Semafori tržišta rada

Objavljeno: 27. lipnja 2019.

ZAPOSLENOST

Zadnji podatak: svibanj 2019. (broj osiguranika pri HZMO-u)

Stanje ciklusa: USPORAVANJE - zaposlenost raste, ali sve sporije

Komentar za svibanj 2019.:

BROJ ZAPOSLENIH PORASTAO ZA 38 TISUĆA NA GODIŠNJOJ RAZINI

Prema podacima HZMO-a broj zaposlenih krajem svibnja iznosio je 1,578 milijuna, što je 32 tisuće više nego krajem travnja.

Rast broja zaposlenih ponajviše je posljedica sezonskog zapošljavanja, što je vidljivo iz podataka o broju zaposlenih po NKD-u, kao i županijama. Naime, iako je broj zaposlenih porastao u svim djelatnostima, najveći rast zabilježen je u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (+12,8 tisuća) i trgovini na veliko i malo (+4,3 tisuće). Značajniji rast zaposlenosti zabilježen je i u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (+2,6 tisuća), prijevozu i skladištenju (+2,3 tisuće), javnoj upravi i obrani (+2,2 tisuće), građevinarstvu (+1,4 tisuće) te prerađivačkoj industriji (+851).

Promatrano po županijama, sve bilježe rast zaposlenosti na mjesečnoj razini, no najveći rast u apsolutnom iznosu bilježe županije u kojima se nalaze najveća turistička središta; Splitsko-dalmatinska (+7,8 tisuća), Istarska (+4,8 tisuća), Primorsko-goranska (+3,5 tisuća), Grad Zagreb (+3,2 tisuće), Dubrovačko-neretvanska županija (+3 tisuće), Zadarska (+2,8 tisuća) te Šibensko-kninska (+1,7 tisuća).

Zbog sezonskog karaktera kretanja broja zaposlenih, potrebno je isključiti utjecaj sezone iz podataka kako bismo mogli raditi mjesečne usporedbe.

Prema našim podacima, nakon desezoniranja, broj zaposlenih u svibnju iznosi 1,557 milijuna i veći je za 5,4 tisuće u odnosu na travanj. Time su nastavljeni pozitivni trendovi na tržištu rada koji, uz manje prekide, traju od sredine 2014. te je desezonirani broj zaposlenih sada na najvišoj razini od rujna 2009. godine.

Pozitivni trendovi na tržištu rada očituju se i u rastu broja zaposlenih na godišnjoj razini za 38 tisuća zaposlenih. Pritom je najveći rast broja zaposlenih zabilježen u sektorima građevinarstvu za 7,7 tisuća (+7,3 posto) te stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima za 5,8 tisuća (+6,7 posto). Zaposlenost je snažno porasla i u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane za 4,2 tisuće (+3,7 posto), prijevozu i skladištenju za 3,9 tisuće (+5,0 posto), zdravstvu i socijalnoj skrbi za 3,8 tisuća (+3,6 posto) te informacijama i komunikacijama za 3,6 tisuća (+8,5 posto).

Na donjem grafikonu prikazano je kretanje desezoniranog broja zaposlenih (osiguranika prema evidenciji HZMO-a), počevši od siječnja 1998. pa sve do svibnja 2019. Grafikon otkriva da je broj novozaposlenih osoba u odnosu na završetak recesije (svibanj 2014.) sada veći za 136,9 tisuća osoba.

Broj zaposlenih u Hrvatskoj (osiguranici pri HZMO-u)

Izvor: HZMO, obrada MacroHub

Valja reći i to da je u odnosu na vrhunac zabilježen krajem 2008., u Hrvatskoj je još uvijek manjak zaposlenih od 62,7 tisuća osoba.

Na godišnjoj razini zaposlenost je porasla 2,5 posto, 0,4 postotna boda brže u odnosu na travanj (2,1 posto) te brže od prosječne stope rasta u prethodnih 12 mjeseci (+2,2 posto). Trend stope rasta zaposlenosti je blago negativan, te se ona nalazi u fazi usporavanja. Sve to vidljivo je na donjem grafikonu, kao i na Semaforu tržišta rada prikazanom na vrhu ove stranice.

Stopa rasta zaposlenosti (osiguranika) u RH

Izvor: HZMO, obrada MacroHub

NEZAPOSLENOST

Zadnji podatak: svibanj 2019. (administrativna stopa nezaposlenosti, DZS)

Stanje ciklusa: USPORAVANJE - stopa nezaposlenosti se smanjuje, ali sve sporije

Komentar za svibanj 2019.:

STOPA NEZAPOSLENOSTI PONOVNO NA REKORDNO NISKOJ RAZINI

DZS je objavio da je administrativna stopa nezaposlenosti u svibnju 2019. iznosila 7,5 posto, što je 1,1 postotni bod manje u odnosu na prethodni mjesec.

Pad stope nezaposlenosti na mjesečnoj razini posljedica je sezonskih kretanja, no u usporedbi s prethodnim godinama taj pad je bio manji. Naime, u prethodne tri godine stopa nezaposlenosti u svibnju pala je za 1,4 postotna boda u prosjeku.

Nakon što se iz podataka isključi utjecaj sezonskih kretanja, dolazimo do podatka da se stopa nezaposlenosti u svibnju smanjila za 0,1 postotni bod te se vratila na rekordno nisku razinu iz ožujka od 8,4 posto.

Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj

Izvor: DZS, obrada MacroHub

Dinamika na tržištu rada, mjerena promjenom stope nezaposlenosti, već je neko vrijeme u "silaznoj putanji", odnosno fazi usporavanja. Faza usporavanja znači da se trend nezaposlenosti smanjuje, ali po sve sporijim stopama. Ta je faza započela, prema našoj procjeni, u kolovozu 2017.

Usporavanje je vidljivo i na sljedećem grafikonu koji prikazuje godišnju dinamiku promjene u stopama nezaposlenosti. Ona je u svibnju 2019. manja za 1,5 postotnih bodova u odnosu na isti mjesec prethodne godine, što je sporije od smanjenja zabilježenog u prethodne dvije godine (2,6 postotnih bodova u prosjeku).

Promjena stope nezaposlenosti u Hrvatskoj

Izvor: DZS, obrada MacroHub

Semafor tržišta rada, prikazan na vrhu ove stranice, potvrđuje da se trend nezaposlenosti nalazi u fazi usporavanja, a tempo usporavanja otprilike je sličan onome iz ožujka 2008., no ovoga puta na nižoj razini nezaposlenosti nego što je bila zabilježena prije 11 godina.

Promjene faza na našem Semaforu, to jest ulazak u fazu usporavanja u kolovozu 2015. te povratak u fazu ekspanzije u travnju 2016. godini posljedica su revizije podataka od strane DZS-a.

Što su semafori tržišta rada?

Tržište rada se kroz kvadrante ciklički kreće u smjeru obrnutom od kazaljke na satu. Svaka točka na grafikonu predstavlja jedan mjesec, kronološki u razdoblju od siječnja 2007. do siječnja 2018. Četiri kvadranta na grafikonu opisuju četiri faze ciklusa zaposlenosti, odnosno nezaposlenosti u odgovarajućim bojama semafora.

Vrhunci ekonomskog ciklusa nalaze se na gornjem središnjem dijelu grafikona (okomita os koja razdvaja fazu ekspanzije od faze usporavanja), dok se dna ekonomskog ciklusa nalaze na donjem središnjem dijelu grafikona (okomita os koja razdvaja fazu recesije od faze oporavka). Središnja vodoravna os predstavlja prosječne vrijednosti indikatora u analiziranom razdoblju.

Semafori se baziraju na desezoniranim podacima, stoga sezonska kretanja ne igraju ulogu u prolasku indikatora kroz faze ekonomskog ciklusa.

Grafikoni su interaktivni te se prelaskom mišem preko točaka otkriva period na koji se pojedina točka odnosi.