Semafori tržišta rada

Objavljeno: 21. svibnja 2020.

ZAPOSLENOST

Zadnji podatak: travanj 2020. (broj osiguranika pri HZMO-u)

Stanje ciklusa: USPORAVANJE - zaposlenost raste, ali sve sporije

Komentar za travanj 2020.:

DO KRAJA TRAVNJA IZGUBLJENO 54,2 TISUĆE RADNIH MJESTA


Prema podacima HZMO-a broj zaposlenih krajem travnja iznosio je 1,521 milijuna, što je 9,3 tisuće manje nego krajem ožujka.

Gledano po NKD-u, u gotovo svim djelatnostima zabilježen je pad broja zaposlenih. Najveći pad broja zaposlenih zabilježen je u prerađivačkoj industriji (-2,6 tisuća) i trgovini na veliko i malo (-2,1 tisuću).

Kako bi se kvantificirao puni opseg negativnog utjecaja epidemije koronavirusa i mjera karantene na tržište rada, potrebno je iz podataka isključiti utjecaj sezone, kako bi se mogle raditi mjesečne usporedbe. Naime, prethode godine je u istom mjesecu broj zaposlenih porastao za 24,3 tisuće, dok je u posljednje tri godine prosječan rast iznosio 24,4 tisuće.

Prema našim podacima, nakon desezoniranja, broj zaposlenih u travnju pao je za 30,5 tisuća te iznosi 1,525 milijuna. Toliko snažan pad broja zaposlenih u jednom mjesecu nije zabilježen od siječnja 1999. (-36,4 tisuće). Kumulativno, u posljednja dva mjeseca izgubljeno je 54,2 tisuće radnih mjesta.

U odnosu na kraj travnja 2019. broj zaposlenih manji je za 24,9 tisuća (-1,6 posto). Pritom je u djelatnosti najpogođenijom mjerama karantene, pružanju smještaja i usluživanja hrane, broj zaposlenih pao za 20,9 tisuća na godišnjoj razini (-19,9 posto). Snažan pad broja zaposlenih zabilježen je i u prerađivačkoj industriji (-6,6 tisuća), administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (-4,4 tisuće) i trgovini na veliko i malo (-3,8 tisuća). S druge strane, broj zaposlenih porastao je u građevinarstvu za 5,9 tisuća (+5,3 posto), stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima za 2,3 tisuće (+2,6 posto) te zdravstvu i socijalnoj skrbi za 1,9 tisuća (+1,7 posto).

Najpogođenije županije, odnosno one u kojima je zabilježen najveći pad broja zaposlenih na godišnjoj razini su one u kojima se nalaze najveća turistička središta: Istarska (-7,1 tisuću), Splitsko-dalmatinska (-5,9 tisuća) Primorsko-goranska (-4,5 tisuće), Dubrovačko-neretvanska (-3,7 tisuća).

Na donjem grafikonu prikazano je kretanje desezoniranog broja zaposlenih (osiguranika prema evidenciji HZMO-a), počevši od siječnja 1998. pa sve do travnja 2020. Na grafikonu je vidljiv preokret trenda rasta desezonirane zaposlenosti u protekla dva mjeseca. U odnosu na završetak prošle recesije (svibanj 2014.) broj zaposlenih veći je za 105,2 tisuće osoba.

Broj zaposlenih u Hrvatskoj (osiguranici pri HZMO-u)

Izvor: HZMO, obrada MacroHub

Valja reći i to da je u odnosu na vrhunac zabilježen krajem 2008., u Hrvatskoj je manjak zaposlenih od 94,5 tisuća osoba.

Na godišnjoj razini desezonirana zaposlenost pala je za 1,6 posto, nakon blagog rasta u ožujku (+0,6 posto). Zadnji put kada je zaposlenost pala na godišnjoj razini bilo je u veljači 2015. Snažno usporavanje stope rasta u ožujku i pad u travnju preokrenuli su trend, koji je postao negativan, te se zaposlenost sada nalazi u fazi usporavanja i približava fazi recesije. Sve to vidljivo je na donjem grafikonu, kao i na Semaforu tržišta rada prikazanom na vrhu ove stranice.

Stopa rasta zaposlenosti (osiguranika) u RH

Izvor: HZMO, obrada MacroHub

NEZAPOSLENOST

Zadnji podatak: travanj 2020. (administrativna stopa nezaposlenosti, DZS)

Stanje ciklusa: RECESIJA - stopa nezaposlenosti raste i ubrzava

Komentar za travanj 2020.:

RAST STOPE NEZAPOSLENOSTI NA GODIŠNJOJ RAZINI, PRVI PUTA OD 2014. GODINE

DZS je objavio da je administrativna stopa nezaposlenosti u travnju 2020. iznosila 9,4 posto, što je 0,8 postotna boda više u odnosu na prethodni mjesec.

Broj nezaposlenih porastao je za 15,8 tisuća (+11 posto) na 159.234 osobe, dok je broj zaposlenih blago porastao za 0,8 posto. Snažniji rast nezaposlenosti spriječen je potporama za očuvanje radnih mjesta, odnosno državnim subvencijama u iznosu 3.250 kn za ožujak i 4.000 kn za travanj i svibanj po radniku poslodavcima u djelatnostima pogođenim koronavirusom te oprostom isplate doprinosa u istom razdoblju. U travnju je isplaćene potpore za 485 tisuća radnika (potpore za ožujak).

Negativan utjecaj epidemije koronavirusa i mjera karantene vidljiv je na sljedećem grafikonu gdje se linija stope nezaposlenosti odmakla od uobičajenih sezonskih kretanja. U prethodne tri godine administrativna stopa nezaposlenosti u travnju pala je u prosjeku za jedan postotni bod u istom mjesecu. Nakon što se iz podataka isključi utjecaj sezonskih kretanja, dolazimo do podatka da se stopa nezaposlenosti u travnju povećala za 1,6 postotnih bodova na 9,3 posto. Desezonirana stopa nezaposlenosti ukupno je porasla 2,4 postotna boda u posljednja dva mjeseca.

Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj

Izvor: DZS, obrada MacroHub

Negativna kretanja vidljiva su i na sljedećem grafikonu koji prikazuje godišnju dinamiku promjene u stopama nezaposlenosti. Ona je u travnju 2020. veća za 1,4 postotna boda u odnosu na isti mjesec prethodne godine, čime prvi puta od svibnja 2014. stopa nezaposlenosti raste na godišnjoj razini. U prethodne dvije godine, stopa nezaposlenosti u istom mjesecu pala je u prosjeku za 2,2 postotna boda na godišnjoj razini.

Promjena stope nezaposlenosti u Hrvatskoj

Izvor: DZS, obrada MacroHub

Dinamika na tržištu rada, mjerena promjenom stope nezaposlenosti u posljednje tri godine nalazila se "silaznoj putanji", odnosno u fazi usporavanja. Sa snažnim rastom nezaposlenosti u posljednja dva mjeseca, nezaposlenost je prešla horizontalnu os na našem Semaforu tržišta rada, prikazanom na vrhu ove stranice te se nalazi u fazi recesije. Faza recesije znači da se trend nezaposlenosti povećava po sve bržim stopama. Nezaposlenost se zadnji puta nalazila u fazi recesije u veljači 2013., kao što je vidljivo na našem Semaforu.

*Od rujna prošle godine DZS je promijenio metodologiju izračuna broja zaposlenih te je proširio obuhvat zaposlenih u pravnim osobama tako da je uključio mlade osobe prema odredbama Zakona o doprinosima te radnike izaslane ne rad u inozemstvo. Revizijom podataka od siječnja 2016. došlo je do promjena podataka o ukupno broju zaposlenih osoba prema administrativnim izvorima, aktivnom stanovništvu te stopi registrirane nezaposlenosti.

Što su semafori tržišta rada?

Tržište rada se kroz kvadrante ciklički kreće u smjeru obrnutom od kazaljke na satu. Svaka točka na grafikonu predstavlja jedan mjesec, kronološki u razdoblju od siječnja 2007. do siječnja 2018. Četiri kvadranta na grafikonu opisuju četiri faze ciklusa zaposlenosti, odnosno nezaposlenosti u odgovarajućim bojama semafora.

Vrhunci ekonomskog ciklusa nalaze se na gornjem središnjem dijelu grafikona (okomita os koja razdvaja fazu ekspanzije od faze usporavanja), dok se dna ekonomskog ciklusa nalaze na donjem središnjem dijelu grafikona (okomita os koja razdvaja fazu recesije od faze oporavka). Središnja vodoravna os predstavlja prosječne vrijednosti indikatora u analiziranom razdoblju.

Semafori se baziraju na desezoniranim podacima, stoga sezonska kretanja ne igraju ulogu u prolasku indikatora kroz faze ekonomskog ciklusa.

Grafikoni su interaktivni te se prelaskom mišem preko točaka otkriva period na koji se pojedina točka odnosi.