Semafori tržišta rada

Objavljeno: 20. rujna 2022.

NEZAPOSLENOST

Zadnji podatak: kolovoz 2022. (administrativna stopa nezaposlenosti, DZS)

Stanje ciklusa: USPORAVANJE- stopa nezaposlenosti se ubrzano smanjuje

Komentar za kolovoz 2022.:

PAD STOPE NEZAPOSLENOSTI USPORAVA


DZS je objavio da se administrativna stopa nezaposlenosti u kolovozu 2022. zadržala na istoj razini kao u srpnju te je iznosila 6,3 posto.

Broj nezaposlenih blago je porastao za 849 osoba te je iznosio 110.420 osoba (+0,8 posto), dok je broj zaposlenih pao za 3 tisuće (-0,2 posto) u odnosu na srpanj. Gledano na godišnjoj razini, broj nezaposlenih manji je za 15,1 tisuću u odnosu na kolovoz prethodne godine.

Nakon što se iz podataka isključi utjecaj sezonskih kretanja, dolazimo do podatka da je stopa nezaposlenosti u kolovozu pala za 0,1 postotni bod te je iznosila 6,8 posto, čime se vratila na rekordno nisku razinu iz travnja. Stopa nezaposlenosti niža je za 0,3 postotna boda u odnosu na pretpandemijsku razinu (veljaču 2020.).

Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj

Izvor: DZS, obrada MacroHub

Na sljedećem grafikonu prikazana je godišnja dinamika promjene stope nezaposlenosti. U kolovozu 2022. stopa nezaposlenosti pala je za 0,9 postotnih bodova u odnosu na isti mjesec prethodne godine, čime sedamnaesti mjesec zaredom stopa nezaposlenosti pada nakon snažnog rasta u 2020. uzrokovanog pandemijom i mjerama suzbijanja.

Promjena stope nezaposlenosti u Hrvatskoj

Izvor: DZS, obrada MacroHub

Sa snažnim padom stope nezaposlenosti u drugoj polovici 2021. i prvoj polovici 2022. godine nezaposlenost je prešla horizontalnu os te se nalazila u fazi ekspanzije. No s usporavanjem pada u posljednjih nekoliko mjeseci, nezaposlenost je dosegla vertikalnu granicu na našem Semaforu te je prešla u fazu usporavanja. Faza usporavanja znači da se nezaposlenost smanjuje, ali sve sporije.


*Od rujna 2019. DZS je promijenio metodologiju izračuna broja zaposlenih te je proširio obuhvat zaposlenih u pravnim osobama tako da je uključio mlade osobe prema odredbama Zakona o doprinosima te radnike izaslane ne rad u inozemstvo. Revizijom podataka od siječnja 2016. došlo je do promjena podataka o ukupno broju zaposlenih osoba prema administrativnim izvorima, aktivnom stanovništvu te stopi registrirane nezaposlenosti.

ZAPOSLENOST

Zadnji podatak: lipanj 2022. (broj osiguranika pri HZMO-u)

Stanje ciklusa: EKSPANZIJA - zaposlenost ubrzano raste

Komentar za lipanj 2022.:

NASTAVAK RASTA ZAPOSLENOSTI NA MJESEČNOJ I GODIŠNJOJ RAZINI


Prema podacima HZMO-a broj zaposlenih krajem lipnja iznosio je 1,641 milijuna, što je za 18,3 tisuće više nego krajem svibnja.

Rast broja zaposlenih ponajviše je posljedica sezonskog zapošljavanja, što je vidljivo iz podataka o broju zaposlenih po NKD-u, kao i županijama. Naime, iako je broj zaposlenih porastao u većini sektora najveći rast zabilježen je u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (+13,1 tisuću) i trgovini na veliko i malo (+2,8 tisuća).

Promatrano po županijama, najveći rast u apsolutnom iznosu bilježe županije u kojima se nalaze najveća turistička središta: Splitsko-dalmatinska (+6,4 tisuće), Istarska (+3,9 tisuća), Primorsko-goranska (+3 tisuće), Zadarska županija (+2,7 tisuća) i Dubrovačko-neretvanska (+2 tisuće).

Zbog sezonskog karaktera kretanja broja zaposlenih, potrebno je isključiti utjecaj sezone iz podataka kako bismo mogli raditi mjesečne usporedbe. Prema našim podacima, nakon desezoniranja broj zaposlenih u lipnju porastao je za 4,4 tisuće te iznosi 1,616 milijuna. Time desezonirani broj zaposlenih raste trinaesti mjesec zaredom.

U odnosu na kraj lipnja 2021. broj zaposlenih veći je za 44,7 tisuća (+2,8 posto). Pritom je najveći rast zabilježen u pružanju smještaja i usluživanju hrane (+15,6 tisuća), stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (+4,7 tisuća), prerađivačkoj industriji (+4,6 tisuća), trgovini na veliko i malo (+4,4 tisuće), informacijama i komunikacijama (+4,2 tisuće) i građevinarstvu (+3,6 tisuća).

Na donjem grafikonu prikazano je kretanje desezoniranog broja zaposlenih (osiguranika prema evidenciji HZMO-a), počevši od siječnja 1998. pa sve do lipnja 2022. Na grafikonu je vidljiv preokret trenda rasta desezonirane zaposlenosti od ožujka do svibnja 2020. te oporavak u posljednje dvije godine. Od srpnja 2021. desezonirani broj zaposlenih nadmašio je pretpandemijsku razinu, a u lipnju 2022. broj zaposlenih je bio veći za 42,8 tisuća u odnosu na veljaču 2020. U odnosu na završetak prethodne recesije (svibanj 2014.) broj zaposlenih veći je za 196,2 tisuće osoba.

Broj zaposlenih u Hrvatskoj (osiguranici pri HZMO-u)

Izvor: HZMO, obrada MacroHub

Valja reći i to da je u odnosu na vrhunac zabilježen krajem 2008., u Hrvatskoj je manjak zaposlenih od 3,5 tisuće osoba.

Na godišnjoj razini desezonirana zaposlenost porasla je za 2,9 posto, čime zaposlenost raste šesnaesti mjesec zaredom. Sa snažnim rastom zaposlenosti u posljednjih godinu dana, zaposlenost je prešla horizontalnu os na našem Semaforu te se sada nalazi u fazi ekspanzije. Sve to vidljivo je na donjem grafikonu, kao i na Semaforu tržišta rada prikazanom na vrhu ove stranice.

Stopa rasta zaposlenosti (osiguranika) u RH

Izvor: HZMO, obrada MacroHub

Što su semafori tržišta rada?

Tržište rada se kroz kvadrante ciklički kreće u smjeru obrnutom od kazaljke na satu. Svaka točka na grafikonu predstavlja jedan mjesec, kronološki u razdoblju od siječnja 2007. do siječnja 2018. Četiri kvadranta na grafikonu opisuju četiri faze ciklusa zaposlenosti, odnosno nezaposlenosti u odgovarajućim bojama semafora.

Vrhunci ekonomskog ciklusa nalaze se na gornjem središnjem dijelu grafikona (okomita os koja razdvaja fazu ekspanzije od faze usporavanja), dok se dna ekonomskog ciklusa nalaze na donjem središnjem dijelu grafikona (okomita os koja razdvaja fazu recesije od faze oporavka). Središnja vodoravna os predstavlja prosječne vrijednosti indikatora u analiziranom razdoblju.

Semafori se baziraju na desezoniranim podacima, stoga sezonska kretanja ne igraju ulogu u prolasku indikatora kroz faze ekonomskog ciklusa.

Grafikoni su interaktivni te se prelaskom mišem preko točaka otkriva period na koji se pojedina točka odnosi.