provjeriti učinak povjerenja, umrežavanja i reciprociteta na osvajanje olimpijske medalje, trebaju se koristiti podaci o tim konstruktima. Sve to postavlja neka metodološka pitanja zato što World Values Study, koja prikuplja informacije o povjerenju, normama, umrežavanju i sličnom konceptima nema potpune informacije o svim afričkim, azijskim ili latino-američkim državama. Nedostatak ovih podataka onemogućava analitičarima i istraživačima da provjere željene pretpostavke pa su prisiljeni koristiti se alternativnim mjerama pojava koje ih zanimaju.

O podacima i analizi

Svi podaci su pročišćeni, analizirani i vizualiziran u R-u. Pokazatelji upravljanja državom su preuzeti s web stranica Svjetske banke, a informacije o osvajanju olimpijskih medalja su preuzete s web stranice Olympic reference. Podaci su prikupljeni s weba rabeći rvest paket, a tidyverse skup paketa je korišten za čišćenje, manipulaciju i vizualizaciju podataka. Logistička regresija iz psych paketa je korištena za provjeru pretpostavke, a faktorska analiza glavnih komponenti iz paketa factoextra je korištena za dobivanje glavne komponente i vizualizaciju faktorskog rješenja.

Literatura

Dakhli, M., & De Clercq, D. (2004). Human capital, social capital, and innovation: A multi-country study. Entrepreneurship & Regional Development, 16(2), 107–128.

Farole, T., Rodriguez-Pose, A., Storper, M., & others. (2007). Social capital, rules, and institutions: A cross-country investigation. IMDEA Working Papers Series in Economics and Social Sciences. Ctra. Colmenar Viejo Km. 14, Madrid, Spain.

Grootaert, C. (2001). Does social capital help the poor?-a synthesis of findings from the local level institutions studies in bolivia, burkina faso, and indonesia. The World Bank.

Putnam, R. (2001). Social capital: Measurement and consequences. Canadian Journal of Policy Research, 2(1), 41–51.

Van Der Gaag, M., & Snijders, T. A. (2005). The resource generator: Social capital quantification with concrete items. Social Networks, 27(1), 1–29.