Semafori tržišta rada

Objavljeno: 7. veljače 2019.

ZAPOSLENOST

Zadnji podatak: prosinac 2018. (broj osiguranika pri HZMO-u)

Stanje ciklusa: EKSPANZIJA - zaposlenost ubrzano raste

Komentar za prosinac 2018.:

BROJ ZAPOSLENIH PORASTAO ZA 32 TISUĆE NA GODIŠNJOJ RAZINI

Prema podacima HZMO-a broj zaposlenih krajem prosinca iznosio je 1,507 milijuna, što je 15 tisuća manje nego krajem studenog.

Gledano po NKD-u, najveći pad broja zaposlenih zabilježen je u djelatnostima trgovini na veliko i malo (-3,7 tisuća) te pružanju smještaja te pripreme i usluživanja hrane (-3,5 tisuće), što ukazuje da je nastavak pada broja zaposlenih već peti mjesec zaredom posljedica sezonskih kretanja. Broj zaposlenih manji je i u prerađivačkoj industriji (-3,2 tisuće), javnoj upravi (-1,5 tisuća), obrazovanju (-1,3 tisuće) i građevinarstvu (-1,3 tisuće). S druge strane, broj zaposlenih snažno je porastao u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (+2,3 tisuće), dok je manji rast zabilježen u informacijama i komunikacijama te zdravstvu.

Ako promatramo broj zaposlenih po županijama, sve su zabilježile pad broja zaposlenih na mjesečnoj razini, no najveći pad u apsolutnom iznosu i dalje bilježe županijama u kojima se nalaze najveća turistička središta: Splitsko-dalmatinska (-2,1 tisuća), Istarska (-1,9 tisuća), Dubrovačko-neretvanska (-1,4 tisuće) te Primorsko-goranska (-1,3 tisuća).

Zbog sezonskog karaktera kretanja broja zaposlenih, potrebno je isključiti utjecaj sezone iz podataka kako bismo mogli raditi mjesečne usporedbe.

Prema našim podacima, nakon desezoniranja, broj zaposlenih u prosincu iznosi 1,537 milijuna i veći je za 1,9 tisuća u odnosu na studeni.

Time su nastavljeni pozitivni trendovi na tržištu rada koji, uz manje prekide, traju od sredine 2014. te je desezonirani broj zaposlenih sada na najvišoj razini od prosinca 2009. godine.

Pozitivni trendovi na tržištu rada očituju se i u rastu broja zaposlenih na godišnjoj razini za 32 tisuće zaposlenih. Pritom je najveći rast broja zaposlenih zabilježen u sektorima građevinarstva za 7 tisuća (+7 posto) te prijevozu i skladištenju za 6,3 tisuće (+8,9 posto). Zaposlenost je snažno porasla i u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima za 5 tisuća (+6 posto), zdravstvu za 3,6 tisuća (+3,4 posto), informacijama i komunikacijama za 3,1 tisuću (+7,6 posto) te pružanju smještaja te pripreme i usluživanja hrane za 3,1 tisuću (+3,6 posto).

Na donjem grafikonu prikazano je kretanje desezoniranog broja zaposlenih (osiguranika prema evidenciji HZMO-a), počevši od siječnja 1998. pa sve do prosinca 2018. Grafikon otkriva da je broj novozaposlenih osoba u odnosu na završetak recesije (svibanj 2014.) sada veći za 118 tisuća osoba.

Broj zaposlenih u Hrvatskoj (osiguranici pri HZMO-u)

Izvor: HZMO, obrada MacroHub

Valja reći i to da je u odnosu na vrhunac zabilježen krajem 2008., u Hrvatskoj je još uvijek manjak zaposlenih od 82 tisuća osoba.

Na godišnjoj razini zaposlenost je porasla 2,1 posto, što je sporije od stope zabilježene u studenom (2,4 posto), kao i od prosječne stope rasta u prethodnih 12 mjeseci (2,3 posto). S usporavanjem rasta u prosincu zaposlenost se približila vertikalnoj osi, to jest fazi usporavanja, no trend stope rasta je i dalje blago uzlazan te se nalazi i dalje u fazi ekspanzije. Sve to vidljivo je na donjem grafikonu, kao i na Semaforu tržišta rada prikazanom na vrhu ove stranice.

Stopa rasta zaposlenosti (osiguranika) u RH

Izvor: HZMO, obrada MacroHub

NEZAPOSLENOST

Zadnji podatak: prosinac 2018. (administrativna stopa nezaposlenosti, DZS)

Stanje ciklusa: USPORAVANJE - stopa nezaposlenosti se smanjuje, ali sve sporije

Komentar za prosinac 2018.:

NASTAVAK POVOLJNIH KRETANJA NA TRŽIŠTU RADA, DESEZONIRANA STOPA NEZAPOSLENOSTI PALA NA 8,6 POSTO

DZS je objavio da je administrativna stopa nezaposlenosti u prosincu 2018. iznosila 9,6 posto, što je za 0,2 postotna boda više u odnosu na prethodni mjesec.

Iako je administrativna stopa nezaposlenosti porasla u prosincu, taj rast posljedica je sezonskih kretanja. Naime u prosincu 2017. stopa nezaposlenost je također porasla za 0,2 postotna boda, dok je prosječan rast u prethodnih pet godina iznosio 0,3 postotna boda na mjesečnoj razini. Nastavak povoljnih kretanja na tržištu rada potvrđuju nam desezonirani podaci.

Nakon što se iz podataka o nezaposlenosti isključi utjecaj sezonskih kretanja, dolazimo do podatka da se stopa nezaposlenosti u prosincu 2018. smanjila za 0,2 postotna boda na novu rekordno nisku razinu te iznosi 8,6 posto.

Desezonirana stopa nezaposlenosti pada već šesti mjesec zaredom, nakon blagog rasta u lipnju, čime se nastavljaju pozitivni trendovi na tržištu rada koji traju od sredine 2014. godine.

Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj

Izvor: DZS, obrada MacroHub

Unatoč nastavku pozitivnog trenda pada stope nezaposlenosti, dinamika na tržištu rada, mjerena promjenom stope nezaposlenosti, već je neko vrijeme u "silaznoj putanji", odnosno fazi usporavanja. Faza usporavanja znači da se trend nezaposlenosti smanjuje, ali po sve sporijim stopama. Ta je faza započela, prema našoj procjeni, u ožujku 2017.

Usporavanje je vidljivo i na sljedećem grafikonu koji prikazuje godišnju dinamiku promjene u stopama nezaposlenosti. Ona je u prosincu 2018. manja za 2,4 postotna boda u odnosu na isti mjesec prethodne godine, što je sporije od smanjenja zabilježenog u prethodne dvije godine (2,8 postotnih bodova u prosjeku).

Promjena stope nezaposlenosti u Hrvatskoj

Izvor: DZS, obrada MacroHub

Semafor tržišta rada, prikazan na vrhu ove stranice, potvrđuje da se trend nezaposlenosti nalazi u fazi usporavanja, a tempo usporavanja otprilike je sličan onome iz siječnja 2008., no ovoga puta na nižoj razini nezaposlenosti nego što je bila zabilježena prije 11 godina.

Što su semafori tržišta rada?

Tržište rada se kroz kvadrante ciklički kreće u smjeru obrnutom od kazaljke na satu. Svaka točka na grafikonu predstavlja jedan mjesec, kronološki u razdoblju od siječnja 2007. do siječnja 2018. Četiri kvadranta na grafikonu opisuju četiri faze ciklusa zaposlenosti, odnosno nezaposlenosti u odgovarajućim bojama semafora.

Vrhunci ekonomskog ciklusa nalaze se na gornjem središnjem dijelu grafikona (okomita os koja razdvaja fazu ekspanzije od faze usporavanja), dok se dna ekonomskog ciklusa nalaze na donjem središnjem dijelu grafikona (okomita os koja razdvaja fazu recesije od faze oporavka). Središnja vodoravna os predstavlja prosječne vrijednosti indikatora u analiziranom razdoblju.

Semafori se baziraju na desezoniranim podacima, stoga sezonska kretanja ne igraju ulogu u prolasku indikatora kroz faze ekonomskog ciklusa.

Grafikoni su interaktivni te se prelaskom mišem preko točaka otkriva period na koji se pojedina točka odnosi.