Semafori tržišta rada

Objavljeno: 6. prosinca 2018.

ZAPOSLENOST

Zadnji podatak: listopad 2018. (broj osiguranika pri HZMO-u)

Stanje ciklusa: EKSPANZIJA - zaposlenost ubrzano raste

Komentar za listopad 2018.:

PAD ZAPOSLENOSTI U TURIZMU, RAST U GRAĐEVINARSTVU I OBRAZOVANJU

Nakon završetka turističke sezone, krajem listopada broj zaposlenih u Hrvatskoj prema podacima HZMO-a spustio se na 1,529 milijuna, što je 18,3 tisuće manje nego u rujnu ove godine.

Da je nastavak pada broja zaposlenih treći mjesec zaredom rezultat završetka turističke sezone i prestanka sezonskog zapošljavanja vidljivo iz podataka o broju zaposlenih po NKD-u, kao i po županijama. Naime, najveći pad broja zaposlenih zabilježen je u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (13,5 tisuća) i trgovini na veliko i malo (2,8 tisuća). S druge strane najveći rast broja zaposlenih zabilježen je u djelatnostima građevinarstvo (1,3 tisuće) i obrazovanje (1,3 tisuće). Broj zaposlenih porastao je i u djelatnostima zdravstvena zaštita i socijalna skrb (610 zaposlenika) te informacije i komunikacije (497 zaposlenika).

Ako promatramo broj zaposlenih po županijama, najveći pad u apsolutnom iznosu bilježe županije u kojima se nalaze najveća turistička središta: Splitsko-dalmatinska (-7,6 tisuća), Istarska (-5,2 tisuće), Primorsko-goranska (-3,2 tisuće), Zadarska (-2,4 tisuće), Dubrovačko-neretvanska županija (-2,4 tisuće) i Šibensko-kninska (-1,9 tisuća), dok u svim županijama u kontinentalnoj Hrvatskoj broj zaposlenih blago raste.

Zbog sezonskog karaktera kretanja broja zaposlenih, potrebno je isključiti utjecaj sezone iz podataka kako bismo mogli raditi mjesečne usporedbe.

Prema našim podacima, nakon desezoniranja, broj zaposlenih u rujnu iznosi 1,531 milijuna i veći je za 3,8 tisuća u odnosu na rujan.

Time su nastavljeni pozitivni trendovi na tržištu rada koji, uz manje prekide, traju od sredine 2014. te je desezonirani broj zaposlenih sada na najvišoj razini od veljače 2010. godine.

Na donjem grafikonu prikazano je kretanje desezoniranog broja zaposlenih (osiguranika prema evidenciji HZMO-a), počevši od siječnja 1998. pa sve do rujna 2018. Grafikon otkriva da je broj novozaposlenih osoba u odnosu na završetak recesije (svibanj 2014.) sada veći za 112 tisuća osoba.


Broj zaposlenih u Hrvatskoj (osiguranici pri HZMO-u)

Izvor: HZMO, obrada MacroHub

Valja reći i to da je u odnosu na vrhunac zabilježen krajem 2008., u Hrvatskoj je još uvijek manjak zaposlenih od 88 tisuća osoba.

Trend na Semaforu tržišta rada i dalje je uzlazan. Na godišnjoj razini zaposlenost je porasla 2,2 posto, što je nešto sporije od stope zabilježene u rujnu, kao i od prosječne stope rasta u posljednjih 12 mjeseci (2,3 posto). Bez obzira na blago usporavanje rasta, trend stope rasta i dalje blago uzlazan te se nalazi i dalje u fazi ekspanzije. Sve to vidljivo je na donjem grafikonu, kao i na Semaforu tržišta rada prikazanom na vrhu ove stranice.

Stopa rasta zaposlenosti (osiguranika) u RH

Izvor: HZMO, obrada MacroHub

NEZAPOSLENOST

Zadnji podatak: listopad 2018. (administrativna stopa nezaposlenosti, DZS)

Stanje ciklusa: USPORAVANJE - stopa nezaposlenosti se smanjuje, ali sve sporije

Komentar za listopad 2018.:

NASTAVAK PADA DESEZONIRANE STOPE NEZAPOSLENOSTI

DZS je objavio da je administrativna stopa nezaposlenosti u listopadu 2018. iznosila 9,1 posto, što je za 0,7 postotni bod više u odnosu na prethodni mjesec.

Bez obzira na očekivani rast administrativne stope nezaposlenosti u listopadu nakon završetka turističke sezone, koja je u posljednje četiri godine u prosjeku porasla 0,9 postotnih bodova u istom mjesecu, desezonirani podaci nam potvrđuju nastavak povoljnih kretanja na tržištu rada. Naime, nakon blagog rasta desezonirane nezaposlenosti u lipnju, stopa nezaposlenosti se smanjila četvrti mjesec zaredom, čime se nastavljaju pozitivni trendovi na tržištu rada koji traju od sredine 2014. godine.

Nakon što se iz podataka o nezaposlenosti isključi utjecaj sezonskih kretanja, dolazimo do podatka da se stopa nezaposlenosti u listopadu 2018. smanjila za 0,3 postotna boda na novu rekordno nisku razinu te iznosi 9,2 posto.

Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj

Izvor: DZS, obrada MacroHub

Unatoč nastavku pozitivnog trenda pada stope nezaposlenosti, dinamika na tržištu rada, mjerena promjenom stope nezaposlenosti, već je neko vrijeme u "silaznoj putanji", odnosno fazi usporavanja. Faza usporavanja znači da se trend nezaposlenosti smanjuje, ali po sve sporijim stopama. Ta je faza započela, prema našoj procjeni, u ožujku 2017.

Usporavanje je vidljivo i na sljedećem grafikonu koji prikazuje godišnju dinamiku promjene u stopama nezaposlenosti. Ona je u listopadu 2018. manja za 2 postotna boda u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je sporije od smanjenja zabilježenog u prethodne dvije godine (2,85 postotnih bodova u prosjeku).

Promjena stope nezaposlenosti u Hrvatskoj

Izvor: DZS, obrada MacroHub

Semafor tržišta rada, prikazan na vrhu ove stranice, potvrđuje da se trend nezaposlenosti nalazi u fazi usporavanja, a tempo usporavanja otprilike je sličan onome iz ožujka 2008., no ovoga puta na nižoj razini nezaposlenosti nego što je bila zabilježena prije 10 godina.

Što su semafori tržišta rada?

Tržište rada se kroz kvadrante ciklički kreće u smjeru obrnutom od kazaljke na satu. Svaka točka na grafikonu predstavlja jedan mjesec, kronološki u razdoblju od siječnja 2007. do siječnja 2018. Četiri kvadranta na grafikonu opisuju četiri faze ciklusa zaposlenosti, odnosno nezaposlenosti u odgovarajućim bojama semafora.

Vrhunci ekonomskog ciklusa nalaze se na gornjem središnjem dijelu grafikona (okomita os koja razdvaja fazu ekspanzije od faze usporavanja), dok se dna ekonomskog ciklusa nalaze na donjem središnjem dijelu grafikona (okomita os koja razdvaja fazu recesije od faze oporavka). Središnja vodoravna os predstavlja prosječne vrijednosti indikatora u analiziranom razdoblju.

Semafori se baziraju na desezoniranim podacima, stoga sezonska kretanja ne igraju ulogu u prolasku indikatora kroz faze ekonomskog ciklusa.

Grafikoni su interaktivni te se prelaskom mišem preko točaka otkriva period na koji se pojedina točka odnosi.