Sportaš ili liječnik, što se više isplati?

Piše: Filip Gospodnetić

Objavljeno: 6. veljače 2020.

Filip Gospodnetić je doktorand socijalne psihologije na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Dok nas zdravlje ne rastavi

Mike je kao desetogodišnji dječak igrao košarku u školskoj košarkaškoj ekipi. Bio je najbolji igrač među svojim vršnjacima i dominirao je nad svojim protivnicima. Pratio je svaki YouTube kanal košarkaške tematike i divio se vještinama svojih najdražih igrača, koji su vozili luksuzne aute, nosili brendiranu odjeću i skupi nakit. Mikeov je cilj bio postati profesionalni košarkaš i imati povlastice koje donosi to zanimanje.

U srednjoj školi Mike je napredovao kao igrač, a njegov razvoj su pratili skauti s različitih fakulteta i nudili mu stipendiju. Nasreću, Mike je bio zdrav, obitelj i prijatelji su ga podržavali i bio je na dobrom putu da ostvari svoje životne ciljeve. Nastavio je svoj košarkaški razvoj na fakultetu, te je postao sveučilišna sportska zvijezda. Odlučio je prekinuti studij i prijaviti se za NBA draft. Mjesec dana nakon odabira u svoju prvu NBA ekipu i potpisivanja prvog profesionalnog ugovora, Mike se ozlijedio zbog čega je morao odustati od košarkaške karijere. Prekinuo je školovanje, ponestajalo mu je novca, a nije imao vještine zbog kojih bi bio zapošljiv na tržištu rada.

Interesi, sposobnosti i karijera

Rijetki postanu velikani poput Michaela Jordana, LeBrona Jamesa ili Kobea Bryanta. Sportska slava tih sportaša je posljedica nezamislivog spleta okolnosti, talenta i rada. Neki od čimbenika koji omogućuju postizanje vrhunskog uspjeha su i dalje nepoznati, a drugi su dobro poznati u društvenim znanostima. Kada formiraju svoje profesionalne interese i odabiru karijere, ljudi uzimaju u obzir aktivnosti u kojima su dobri, procjenjuju mogu li ostvariti ciljeve ako se ponašaju na određeni način, uzimaju u obzir životni kontekst, pozadinu iz koje dolaze i još mnogo toga (Swanson & Fouad, 2014).

Dva važna socijalno-psihološka faktora igraju ulogu u oblikovanju profesionalnih interesa. Jedan od njih je samoefikasnost (Lent, Brown, & Hackett, 2000), što znači da ljudi procjenjuju mogu li se ponašati na određeni način. Drugi faktor je očekivanje ishoda (Lent et al., 2000), odnosno procjena hoće li ciljevi biti ostvareni (pobjeda košarkaške ekipe) ako se osoba ponaša na određeni način (pogodi slobodno bacanje). Osoba može vjerovati u svrsishodnost vlastitog ponašanja zbog više razloga. Možda se osoba uspješno ponašala na određeni način u prošlosti, imala je podršku okoline, vidjela je ponašanje svog uzora pa je počela ulagati u određenu karijeru (Lent & Brown, 2013).

Učenje iz vlastitih i tuđih iskustava, promatranje uzora i unaprjeđenje vlastitog ponašanja pozitivno djeluju na razvoj samoefikasnosti i očekivanje ishoda (Lent & Brown, 2013; Lent et al., 2000). Međutim, osobni i kontekstualni faktori određuju nečiju percepciju samoefikasnosti i očekivanja ishoda. Primjerice, netko može imati bolje predispozicije da postane sportaš nego inženjer strojarstva. Ljudi iz neke etničke ili rasne grupe mogu prevladavati u nekoj profesiji, što je slučaj među NBA igračima. Stoga mladi Afroamerikanac može težiti karijeri profesionalnog košarkaša jer su pripadnici njegove rasne i etničke grupe uspješni u tom poslu. Ovo su samo neki čimbenici koji određuju profesionalne interese i odabir karijere. Ponekad se u ostvarivanje karijere upletu neplanirani događaji poput ozljeda zbog čega ljudi moraju promijeniti profesionalne interese i odabrati drugačije karijere.

Najbogatiji među bogatimai

Među najplaćenijim zanimanjima u SAD-u u 2018. godini su poslovi iz zdravstvenog sektora. Donja slika prikazuje poslove za koje je prosječna godišnja plaća iznad 100.000$, i mogu se podijeliti u dvije kategorije. Plave točke označavaju prvu kategoriju zanimanja koju čine medicinski djelatnici, a crvene točke predstavljaju drugu kategoriju zanimanja koja objedinjuje ostala zanimanja. U prvoj kategoriji zanimanja, samo izvršni direktori u prosjeku godišnje zarađuju kao medicinski djelatnici.

Međutim, čak i među medicinskim djelatnicima postoje razlike jer anesteziolozi i kirurzi imaju najveće prosječne godišnje plaće, iznad 250.000$. Iako su u većini ostalih medicinskih zanimanja prosječne plaće veoma visoke, po svojem iznosu su znatno manje od plaća anesteziologa i kirurga.

Zašto biti liječnik ako mogu biti sportaš?

Usporedba prosječne godišnje plaće NBA košarkaša u sezoni 2018./2019. s onim zanimanjima u SAD-u za koje je prosječna godišnja plaća veća od 100.000$ ukazuje na veliku razliku među njima, što se može vidjeti na donjem grafu. Prosječna plaća NBA igrača u sezoni 2018./2019. iznosi 7.787.758$ pa plaće ostalih poslova djeluju veoma male, iako zapravo i nisu.

Uzmemo li u obzir da se u sportu može postići visok društveni status i zaraditi mnogo novca, tada odabir karijere profesionalnog sportaša djeluje kao razuman izbor. Ipak, odluka o odabiru karijere može biti potaknuta uzorima koji pripadaju različitim rasnim ili etničkim grupama. Primjerice, većina liječnika u SAD-u su bijelci ili Azijati, dok samo 5.4% Afroamerikanaca završava studij medicine. Naprotiv, u NBA sezoni 2017./2018., 80.7% igrača su bili pripadnici rasnih ili etničkih skupina, a 73.9% igrača su činili Afroamerikanci. Čini se da opažanje pripadnika neke rasne ili etničke grupe i njihovog uspjeha u nekoj karijeri potiče članove te iste rasne ili etničke grupe da odaberu istu karijeru.

Je li sport pravi izbor?

Profesionalni sport može biti isplativ u kraćem vremenskom periodu, ali dugoročnu sigurnost omogućuje adekvatno obrazovanje. Školovanje na skupim sveučilištima i ostvarivanje karijere u elitnim profesijama nije moguće svima, ali zato postoje ostali veoma dobro plaćeni poslovi. Primjerice, u SAD-u u 2018. godini menadžeri u ljudskim resursima su u prosjeku godišnje zarađivali više od 100.000$. S porastom različitih on-line i off-line obrazovnih tečaja, znatno je lakše promijeniti obrazovni smjer i karijeru. Netko se može obogatiti profesionalnim bavljenjem sportom, ali bez adekvatnog financijskog planiranja i ulaganja, sigurna budućnost je neizvjesna. Stoga obrazovanje preostaje kao ulaganje kojim se može osigurati stabilna budućnost.

O podacima

Podaci su preuzeti s Američkog ureda za statistiku rada za 2018. godinu i uneseni u R koristeći readxl paket. Svi su podaci uređeni koristeći tidyverse skup paketa, a vizualizirani su ggplot_2 paketom. Detaljnija analiza je napravljena koristeći k-means klaster analizu, koja je rezultirala s dva klastera. Prvi je bio klaster medicinskih djelatnika, a drugi svih ostalih poslova. U analizu su uključena zanimanja čija je godišnja plaća iznad 100.000$ jer su ostala zanimanja bila redundantna za potrebe ove analize. Za k-means klaster analizu je korišten paket factoextra.

Literatura

Lent, R. W., & Brown, S. D. (2013). Social cognitive model of career self-management: Toward a unifying view of adaptive career behavior across the life span. Journal of Counseling Psychology, 60(4), 557.

Lent, R. W., Brown, S. D., & Hackett, G. (2000). Contextual supports and barriers to career choice: A social cognitive analysis. Journal of Counseling Psychology, 47(1), 36.

Swanson, J. L., & Fouad, N. A. (2014). Career theory and practice: Learning through case studies. Sage publications.