Semafori tržišta rada

Objavljeno: 30. svibnja 2019.

ZAPOSLENOST

Zadnji podatak: travanj 2019. (broj osiguranika pri HZMO-u)

Stanje ciklusa: USPORAVANJE - zaposlenost raste, ali sve sporije

Komentar za travanj 2019.:

RAST ZAPOSLENOSTI NA JADRANU I U DJELATNOSTIMA POVEZANIM S TURIZMOM

Prema podacima HZMO-a broj zaposlenih krajem travnja iznosio je 1,546 milijuna, što je 24 tisuće više nego krajem ožujka.

Rast broja zaposlenih ponajviše je posljedica sezonskog zapošljavanja, što je vidljivo iz podataka o broju zaposlenih po NKD-u, kao i županijama. Naime, najveći rast broja zaposlenih zabilježen je u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (+13,8 tisuća) i trgovini na veliko i malo (+2,8 tisuća). Značajniji rast zaposlenosti zabilježen je i u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (+1,6 tisuća), prijevozu i skladištenju (+1,6 tisuća), građevinarstvu (+1,2 tisuće) te prerađivačkoj industriji (+852).

Promatrano po županijama, sve bilježe rast zaposlenosti na mjesečnoj razini, no najveći rast u apsolutnom iznosu bilježe županije u kojima se nalaze najveća turistička središta; Istarska (+5,9 tisuća), Splitsko-dalmatinska (+5,5 tisuća), Dubrovačko-neretvanska županija (+3,6 tisuća), Primorsko-goranska (+3,1 tisuća), Zadarska (+2,2 tisuće) te Šibensko-kninska (+1,2 tisuće).

Zbog sezonskog karaktera kretanja broja zaposlenih, potrebno je isključiti utjecaj sezone iz podataka kako bismo mogli raditi mjesečne usporedbe.

Prema našim podacima, nakon desezoniranja, broj zaposlenih u travnju iznosi 1,549 milijuna i veći je za 2,5 tisuće u odnosu na ožujak. Time su nastavljeni pozitivni trendovi na tržištu rada koji, uz manje prekide, traju od sredine 2014. te je desezonirani broj zaposlenih sada na najvišoj razini od studenog 2009. godine.

Pozitivni trendovi na tržištu rada očituju se i u rastu broja zaposlenih na godišnjoj razini za 31,4 tisuće zaposlenih. Pritom je najveći rast broja zaposlenih zabilježen u sektorima građevinarstvu za 7,2 tisuće (+6,9 posto) te stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima za 5,1 tisuću (+6,0 posto). Zaposlenost je snažno porasla i u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane za 3,8 tisuća (+3,8 posto), informacijama i komunikacijama za 3,4 tisuće (+8,2 posto), prijevozu i skladištenju za 3,4 tisuće (+4,5 posto) te zdravstvu i socijalnoj skrbi za 3,4 tisuće (+3,2 posto).

Na donjem grafikonu prikazano je kretanje desezoniranog broja zaposlenih (osiguranika prema evidenciji HZMO-a), počevši od siječnja 1998. pa sve do travnja 2019. Grafikon otkriva da je broj novozaposlenih osoba u odnosu na završetak recesije (svibanj 2014.) sada veći za 129,1 tisuća osoba.

Broj zaposlenih u Hrvatskoj (osiguranici pri HZMO-u)

Izvor: HZMO, obrada MacroHub

Valja reći i to da je u odnosu na vrhunac zabilježen krajem 2008., u Hrvatskoj je još uvijek manjak zaposlenih od 70,6 tisuća osoba.

Na godišnjoj razini zaposlenost je porasla 2,0 posto, blago sporije nego u ožujku (2,1 posto) te od prosječne stope rasta u prethodnih 12 mjeseci (+2,2 posto). Trend stope rasta zaposlenosti je blago negativan, te se ona nalazi u fazi usporavanja. Sve to vidljivo je na donjem grafikonu, kao i na Semaforu tržišta rada prikazanom na vrhu ove stranice.

Stopa rasta zaposlenosti (osiguranika) u RH

Izvor: HZMO, obrada MacroHub

NEZAPOSLENOST

Zadnji podatak: travanj 2019. (administrativna stopa nezaposlenosti, DZS)

Stanje ciklusa: USPORAVANJE - stopa nezaposlenosti se smanjuje, ali sve sporije

Komentar za travanj 2019.:

BLAGI RAST DESEZONIRANE NEZAPOSLENOSTI

DZS je objavio da je administrativna stopa nezaposlenosti u travnju 2019. iznosila 8,6 posto, što je 0,9 postotnih bodova manje u odnosu na prethodni mjesec.

Pad stope nezaposlenosti na mjesečnoj razini posljedica je sezonskih kretanja, no u usporedbi s prethodnim godinama taj pad je bio manji. Naime, u prethodne tri godine stopa nezaposlenosti u travnju pala je za 1,2 postotna boda u prosjeku.

Nakon što se iz podataka isključi utjecaj sezonskih kretanja, dolazimo do podatka da se stopa nezaposlenosti u travnju povećala za 0,1 postotni bod s rekordno niske razine od 8,4 posto, koliko je iznosila u ožujku, na 8,5 posto.

Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj

Izvor: DZS, obrada MacroHub

Dinamika na tržištu rada, mjerena promjenom stope nezaposlenosti, već je neko vrijeme u "silaznoj putanji", odnosno fazi usporavanja. Faza usporavanja znači da se trend nezaposlenosti smanjuje, ali po sve sporijim stopama. Ta je faza započela, prema našoj procjeni, u srpnju 2017.

Usporavanje je vidljivo i na sljedećem grafikonu koji prikazuje godišnju dinamiku promjene u stopama nezaposlenosti. Ona je u travnju 2019. manja za 1,6 postotnih bodova u odnosu na isti mjesec prethodne godine, što je sporije od smanjenja zabilježenog u prethodne dvije godine (2,7 postotnih bodova u prosjeku).

Promjena stope nezaposlenosti u Hrvatskoj

Izvor: DZS, obrada MacroHub

Semafor tržišta rada, prikazan na vrhu ove stranice, potvrđuje da se trend nezaposlenosti nalazi u fazi usporavanja, a tempo usporavanja otprilike je sličan onome iz ožujka 2008., no ovoga puta na nižoj razini nezaposlenosti nego što je bila zabilježena prije 11 godina.

Promjene faza na našem Semaforu, to jest ulazak u fazu usporavanja u kolovozu 2015. te povratak u fazu ekspanzije u travnju 2016. godini posljedica su revizije podataka od strane DZS-a.

Što su semafori tržišta rada?

Tržište rada se kroz kvadrante ciklički kreće u smjeru obrnutom od kazaljke na satu. Svaka točka na grafikonu predstavlja jedan mjesec, kronološki u razdoblju od siječnja 2007. do siječnja 2018. Četiri kvadranta na grafikonu opisuju četiri faze ciklusa zaposlenosti, odnosno nezaposlenosti u odgovarajućim bojama semafora.

Vrhunci ekonomskog ciklusa nalaze se na gornjem središnjem dijelu grafikona (okomita os koja razdvaja fazu ekspanzije od faze usporavanja), dok se dna ekonomskog ciklusa nalaze na donjem središnjem dijelu grafikona (okomita os koja razdvaja fazu recesije od faze oporavka). Središnja vodoravna os predstavlja prosječne vrijednosti indikatora u analiziranom razdoblju.

Semafori se baziraju na desezoniranim podacima, stoga sezonska kretanja ne igraju ulogu u prolasku indikatora kroz faze ekonomskog ciklusa.

Grafikoni su interaktivni te se prelaskom mišem preko točaka otkriva period na koji se pojedina točka odnosi.