Prokletstvo siromaštva

Na preuzimanju nagrade za najkorisnijeg igrača NBA lige 2014. godine, Kevin Durant je rekao: “Toliko puta smo se selili kao djeca, činilo mi se da smo živjeli u kutiji…Nikada nisam mislio da ću doći na fakultet i igrati u NBA ligi”[1]. Osim njega, brojni su NBA igrači proveli djetinjstvo u siromaštvu, živeći bez društvenih i materijalnih povlastica koje su drugi smatrali normalnima[2]. Jedan od najboljih igrača svih vremena, LeBron James[3] je također imao teško djetinjstvo, često mijenjajući adresu stanovanja, dok je njegova samohrana majka radila nekoliko poslova kako bi se mogla skrbiti za njega.

Život u siromaštvu otežava dječji razvoj pa je vjerojatnije da će djeca u siromašnim sredinama imati narušeno zdravlje (Power i sur, 2007, Marmot, 2010), lošije mentalno zdravlje i lošiju subjektivnu dobrobit tijekom djetinjstva i odrasle dobi (Levin, Currie, Muldoon, 2009). Dodatni nalazi ukazuju da odrastanje u siromaštvu ima loš učinak na kognitivni razvoj, a što djeca duže odrastaju u siromaštvu pokazuju slabiji kognitivni razvoj (Smith, Brooksgunn, Klebanov, 1997; Gregg, Propper, Washbrook, 2007; Barnes, Chanfreau, Tomaszewski 2010; Bradshaw, 2011). Osim negativnih učinaka siromaštva na zdravlje, život u siromaštvu određuje kako osoba percipira samu sebe, pa djeca koja žive u siromaštvu imaju niže samopoštovanje od onih koja ne žive u siromaštvu (Shek, 2003).

Postoji li izlaz iz siromaštva?

Ljudi vole imati pozitivnu sliku o samima sebi, stoga rade sve što mogu da bi se tako i osjećali. Da bi umanjili negativne posljedice loše slike o sebi koji proizlazi iz siromaštva, koriste različite strategije koje se zasnivaju na teoriji socijalnog identiteta (Tajfel i Turner, 1986), i modelu kolektivne akcije (Wright, 2008). Pojedinci se mogu penjati na društvenoj ljestvici zato da napuste depriviranu grupu zbog koje se loše osjećaju. S druge strane, neka grupa može prosvjedovati ili pokazivati građanski neposluh te tako pokušati poboljšati svoj društveni položaj i ukazati na probleme s kojima se suočava. Promjena društvenog položaja grupe ima pozitivnog efekta na percepciju njenih članova, ali i mijenja dinamiku i strukturu društva. 

Biti igrač u vrhunskom sportu je često pokazatelj društvenog prestiža i označava društveni uspjeh. To je točno za Kevina Duranta ili LeBrona Jamesa, ali možemo li generalizirati i tvrditi da osobe odrasle u nepovoljnim socioekonomskim uvjetima streme uspjehu više od onih koji nisu odrasli u takvim životnim uvjetima?

Siromaštvo i uspjeh – što kažu podaci

Da bismo provjerili točnost ove pretpostavke za NBA igrače, bilo je potrebno prikupiti podatke iz nekoliko različitih izvora, kao što su www.basketball-reference.com i www.census.gov. Prvo je bilo potrebno saznati godišnju plaću igrača zajamčenu ugovorom za sezonu 2019./2020., godine igranja u ligi, mjesto i okrug rođenja, okrug u kojem su završili srednju školu, te neke socioekonomske pokazatelje za okruge iz kojih igrači dolaze. Na temelju ovih informacija moglo se upariti svakog igrača s gradom i okrugom njegovog rođenja, gradom i okrugom u kojem je završio srednju školu, godišnjom zaradom ugovorenom za sezonu 2019./2020., i pokazateljima socioekonomskog statusa okruga u kojima su odrasli. Indikatori socioekonomskog statusa i pokazatelji siromaštva su prikupljeni za razdoblje od 1989. do 2018. godine, a pokazatelj socioekonomskog statusa je bio median prihoda kućanstva za okrug iz kojeg igrač potječe, a pokazatelj siromaštva je bio postotak osoba mlađih od 18 godina koji žive u siromaštvu u tom okrugu.

U inicijalnoj analizi je utvrđeno da godine igranja u NBA ligi visoko koreliraju s plaćom ugovorenom za sezonu 2019./2020. pa su godine igranja u NBA ligi parcijalizirane u daljnjoj analizi da bi se utvrdio odnos između prihoda u sezoni 2019./2020. i socioekonomskih okolnosti u kojima je igrač odrastao. 

Prema glavnim nalazima

Međutim, prije provedbe glavne analize, trebalo je provjeriti jesu li različite razine socioekonomskih okolnosti u kojima su igrači odrasli povezane s godinama igranja u ligi. Donja dva grafa pokazuju da ne postoji povezanost između četiri kategorije siromaštva u okruzima u kojima su igrači odrasli i godina igranja u ligi, te ne postoji povezanost između četiri kategorije prihoda kućanstva u okruzima u kojima su igrači odrasli i godina igranja u ligi. To je bio dobar znak za daljnju analizu jer je plaća igrača bila podjednako korigirana s obzirom na godine igranja u ligi za sve skupine uključene u analizu.

Rezultati glavne analize ukazuju da se igrači odrasli u različitim socioekonomskim uvjetima ne razlikuju po godišnjoj visini plaće ugovorenoj za sezonu 2019./2020. Donji graf prikazuje odnos između četiri kategorije siromaštva u okruzima u kojima su igrači odrasli i visine njihove plaće. Iako se razlike čine velikima, nisu statistički značajne. 

Isto vrijedi i za četiri kategorije prihoda kućanstva u okruzima u kojima su igrači odrasli i visine njihove plaće. Igrači odrasli u okruzima koji se razlikuju po prihodima kućanstvima se ne razlikuju statistički značajno po visini plaće u sezoni 2019./2020.. 

Zaključak i poboljšanja

Igrači odrasli u različitim socioekonomskim uvjetima se ne razlikuju po svojim prihodima kako bi očekivali prema hipotezi po kojoj pojedinci iz depriviranih sredina teže većem socijalnom položaju kako bi sami sebe percipirali pozitivnije. Iako ovo može biti neočekivano s obzirom na literaturu, ovi nalazi imaju nekoliko mogućih objašnjenja. U analizu su uključeni Afroamerikanci koji su po nizu socioekonomskih pokazatelja deprivirana društvena skupina u SAD-u. Primjerice, median prihoda u kućanstvu za Afroamerikance je manji od mediana bijelih Amerikanaca. Podaci korišteni u ovoj analizi su javno dostupni na stranici www.census.gov, međutim podaci za pojedinu etničku/rasnu grupu nisu prikazani u javno dostupnim bazama podataka, pa su korišteni agregirani podaci za okrug iz kojeg igrač potječe. Moguće unaprjeđenje analize je korištenju pokazatelja poput mediana prihoda kućanstava i postotka osoba mlađih od 18 godina koji žive u siromaštvu, ali samo za populaciju Afroamerikanaca. Također, mogle bi se usporediti socioekonomske okolnosti u kojima su odrasle različite društvene skupine, poput Afroamerikanaca i bijelaca te vidjeti njihova postignuća u ligi. 

O prikupljanju podataka

U izradi ovog bloga je još jednom potvrđeno iskustvo iz prakse da je pronalaženje podataka za prikladnu analizu zahtjevan zadatak. Iako su neki podaci srejpani koristeći Rvest paket u R-u, a drugi su preuzeti u tabličnom formatu sa www.census.gov, bilo je potrebno udubiti se u podatke da bi se detektirala varijabla na temelju koje bi se više različitih baza mogle spojiti u jednu. Nadalje, analiza je provedena na igračima koji su završili srednju školu u istom okrugu u kojem su rođeni, u podlozi čega je bila pretpostavka da su tijekom mladosti bili izloženi stabilnim socioekonomskim okolnostima u odnosu na nekoga tko se tijekom djetinjstva selio po različitim okruzima. 

Budući da osobe postaju prihvatljive za NBA draft s 19 godina, mnogi odu na fakultet u navršenoj dobi od 18 godina, odakle se prijave za NBA draft. Stoga je u odabiru igrača za analizu i određivanja vremenskog perioda do kada su pojedinci živjeli u nekom okrugu odabrana životna dob od 18 godina. Jednom kada je uzorak profiltriran, podaci su obrađeni koristeći dplyr i plyr pakete, deskriptivna statistika je izračunata koristeći Hmisc i corr pakete, podaci su vizualizirani ggplot2 paketom, a univarijatna analiza kovarijance je napravljena u stats paketu. 

[1]https://www.youtube.com/watch?v=MN5YnVlDnIQ

[2]https://www.thesportster.com/basketball/15-nba-players-who-were-poor-before-going-pro/

[3]https://www.livingcities.org/blog/292-i-m-not-even-supposed-to-be-here-lebron-james

Literatura

Barnes, M., Chanfreau, J. & Tomaszewski, W. (2010) Growing up in Scotland: The Circumstances of Persistently Poor Children. Edinburgh: Scottish governmen

Bradshaw, P. (2011) Growing Up in Scotland: Changes in child cognitive ability in the pre-school years. Edinburgh: Scottish Government

Gregg, P., Propper, C. & Washbrook, E.(2007) Understanding the relationship between parental income and multiple child outcomes: a decomposition analysis. London: Centre for Analysis of Social Exclusion (CASE), London School of Economic

Levin, K. A., Currie, C. & Muldoon, J. (2009) Mental well-being and subjective health of 11 to 15-year-old boys and girls in Scotland, 1994–2006. European Journal of Public Health, 19, 605–610

Marmot, M. (2010). Fair Society, Healthy Lives – The Marmot Review. London: Strategic Review of Health Inequalities in England post-2010. Available from: http://www.marmotreview.org/ (Accessed 3 November 2011

Power, C., Atherton, K., Strachan, D. P., Shepherd, P., Fuller, E., Davis, A., Gibb, I., Kumari, M., Lowe, G., MacFarlane, G. J., Rahi, J., Rodgerslo, B. & Stansfeld, S.(2007) Life-course influences on health in British adults: effects of socio-economic position in childhood and adulthood. International Journal of Epidemiology, 36, 532–539

Shek, D. T. (2003). Economic stress, psychological well-being and problem behavior in Chinese adolescents with economic disadvantage. Journal of youth and adolescence, 32(4), 259-266.

Smith, J. R., Brooksgunn, J. & Klebanov, P. K. (1997) Consequences of living in poverty for young children’s cognitive and verbal ability and early school achievement. In: Duncan, G. J. & Brooksgunn, J. (eds.) Consequences of Growing up Poor. New York: Russell Sage Foundation

Tajfel, H., & Turner, J. C. (1986). Theory of intergroup behavior. In S. Worchel and W. G. Austin (Eds.). Psychology of intergroup relations (pp. 7-24). Chicago: Nelson-Hall Publishers

Wright, S. C. (2008). Strategic Collective Action: Social Psychology and Social Change. In Blackwell Handbook of Social Psychology: Intergroup Processes (pp. 409–430). Wiley-Blackwell. https://doi.org/10.1002/9780470693421.ch20