Semafori tržišta rada

Objavljeno: 28. srpnja 2021.

ZAPOSLENOST

Zadnji podatak: lipanj 2021. (broj osiguranika pri HZMO-u)

Stanje ciklusa: EKSPANZIJA- zaposlenost ubrzano raste

Komentar za lipanj 2021.:

SNAŽAN RAST ZAPOSLENOSTI NA MJESEČNOJ I GODIŠNJOJ RAZINI


Prema podacima HZMO-a broj zaposlenih krajem lipnja iznosio je 1,596 milijuna, što je za 22,2 tisuće više nego krajem svibnja.

Rast broja zaposlenih ponajviše je posljedica sezonskog zapošljavanja, što je vidljivo iz podataka o broju zaposlenih po NKD-u, kao i županijama. Naime, iako je broj zaposlenih porastao u većini sektora najveći rast zabilježen je u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (+14,8 tisuća) i trgovini na veliko i malo (+3,8 tisuća).

Promatrano po županijama, najveći rast u apsolutnom iznosu bilježe županije u kojima se nalaze najveća turistička središta: Splitsko-dalmatinska (+6,7 tisuća), Istarska (+4,8 tisuća), Primorsko-goranska (+3,8 tisuća), Zadarska (+2,7 tisuća) i Dubrovačko-neretvanska županija (+2,1 tisuću).

Zbog sezonskog karaktera kretanja broja zaposlenih, potrebno je isključiti utjecaj sezone iz podataka kako bismo mogli raditi mjesečne usporedbe.

Prethodne godine broj zaposlenih u istom mjesecu porastao je za 18 tisuća, dok je u svibnju 2019. broj zaposlenih porastao za 11,3 tisuće u istom mjesecu. Prema našim podacima, nakon desezoniranja, broj zaposlenih u lipnju porastao je za 9,7 tisuća te iznosi 1,567 milijuna. Time je broj zaposlenih snažno porastao nakon dva mjeseca blagog pada.

U odnosu na kraj lipnja 2020. broj zaposlenih veći je za čak 54,5 tisuća (+3,5 posto). Pritom je najveći rast zabilježen u pružanju smještaja te pripreme i usluživanju hrane (+10,6 tisuća), građevinarstvu (+7,5 tisuća) i prerađivačkoj industriji (+5,5 tisuća).

Na donjem grafikonu prikazano je kretanje desezoniranog broja zaposlenih (osiguranika prema evidenciji HZMO-a), počevši od siječnja 1998. pa sve do lipnja 2021. Na grafikonu je vidljiv preokret trenda rasta desezonirane zaposlenosti od ožujka do svibnja 2020. te oporavak u posljednjih godinu dana. U odnosu na veljaču 2020. prije početka pandemije i mjera karantene broj zaposlenih manji je za 7,6 tisuća, dok je u odnosu na završetak prethodne recesije (svibanj 2014.) broj zaposlenih veći je za 147,3 tisuća osoba.

Broj zaposlenih u Hrvatskoj (osiguranici pri HZMO-u)

Izvor: HZMO, obrada MacroHub

Valja reći i to da je u odnosu na vrhunac zabilježen krajem 2008., u Hrvatskoj je manjak zaposlenih od 52,4 tisuće osoba.

Na godišnjoj razini desezonirana zaposlenost porasla je za 3,7 posto, čime zaposlenost raste četvrti mjesec zaredom nakon jedanaest mjeseci pada. Sa snažnim rastom zaposlenosti u posljednja tri mjeseca, zaposlenost je prešla horizontalnu os na našem Semaforu te se sada nalazi u fazi ekspanzije. Sve to vidljivo je na donjem grafikonu, kao i na Semaforu tržišta rada prikazanom na vrhu ove stranice.

Stopa rasta zaposlenosti (osiguranika) u RH

Izvor: HZMO, obrada MacroHub

NEZAPOSLENOST

Zadnji podatak: lipanj 2021. (administrativna stopa nezaposlenosti, DZS)

Stanje ciklusa: OPORAVAK- stopa nezaposlenosti raste, ali sve sporije

Komentar za lipanj 2021.:

NASTAVAK PADA STOPE NEZAPOSLENOSTI USLIJED SEZONSKOG ZAPOŠLJAVANJA


DZS je objavio da je administrativna stopa nezaposlenosti u lipnju 2021. iznosila 7,5 posto, što je 0,7 postotnih bodova manje u odnosu na prethodni mjesec.

Broj nezaposlenih pao je za 11,8 tisuća (-8,5 posto) na 126.232 osoba, dok je broj zaposlenih veći za 22,8 tisuća (+1,5 posto) u odnosu na svibanj. Gledano na godišnjoj razini, broj nezaposlenih manji je za 24,4 tisuće u odnosu na lipanj prethodne godine.

U prethodne tri godine stopa nezaposlenosti u istom mjesecu pala je za 0,4 postotna boda u prosjeku pod utjecajem sezonskog zapošljavanja. Nakon što se iz podataka isključi utjecaj sezonskih kretanja, dolazimo do podatka da je stopa nezaposlenosti u lipnju smanjila na 8,4 posto (-0,3pb), nakon dva mjeseca blagog rasta. Negativan utjecaj epidemije koronavirusa i mjera karantene vidljiv je na sljedećem grafikonu gdje se linija stope nezaposlenosti u prethodnih godinu dana odmakla od uobičajenih sezonskih kretanja. U odnosu na veljaču 2020., stopa nezaposlenosti viša je za 1,4 postotna boda.

Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj

Izvor: DZS, obrada MacroHub

Na sljedećem grafikonu prikazana je godišnja dinamika promjene stope nezaposlenosti. U lipnju 2021. stopa nezaposlenosti pala je za 1,5 postotna boda u odnosu na isti mjesec prethodne godine, čime treći mjesec zaredom stopa nezaposlenosti pada nakon dvanaest mjeseci rasta na godišnjoj razini.

Promjena stope nezaposlenosti u Hrvatskoj

Izvor: DZS, obrada MacroHub

Sa snažnim rastom nezaposlenosti od ožujka prošle godine, nezaposlenost je prešla horizontalnu os na našem Semaforu tržišta rada, prikazanom na vrhu ove stranice te se nalazila u fazi recesije. Ipak s blagim padom stope nezaposlenosti krajem 2020., koji se nastavio i ove godine, usporio se pad nezaposlenosti na godišnjoj razini. Time je nezaposlenost prešla vertikalnu os te se nalazi u fazi oporavka. Faza oporavka znači da nezaposlenost raste, no po sve sporijim stopama.

*Od rujna 2019. DZS je promijenio metodologiju izračuna broja zaposlenih te je proširio obuhvat zaposlenih u pravnim osobama tako da je uključio mlade osobe prema odredbama Zakona o doprinosima te radnike izaslane ne rad u inozemstvo. Revizijom podataka od siječnja 2016. došlo je do promjena podataka o ukupno broju zaposlenih osoba prema administrativnim izvorima, aktivnom stanovništvu te stopi registrirane nezaposlenosti.

Što su semafori tržišta rada?

Tržište rada se kroz kvadrante ciklički kreće u smjeru obrnutom od kazaljke na satu. Svaka točka na grafikonu predstavlja jedan mjesec, kronološki u razdoblju od siječnja 2007. do siječnja 2018. Četiri kvadranta na grafikonu opisuju četiri faze ciklusa zaposlenosti, odnosno nezaposlenosti u odgovarajućim bojama semafora.

Vrhunci ekonomskog ciklusa nalaze se na gornjem središnjem dijelu grafikona (okomita os koja razdvaja fazu ekspanzije od faze usporavanja), dok se dna ekonomskog ciklusa nalaze na donjem središnjem dijelu grafikona (okomita os koja razdvaja fazu recesije od faze oporavka). Središnja vodoravna os predstavlja prosječne vrijednosti indikatora u analiziranom razdoblju.

Semafori se baziraju na desezoniranim podacima, stoga sezonska kretanja ne igraju ulogu u prolasku indikatora kroz faze ekonomskog ciklusa.

Grafikoni su interaktivni te se prelaskom mišem preko točaka otkriva period na koji se pojedina točka odnosi.