Semafori tržišta rada

Objavljeno: 20. rujna 2019.

NEZAPOSLENOST

Zadnji podatak: kolovoz 2019. (administrativna stopa nezaposlenosti, DZS)

Stanje ciklusa: USPORAVANJE - stopa nezaposlenosti se smanjuje, ali sve sporije

Komentar za kolovoz 2019.:

BLAGI PAD DESEZONIRANE NEZAPOSLENOSTI U KOLOVOZU

DZS je objavio da je administrativna stopa nezaposlenosti u kolovozu 2019. iznosila 6,8 posto, odnosno da se zadržala na istoj razini kao i u srpnju.

Iako je stopa nezaposlenosti stagnirala, dok je u prethodne tri godine stopa nezaposlenosti u istom mjesecu blago pala za 0,1 postotni bod u prosjeku, prema desezoniranim podacima stopa nezaposlenosti blago je pala za 0,1 postotni bod te iznosi 7,9 posto. Time se stopa nezaposlenosti vratila na rekordno nisku razinu iz ožujka 2019.

Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj

Izvor: DZS, obrada MacroHub

Dinamika na tržištu rada, mjerena promjenom stope nezaposlenosti, već je neko vrijeme u "silaznoj putanji", odnosno fazi usporavanja. Faza usporavanja znači da se trend nezaposlenosti smanjuje, ali po sve sporijim stopama. Ta je faza započela, prema našoj procjeni, u prosincu 2016.

Usporavanje je vidljivo i na sljedećem grafikonu koji prikazuje godišnju dinamiku promjene u stopama nezaposlenosti. Ona je u kolovozu 2019. manja za 1,2 postotna boda u odnosu na isti mjesec prethodne godine, što je sporije od smanjenja zabilježenog u prethodne dvije godine (2,4 postotna boda u prosjeku).

Promjena stope nezaposlenosti u Hrvatskoj

Izvor: DZS, obrada MacroHub

Semafor tržišta rada, prikazan na vrhu ove stranice, potvrđuje da se trend nezaposlenosti nalazi u fazi usporavanja, a tempo usporavanja otprilike je sličan onome iz travnja 2008., no ovoga puta na nižoj razini nezaposlenosti nego što je bila zabilježena prije 11 godina.

*Od rujna ove godine DZS je promijenio metodologiju izračuna broja zaposlenih te je proširio obuhvat zaposlenih u pravnim osobama tako da je uključio mlade osobe prema odredbama Zakona o doprinosima te radnike izaslane ne rad u inozemstvo. Revizijom podataka od siječnja 2016. došlo je do promjena podataka o ukupno broju zaposlenih osoba prema administrativnim izvorima, aktivnom stanovništvu te stopi registrirane nezaposlenosti.

ZAPOSLENOST

Zadnji podatak: srpanj 2019. (broj osiguranika pri HZMO-u)

Stanje ciklusa: EKSPANZIJA - zaposlenost ubrzano raste

Komentar za srpanj 2019.:

BROJ ZAPOSLENIH IZNAD 1,6 MILIJUNA, PRVI PUT OD 2008. GODINE

Prema podacima HZMO-a broj zaposlenih krajem srpnja iznosio je 1,6 milijuna, što je 6,8 tisuća više nego krajem lipnja.

Rast broja zaposlenih ponajviše je posljedica sezonskog zapošljavanja, što je vidljivo iz podataka o broju zaposlenih po NKD-u, kao i županijama. Naime, iako je broj zaposlenih porastao u većini djelatnosti, najveći rast zabilježen je u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (+4,3 tisuće) i trgovini na veliko i malo (+1 tisuća). Značajniji rast zaposlenosti zabilježen je i u prijevozu i skladištenju (+754) te zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi (+692). Izraženiji pad broja zaposlenih zabilježen je u obrazovanju (-2,7 tisuća) što je također posljedica sezonskih kretanja.

Promatrano po županijama, u većini je zabilježen rast zaposlenosti na mjesečnoj razini, no najveći rast u apsolutnom iznosu bilježe županije u kojima se nalaze najveća turistička središta: Splitsko-dalmatinska (+2,1 tisuća), Istarska (+1,1 tisuća), Zadarska (+1 tisuća) Primorsko-goranska (+802), Šibensko-kninska (+666) te Dubrovačko-neretvanska županija (+658).

Zbog sezonskog karaktera kretanja broja zaposlenih, potrebno je isključiti utjecaj sezone iz podataka kako bismo mogli raditi mjesečne usporedbe.

Prema našim podacima, nakon desezoniranja, broj zaposlenih u srpnju porastao je za 2,8 tisuća te iznosi 1,559 milijuna. Time su nastavljeni pozitivni trendovi na tržištu rada koji, uz manje prekide, traju od sredine 2014. te je desezonirani broj zaposlenih sada na najvišoj razini od kolovoza 2009. godine.

Pozitivni trendovi na tržištu rada očituju se i u rastu broja zaposlenih na godišnjoj razini za 36,8 tisuća. Pritom je najveći rast broja zaposlenih zabilježen u sektorima građevinarstvu za 8 tisuća (+7,5 posto) te stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima za 6,1 tisuću (+7 posto). Zaposlenost je snažno porasla i u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane za 5 tisuća (+4 posto), prijevozu i skladištenju za 3,9 tisuća (+4,9 posto), informacijama i komunikacijama za 3,6 tisuća (+8,5 posto) te zdravstvu i socijalnoj skrbi za 3,8 tisuća (+3,6 posto). S druge strane broj zaposlenih pada u prerađivačkoj industriji za 2,5 tisuće (-1 posto) te financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja gdje je broj zaposlenih manji za 627 (-1,4 posto).

Na donjem grafikonu prikazano je kretanje desezoniranog broja zaposlenih (osiguranika prema evidenciji HZMO-a), počevši od siječnja 1998. pa sve do srpnja 2019. Grafikon otkriva da je broj novozaposlenih osoba u odnosu na završetak recesije (svibanj 2014.) sada veći za 139,5 tisuća osoba.

Broj zaposlenih u Hrvatskoj (osiguranici pri HZMO-u)

Izvor: HZMO, obrada MacroHub

Valja reći i to da je u odnosu na vrhunac zabilježen krajem 2008., u Hrvatskoj je još uvijek manjak zaposlenih od 60,2 tisuće osoba.

Na godišnjoj razini zaposlenost je porasla 2,4 posto, 0,2 postotna boda sporije u odnosu na lipanj (2,6 posto), no brže od prosječne stope rasta u prethodnih 12 mjeseci (+2,2 posto). S ubrzanjem rasta zaposlenosti posljednja tri mjeseca, trend stope rasta postao je blago pozitivan, te se zaposlenost nalazi u fazi ekspanzije. Sve to vidljivo je na donjem grafikonu, kao i na Semaforu tržišta rada prikazanom na vrhu ove stranice.

Stopa rasta zaposlenosti (osiguranika) u RH

Izvor: HZMO, obrada MacroHub

Što su semafori tržišta rada?

Tržište rada se kroz kvadrante ciklički kreće u smjeru obrnutom od kazaljke na satu. Svaka točka na grafikonu predstavlja jedan mjesec, kronološki u razdoblju od siječnja 2007. do siječnja 2018. Četiri kvadranta na grafikonu opisuju četiri faze ciklusa zaposlenosti, odnosno nezaposlenosti u odgovarajućim bojama semafora.

Vrhunci ekonomskog ciklusa nalaze se na gornjem središnjem dijelu grafikona (okomita os koja razdvaja fazu ekspanzije od faze usporavanja), dok se dna ekonomskog ciklusa nalaze na donjem središnjem dijelu grafikona (okomita os koja razdvaja fazu recesije od faze oporavka). Središnja vodoravna os predstavlja prosječne vrijednosti indikatora u analiziranom razdoblju.

Semafori se baziraju na desezoniranim podacima, stoga sezonska kretanja ne igraju ulogu u prolasku indikatora kroz faze ekonomskog ciklusa.

Grafikoni su interaktivni te se prelaskom mišem preko točaka otkriva period na koji se pojedina točka odnosi.