Semafori tržišta rada

Objavljeno: 22. rujna 2020.

NEZAPOSLENOST

Zadnji podatak: kolovoz 2020. (administrativna stopa nezaposlenosti, DZS)

Stanje ciklusa: RECESIJA - stopa nezaposlenosti raste i ubrzava

Komentar za kolovoz 2020.:

BLAGI PAD DESEZONIRANE NEZAPOSLENOSTI TREĆI MJESEC ZAREDOM

DZS je objavio da je administrativna stopa nezaposlenosti u kolovozu 2020. iznosila 9,0 posto, odnosno da se zadržala na istoj razini kao i u srpnju.

Broj nezaposlenih blago je pao za 65 osoba na 151.368 osoba, dok je broj zaposlenih veći za 6,4 tisuće (+0,4 posto) u odnosu na srpanj.

Negativan utjecaj epidemije koronavirusa i mjera karantene vidljiv je na sljedećem grafikonu gdje se linija stope nezaposlenosti odmakla od uobičajenih sezonskih kretanja. Nakon što se iz podataka isključi utjecaj sezonskih kretanja, dolazimo do podatka da se stopa nezaposlenosti u kolovozu blago smanjila za 0,1 postotna boda na 10 posto. Time desezonirana nezaposlenost blago pada treći mjesec zaredom, nakon snažnog rasta od ožujka do svibnja. U odnosu na veljaču, stopa nezaposlenosti viša je za 3,1 postotna boda.

Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj

Izvor: DZS, obrada MacroHub

Negativna kretanja vidljiva su i na sljedećem grafikonu koji prikazuje godišnju dinamiku promjene u stopama nezaposlenosti. Ona je u kolovozu 2020. veća za 2,3 postotna boda u odnosu na isti mjesec prethodne godine, čime peti mjesec zaredom stopa nezaposlenosti raste na godišnjoj razini. U prethodne tri godine, stopa nezaposlenosti u istom mjesecu pala je u prosjeku za 1,9 postotnih bodova na godišnjoj razini.

Promjena stope nezaposlenosti u Hrvatskoj

Izvor: DZS, obrada MacroHub

Dinamika na tržištu rada, mjerena promjenom stope nezaposlenosti u posljednje tri godine nalazila se "silaznoj putanji", odnosno u fazi usporavanja. Sa snažnim rastom nezaposlenosti od ožujka ove godine, nezaposlenost je prešla horizontalnu os na našem Semaforu tržišta rada, prikazanom na vrhu ove stranice te se nalazi u fazi recesije. Faza recesije znači da se trend nezaposlenosti povećava po sve bržim stopama. Nezaposlenost se zadnji puta nalazila u fazi recesije u veljači 2013., kao što je vidljivo na našem Semaforu.

*Od rujna 2019. DZS je promijenio metodologiju izračuna broja zaposlenih te je proširio obuhvat zaposlenih u pravnim osobama tako da je uključio mlade osobe prema odredbama Zakona o doprinosima te radnike izaslane ne rad u inozemstvo. Revizijom podataka od siječnja 2016. došlo je do promjena podataka o ukupno broju zaposlenih osoba prema administrativnim izvorima, aktivnom stanovništvu te stopi registrirane nezaposlenosti.

ZAPOSLENOST

Zadnji podatak: srpanj 2020. (broj osiguranika pri HZMO-u)

Stanje ciklusa: RECESIJA- zaposlenost ubrzano pada

Komentar za srpanj 2020.:

RAST DESEZONIRANE ZAPOSLENOSTI DRUGI MJESEC ZAREDOM


Prema podacima HZMO-a broj zaposlenih krajem srpnja iznosio je 1,554 milijuna, što je 12,7 tisuća više nego krajem lipnja.

Rast broja zaposlenih ponajviše je posljedica sezonskog zapošljavanja, što je vidljivo iz podataka o broju zaposlenih po NKD-u. Naime, iako je broj zaposlenih porastao u većini djelatnosti, najveći rast zabilježen je u djelatnosti pružanju smještaja te pripremi i usluživanju hrane (+9,8 tisuća) te trgovini na veliko i malo (+2,4 tisuće).

Zbog sezonskog karaktera kretanja broja zaposlenih, potrebno je isključiti utjecaj sezone iz podataka kako bismo mogli raditi mjesečne usporedbe. Prema našim podacima, nakon desezoniranja, broj zaposlenih u srpnju porastao je za 6,9 tisuća te iznosi 1,513 milijuna. Time drugi mjesec zaredom broj zaposlenih raste na mjesečnoj razini, nakon snažnog pada uzrokovanog epidemijom koronavirusa i mjerama karantene. U odnosu na veljaču 2020. desezonirani broj zaposlenih manji je za 66,7 tisuća.

U odnosu na kraj srpnja 2019. broj zaposlenih manji je za 46 tisuća (-2,9 posto). Pritom je u djelatnosti najpogođenijom pandemijom koronavirusa, pružanju smještaja i usluživanja hrane, broj zaposlenih pao za 24,1 tisuću na godišnjoj razini (-18 posto). Snažan pad broja zaposlenih zabilježen je i u prerađivačkoj industriji (-7,1 tisuću), trgovini na veliko i malo (-5,9 tisuća) i administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (-5,4 tisuće). S druge strane, broj zaposlenih porastao je u građevinarstvu za 5 tisuća (+4,4 posto) i informacijama i komunikacijama za 2,1 tisuću (+4,5 posto).

Najpogođenije županije, odnosno one u kojima je zabilježen najveći pad broja zaposlenih na godišnjoj razini su one u kojima se nalaze najveća turistička središta: Splitsko-dalmatinska (-12,6 tisuća), Istarska (-7,9 tisuća), Dubrovačko-neretvanska (-6,9 tisuća) i Primorsko-goranska (-5,1 tisuću).

Na donjem grafikonu prikazano je kretanje desezoniranog broja zaposlenih (osiguranika prema evidenciji HZMO-a), počevši od siječnja 1998. pa sve do srpnja 2020. Na grafikonu je vidljiv preokret trenda rasta desezonirane zaposlenosti od ožujka do svibnja 2020. te blagi rast u posljednja dva mjeseca. U odnosu na završetak prošle recesije (svibanj 2014.) broj zaposlenih veći je za 93 tisuće osoba.

Broj zaposlenih u Hrvatskoj (osiguranici pri HZMO-u)

Izvor: HZMO, obrada MacroHub

Valja reći i to da je u odnosu na vrhunac zabilježen krajem 2008., u Hrvatskoj je manjak zaposlenih od 106,8 tisuća osoba.

Na godišnjoj razini desezonirana zaposlenost pala je za 2,9 posto, čime zaposlenost na godišnjoj razini pada četvrti mjesec zaredom. Sa snažnim usporavanje stope rasta u ožujku i padom u posljednja četiri mjeseca zaposlenost je prešla horizontalnu os na našem Semaforu te se sada nalazi u fazi recesije. Sve to vidljivo je na donjem grafikonu, kao i na Semaforu tržišta rada prikazanom na vrhu ove stranice.

Stopa rasta zaposlenosti (osiguranika) u RH

Izvor: HZMO, obrada MacroHub

Što su semafori tržišta rada?

Tržište rada se kroz kvadrante ciklički kreće u smjeru obrnutom od kazaljke na satu. Svaka točka na grafikonu predstavlja jedan mjesec, kronološki u razdoblju od siječnja 2007. do siječnja 2018. Četiri kvadranta na grafikonu opisuju četiri faze ciklusa zaposlenosti, odnosno nezaposlenosti u odgovarajućim bojama semafora.

Vrhunci ekonomskog ciklusa nalaze se na gornjem središnjem dijelu grafikona (okomita os koja razdvaja fazu ekspanzije od faze usporavanja), dok se dna ekonomskog ciklusa nalaze na donjem središnjem dijelu grafikona (okomita os koja razdvaja fazu recesije od faze oporavka). Središnja vodoravna os predstavlja prosječne vrijednosti indikatora u analiziranom razdoblju.

Semafori se baziraju na desezoniranim podacima, stoga sezonska kretanja ne igraju ulogu u prolasku indikatora kroz faze ekonomskog ciklusa.

Grafikoni su interaktivni te se prelaskom mišem preko točaka otkriva period na koji se pojedina točka odnosi.